KRIVINO PRAVO II VJEBE KRIVINA DJELA PROTIV SIGURNOSTI
KRIVIČNO PRAVO II VJEŽBE
KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI JAVNOG PROMETA Krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa su specifična krivična djela i ona predstavljaju poseban vid krivičnih djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine. Bez obzira na dodirne tačke, sličnosti i razlike između ovih krivičnih djela, naše krivično zakonodavstvo ih je posebno reguliralo u odvojenim glavama
Krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa u krivičnom zakonodavstvu Bi. H propisana su u Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (KZFBi. H) u Glavi 28 i u istoj su svrstana slijedeća krivična djela: ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti ugrožavanje javnog prometa opasnom radnjom nesavjestan nadzor nad javnim prometom teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa neukazivanje pomoći osobi povrijeđenoj u prometnoj nesreći
Krivičnim djelima protiv bezbjednosti javnog prometa izaziva se opasnost za život i tijelo ljudi, odnosno za imovinu, sa specifičnim karakteristikama. Sva krivična djela iz ove grupe vezana su za promet i mogu se vršiti u raznim vidovima prometa: drumskom, željezničkom, brodskom, tramvajskom, trolejbuskom ili prometu žičarom, a to uslovljava specifičnost subjekata ovih krivičnih djela i sredstava kojima se ova krivična djela vrše.
Kao izvršioci se javljaju učesnici u prometu kako vozači tako i pješaci ili drugi, a u nekim djelima lica koja su dužna da se staraju o saobraćaju i vrše nadzor nad njim, dok se kao sredstvo izvršenja najčešće pojavljuje saobraćajno vozilo.
Za krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa važno je napomenuti da su to krivična djela sa blanketnom dispozicijom i pri njihovoj primjeni ih je potrebno upotpuniti normama sadržanim u propisima koji se odnose na sigurnost prometa. Kada je riječ o odredbama o saobraćaju na putevima bitno je spomenuti još jedan zakon koji umnogome reguliše tu materiju, a riječ je o Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, kao i niz drugih zakona i pravilnika donjetih na osnovu ovlaštenja iz zakona.
Kod ovih krivičnih djela zaštitni objekat je dvostruko određen i njima se inkriminira nepropisno i nepravilno ponašanje učesnika u prometu, odnosno nesavjesno postupanje drugih lica u vezi sa prometom sa ciljem da se obezbijedi zaštita ljudi i imovine, kao i bezbjednost javnog prometa. Posljedica krivičnih djela protiv sigurnosti javnog prometa je opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većih razmjera ( tu se radi o konkretnoj opasnosti). Kod krivičnih djela ugrožavanja javnog prometa (čl. 332 stav 1. KZ FBi. H), osim ove osnovne posljedice koja je nastupila, potrebno je da je nastupila i određena imovinska šteta, odnosno teška tjelesna povreda nekog lica.
Krivična djela iz ove grupe imaju za posljedicu i ugrožavanje prometa tako da između ovih posljedica postoji uzročna veza i da je promet tako ugrožen da je time doveden u opasnost život i tijelo ljudi i imovina većih razmjera. Većina krivičnih djela iz ove oblasti može se izvršiti i sa umišljajem i iz nehata. Izuzetak je krivično djelo neukazivanja pomoći osobi povrijeđenoj u prometnoj nesreći/ nezgodi iz člana 337 KZ FBi. H, koje se može izvršiti samo sa umišljajem.
Teži oblici krivičnog djela kvalificirani nastupanjem teže posljedice propisani su u članu 336. KZ FBi. H - teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa
KRIVIČNA DJELA PROTIV IMOVINE ukupnost prava koja pripadaju jednoj osobi određuje pojam imovine, imovini pripadaju samo prava, a stvari i novac ulaze u imovinsku masu Grupni objekt krivičnopravne zaštite krivičnih djela iz ove glave je imovina Najveći broj krivičnih djela upravljen je na povredu pokretnih stvari, dok su neka od njih upravljena na povredu imovinskih interesa
Kod najvećeg broja k. d. iz ove glave učinitelj može biti svaka osoba, dok samo kod nekih k. d. učinitelj može biti osoba s određenim ličnim svojstvom, kao što je kod zloupotrebe povjerenja, lihvarstva i kod prijevare povjeritelja Redovan oblik krivnje je umišljaj, dok se samo kod prikrivanja može raditi i o nehatu učinitelja
1. Krađa Učinitelj krivičnog djela može biti svaka osoba Radnja k. d. određena je kao oduzimanje tuđe pokretne stvari, a pod oduzimanjem se podrazumijeva činjenje koje se može ostvariti na različite načine. Posebno subjektivno obilježje djela je postupanje s ciljem da se prisvajanjem stvari sebi ili drugom pribavi protupravna imovinska korist
Predmet krađe je tuđa pokretnina, odnosno tuđa pokretna stvar. Stvar mora biti tuđa, tj. da ne pripada onome ko je oduzima. Ona ne mora pripadati ni onome od koga je oduzeta već nekoj trećoj osobi, odnosno predmet krađe može biti i stvar koja je već prethodno bila ukradena. Vrijednost ukradene stvari može utjecati na kvalifikaciju krivičnog djela u smislu osnovnog, lakšeg ili kvalificiranog oblika. Predmet krađe ne mogu biti napuštene stvari ili stvari za koje se ne zna kome pripadaju. Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj, pored kojeg mora postojati i cilj s kojim učinitelj postupa, a to je da se prisvajanjem stvari pribavi protupravna imovinska korist.
Lakši oblik ovog k. d. postoji ako je ukradena stvar male vrijednosti, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti. “Stvar male vrijednosti” podrazumijeva iznos koji ne prelazi 500 KM. Mogućnost oslobađanja od kazne ako ukradenu stvar vrati prije nego što se sazna da je stvar ukrao (stvarno kajanje).
2. Razbojništvo Učinitelj k. d. razbojništva može biti bilo koja osoba. Ovo k. djelo sastavljeno je iz dvije radnje prinuda i krađa – prinuda prethodi krađi u funkciji je krađe i služi kao sredstvo za izvršenje krađe. Pokušaj razbojništva postoji čim je primjenjena sila ili ozbiljna prijetnja, bez obzira što se još nije otpočelo sa radnjama krađe. Djelo je dovršeno kad je nakon upotrebe sile ili prijetnje došlo do oduzimanja stvari tj. do krađe.
Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj, kojim je obuhvaćena svijest o krađi i svijest o primjeni sile ili ozbiljne prijetnje radi izvršenja konkretne krađe. Sa subjektivne strane potrebno je utvrditi i da je učinitelj postupao s ciljem da prisvajanjem tuđe pokretne stvari pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist ili da tuđu pokretnu stvar protupravno prisvoji. Teži oblik ovog k. d. postoji kad je izvršenjem osnovnog oblika djela neka osoba s umišljajem teško tjelesno ozlijeđena ili je to krivično djelo izvršeno u sastavu grupe ljudi, ili ako je pri učinjenju djela upotrebljeno oružje ili opasno oruđe. Najteži oblik ovog k. d. postoji ako je pri učinjenju djela neka osoba s umišljajem usmrćena.
3. Prikrivanje Učinitelj ovog k. d. može biti svaka osoba osim one osobe koja je izvršila krivično djelo kojim su pribavljene stvari koje se prikrivaju. Radnja izvršenja alternativno je određena i to kao: 1) kupovina stvari, 2) primanje stvari u zalog, i 3) pribavljanje, prikrivanje ili prodaja stvari na drugi način. Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj Lakši oblik ovog k. d. postoji ako je osoba djelo učinila, a nije znala da je stvar pribavljena krivičnim djelom iako je to po okolnostima slučaja mogla znati - tu je u stvari inkriminirano nehatno izvršenje ovog krivičnog djela
4. Utaja Počinitelj krivičnog djela utaje je osoba koja je po bilo kojem osnovu u detenciji tuđe pokretne stvari, pri čemu je bitno da temelj detencije sadrži stvarnu mogućnost nesmetanog raspolaganja u trenutku počinjenja kaznenog djela (temelj detencije mora biti dopušten) Detencija (faktični odnos između čovjeka i stvari, ali je čovjek svjestan tog odnosa, detencija znači držanje stvari sa voljom da se stvar održi obično za drugu osobu) na tuđoj pokretnoj stvari stečena krađom, razbojništvom ili drugim kaznenim djelom isključuje postojanje utaje.
Drugi oblik: radi se o utajenoj stvari koja je od posebnog kulturnog, povjesnog, znanstvenog ili tehničkog značenja ili ako je utajena stvar velike vrijednosti Kod utaje nađenih stvari do uspostave detencije dolazi se na izgubljenim stvarima čiji je vlasnik za počinitelja nepoznat Kao stvari do kojih se slučajno došlo smatraju se stvari u detenciji bez pravnog temelja, ali ne i protupravno. Stvari koje su zaboravljene, izgubljene ili skrivene ne smatraju se napuštenima. Propisan je lakši oblik utaje ako je utajena stvar male vrijednosti a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti. “Stvar velike vrijednosti” – vrijednost prelazi 15. 000 KM. Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj
5. Prijevara Radnja djela alternativno je određena i to kao: 1) dovođenje neke osobe u zabludu 2) održavanje u zabludi Pod lažnim prikazivanjem činjenica podrazumijeva se tvrdnja učinitelja da neka činjenica postoji, a ona u stvari ne postoji
Dovođenje u zabludu je ostvarenje kod pasivnog subjekta pogrešne predstave o nekim činjenicama Održavanje u zabludi podrazumijeva da kod pasivnog subjekta već postoji pogrešna predstava o nekim činjenicama, koja se kod njega održava ili učvršćuje Oblik krivnje je umišljaj, pored kojeg treba utvrditi da je učinitelj prijevarno postupao s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist Teži oblik k. d. prijavare postoji u slučaju da šteta nanesena prijevarom prelazi iznos od 30. 000 KM, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja imovinske koristi takve vrijednosti.
6. Iznuda Radnja k. d. sastoji se u prisiljavanju drugog na neku radnju koja je štetna za njegovu ili tuđu imovinu Sila ili prijetnja su sredstvo iznude Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj, uz poseban cilj zbog kojeg se postupa a to je da se poduzetom radnjom pribavi sebi ili drugom protupravna imovinska korist Teži oblik ovog djela postoji u slučaju kad je pri izvršenju osnovnog oblika djela upotrebljeno oružje ili opasno oruđe, ili je pribavljena znatna imovinska korist ili je krivično djelo učinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije
7. Lihvarstvo Radnja k. d. alternativno je određena, i to kao: 1) primanje nesrazmjerne imovinske koristi, 2) ugovaranje za sebe ili drugog nesrazmjerne imovinske koristi Za ostvarenje djela dovoljno je i samo ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi što znači da nije nužno da dođe i do stvarne realizacije tog ugovora Nesrazmjerna imovinska korist može se ugovoriti na različite načine, kao npr. ugovaranje visokih kamata, naznačavanjem u ugovoru većeg iznosa od onog koji je stvarno pozajmljen itd. , imovinska korist ne mora biti novčana, već to može biti bilo koja korist imovinske prirode.
Za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj, koji obuhvaća svijest o primanju ili ugovaranju nesrazmjerne imovinske koristi iskorištavanjem nevolje drugog Teži oblik lihvarstva propisan je odredbom st. 3. navedenog čl. Zakona kojom je inkriminirano bavljenje davanjem zajmova uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi
Medijski aktuelan slučaj prevare Sudija za prethodno saslušanje Općinskog suda Tuzla potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona protiv M. Z. (51) medicinske sestre iz Tuzle zbog postojanja osnovane sumnje da je počinila produženo krivično djelo prijevara. Optužnicom su obuhvaćeni i Z. S. (42), A. A. (45) i H. A. (59) iz Tuzle, kojima se na teret stavlja da su u saradnji sa prvooptuženom počinili nekoliko krivičnih djela prijevare. U optužnici je navedena osnovana sumnja da je M. Z. u periodu od 2010. do kraja 2013. godine samostalno počinila 8 prijevara vezanih za davanje lažnih obećanja da će omogućiti zaposlenje, invalidsku ili prijevremnu penziju za veći broj ljudi, te da je tako sebi pribavila protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od 36. 000 KM.
Prvooptuženoj, Smajiću i Arnautoviću se na teret stavlja da su zajedno počinili prijevaru vezanu za lažno obećanje dato jednoj osobi o omogućavanju podizanja kredita u banci, čime su sebi pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od 31. 000 KM. U optužnici se Zildžić i Smajiću na teret stavlja da su zajedno počinili prijevaru vezanu za lažno obećanje dato jednoj osobi o omogućavanju podizanja kredita u banci, čime su sebi pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od 15. 500 KM. Također, Zildžić i Aljkanoviću se na teret stavlja da su zajedno počinili 3 krivična djela prijevare vezana za lažno data obećanja o omogućavanju zaposlenja ili o polaganju ispita na fakultetu, čime su sebi pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od 31. 500 KM. Postoji osnovana sumnja da je Zildžić sama ili zajedno sa saučesnicima u nekoliko pomenutih prijevara, pričinila imovinsku štetu većem broju ljudi u iznosu od oko 114. 000 KM. Općinski sud Tuzla je prihvatio prijedlog postupajućeg tužioca i optuženoj produžio mjeru pritvora za još dva mjeseca.
- Slides: 26