Geografija zatienih podruja Natura 2000 Procedure Dr Mili

Geografija zaštićenih područja Natura 2000 - Procedure Dr Milić Čurović

Natura 2000 je mreža zaštićenih područja unutar granica EU. Osmišljena je tako da se na osnovu: Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, poznatije kao Direktiva o staništima (Council Directive 92/43/EEC on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora, the Habitats Directive) i njenih dodataka/aneksa (za tipove staništa iz Dodatka I i za vrste iz Dodatka II) i Direktive o očuvanju divljih ptica/Direktiva o pticama (Directive 2009/147/EC of the European Parliament and of the Council on the conservation of wild birds, prvi put doneta 1979. godine – Council Directive 79/409/EEC) sa vrstama iz Dodatka I, izdvoje područja za zaštitu sa ciljem da se obezbedi dugoročan opstanak najvrednijih i najugroženijih vrsta i staništa Evrope.

Trenutno je u okviru 28 zemalja članica ovom mrežom obuhvaćeno preko 27. 000 kopnenih i marinskih područja, koja pokrivaju 18% teritorije EU. U odnosu na našu zemlju, ekološka mreža biće utvrđena i postaće dio evropske ekološke mreže Natura 2000 do dana pristupanja EU. Do tada treba izvršiti identifikaciju tipova staništa sa Dodatka I koji su prisutni u CG, kao i biljnih i životinjskih vrsta sa Dodatka II Direktive o staništima, a utvrditi listu vrsta ptica u skladu sa Direktivom o pticama

Procedura uspostavljanja Natura 2000 mreže n n n Pri izboru i proglašavanju područja mreže Natura 2000 sve zemlje kandidati moraju da prođu tri faze dijaloga sa Evropskom komisijom: I faza: Priprema nacionalne liste predloženih Područja od značaja za Zajednicu (proposed Sites of Community Importance, p. SCIs) Prema članu 4. Direktive o staništima svaka buduća država članica na dan ulaska u EU dostavlja Evropskoj komisiji listu predloženih Područja od značaja za Zajednicu (p. SCIs).

Procedura uspostavljanja Natura 2000 mreže n n n Ta područja objedinjuju tipove staništa sa Dodatka I i staništa za vrste sa Dodatka II. U te svrhe se koristi Priručnik Evropske unije za tumačenje tipova staništa (Interpretation Manual of European Union Habitats, EU 28, European Commission, 2013). http: //ec. europa. eu/environment/nature/legislation/ha bitatsdirective/docs/Int_Manual_EU 28. pdf Crna Gora je pripremila sopstveni priručnik za tipove staništa koji se sreću na teritoriji naše zemlje onako kako je to učinila i većina članica Evropske unije. Specifični podaci o svakom području se saopštavaju Komisiji preko formulara, tzv. standardnih obrazaca (Standard Data Form, SDF).

Procedura uspostavljanja Natura 2000 mreže n n n II faza: Određivanje Područja od značaja za Zajednicu (Sites of Community Importance, SCIs). Kada nova zemlja članica predloži nacionalnu listu područja, Evropska komisija tu listu dostavlja svom stručnom tijelu, Evropskom predmetnom centru za biološku raznovrsnost (European Topic Center for Biodiversity - ETC/BD). ETC/BD izvrši analizu predloga i za Evropsku komisiju organizuje biogeografski seminar, na kome se provjerava da li je za sve tipove staništa i vrste u državi predlog područja dovoljno zastupljen („sufficiency“) ili ne („insufficiency“), i to posebno za svaki biogeografski region koji je prisutan na teritoriji

Biogeografski regioni Evrope 7 http: //www. eea. europa. eu/data-and-maps/figures/biogeographical-regions-in-europe-1/map_2 -1_biogeographicalregions. eps/Map%203. 1%20 Protected%20 areas_biogeographical%20 regions. eps. 75 dpi. png/download

Biogeografski regioni CG 8 § § § § 2 biogeografske regije: Alpska i Mediteran CO NT 2 referentne liste! RE INE GI NT 2 stanovišta za određivanje lokacija ON A L AL 2 biogeografska seminara PI NE 2 kompleti izveštavanja RE GI Referentna lista: važno znati za svaku ON M ED vrstu / ht u regionu: IT Prisutan (nedavni podaci) RE ERR GI AN Nije prisutan ON E AN Izumrli M AR Povremeno IN E ‚R Moguc e / vjerovatno EG IO Strana vrsta N‘ Nema podataka Morski region

n n n Procedura uspostavljanja Natura 2000 mreže Biogeografski seminari se održavaju kako bi se izvršio odabir Područja od značaja za Zajednicu (SCI) sa liste predloženih Područja od značaja za Zajednicu (p. SCIs). Cilj je da se utvrdi da li je država predložila dovoljno kvalitetnih područja prema odredbama člana 4. Direktive o staništima i drugim važećim dokumentima usaglašenim u EU. Biogeografskom seminaru, koji vodi Evropska komisija, prisustvuje država kandidat, stručnjaci Evropskog predmetnog centra za biološku raznovrsnost, nezavisni eksperti za staništa i vrste, imenovani od strane Komisije i predstavnici nevladinih

n n Procedura uspostavljanja Natura 2000 mreže Biogeografski seminari Iako se dešava veoma rijetko, moguće je i da neka područja budu izbrisana sa liste, ako se utvrdi da nema dovoljno argumenata za njihovo prihvatanje. U slučaju da je nedovoljan broj novopredloženih područja, Evropska komisija može da zatraži dopunu i više puta. Dopune se pregovaraju bilateralno između Evropske komisije i države, a tek nakon uklanjanja svih nedostataka, Evropska komisija u dogovoru sa svim zemljama članicama usvaja za državu konačnu listu Područja od značaja za Zajednicu (SCI) koja se publikuje u Službenom glasniku Evropske unije

Procedura uspostavljanja Natura 2000 mreže n n n III faza: Proglašenje Posebnih područja očuvanja (Special Areas of Conservation, SACs) U periodu od šest godina nakon usvajanja liste Područja od značaja za Zajednicu (SCI područja), zemlja članica treba da ih proglasi za Posebna područja očuvanja (SACs) prema nacionalnom zakonu, a u skladu sa zahtjevom člana 4(4) Direktive o staništima. Istovremeno, za sva Posebna područja očuvanja (SACs) treba da se odrede neophodne mjere očuvanja i odgovarajuće zakonodavne, upravne i/ili ugovorne mjere da bi se ispunili ekološki zahtjevi tipova staništa i vrsta za koje su pojedinačna

Procedura uspostavljanja Natura 2000 mreže n n Područja posebne zaštite (Special Protection Areas, SPAs) se proglašavaju prema Direktivi o pticama. Ona se proglašavaju prvenstveno radi zaštite najređih i najugroženijih vrsta ptica na evropskom nivou, uključujući i migratorne vrste ptica. Područja posebne zaštite se proglašavaju kroz jednostavniju proceduru, odnosno direktno se uključuju u mrežu Natura 2000, za razliku od svih neophodnih koraka koje treba preduzeti da bi se utvrdila Posebna područja očuvanja prema Direktivi o staništima. Takođe, određena Područja posebne zaštite mogu biti istovremeno i Posebna područja očuvanja ukoliko se na tim područjima osim ptica nalaze i druge vrste

n Procedura uspostavljanja Natura 2000 Mrežu Natura 2000 čine na mreže kraju Posebna područja očuvanja i Područja posebne zaštite koja su zemlje članice proglasile u skladu sa obje Direktive.

Zašto se odabir Natura 2000 područja sprovodi isključivo na osnovu naučnih pokazatelja? Upotrebom naučne osnove za odabir područja garantuje se: • da će se najreprezentativnija područja birati se kao područja kojima će biti dodijeljena oznaka Natura 2000 (tj. ne sva područja na kojima živi određena vrsta ili na kojima se nalaze određena staništa) i • da će u mrežu Natura 2000 biti uključen dovoljan broj područja kako bi se garantovalo dugoročno očuvanje svake od vrsta i svakog staništa koji su navedeni na popisu. n Ako nisu uključena najbolja područja ili ako postoji nedovoljan broj područja za određenu vrstu ili stanišni tip, mreža neće biti ekološki koherentna i

Je li mreža Natura 2000 potpuna u zemljama EU? • Kompletiranje područja mreže Natura 2000 morskih ekosistema znatno je sporiji nego što je to slučaj na kopnu. n Mreža Natura 2000, pokriva svega 6 % ukupne morske površine EU. n Spor napredak u određivanju morskih područja najviše zbog nedostatka naučnih podataka o raspodjeli morskih staništa i vrsta sa zaštitom EU n Očekuje se intenziviranje aktivnosti u ovom dijelu

Jesu li moguće izmjene područja ili brisanje s popisa i iz mreže Natura 2000? n n Područje se može brisati s popisa samo ako je izgubilo svoju vrijednost očuvanja zbog prirodnih promjena. Propadanje područja, npr. zbog neprimjerenog upravljanja, predstavljalo bi povredu člana 6. 2. Takva se područja ne mogu brisati s popisa samo zato jer su prepuštena propadanju i jer se njima nije ispravno upravljalo u skladu sa zahtjevima dviju Direktiva. Područja koja su uništena a za koje su bile preduzete potrebne mjere u skladu s članom 6. 4. Direktive o staništima mogu se brisati s popisa. Područja za koja se čini da se prvotno proglašenje ili razgraničenje temeljilo na pogrešnim naučnim informacijama, mogu se izmijeniti ili ukloniti s popisa. Komisija će odobriti predlog države članice za takvu izmjenu samo ako je naučno utemeljen.

Znači li oznaka Natura 2000 da se moraju prestati obavljati sve privredne djelatnosti na području? n n n Određivanje područja mreže Natura 2000 ne znači da se moraju zaustaviti sve privredne djelatnosti. U nekim će slučajevima možda biti potrebne izmjene ili prilagođenja kako bi se zaštitile vrste i staništa za koje je područje određeno ili kako bi se ponovno uspostavilo dobro stanje očuvanosti. Međutim, u brojnim drugim slučajevima postojeće djelatnosti nastaviće se kao i ranije. U brojnim područjima dugoročni opstanak prisutnih vrsta i staništa može u potpunosti zavisiti od nastavka takvih djelatnosti pa će u takvim slučajevima biti potrebno pronaći načine na koje se takve djelatnosti mogu i dalje sprovoditi, a prema potrebi subvencionisati, na primjer, redovno košenje, ispaša ili kontrola makije. Svakako će se razmatrati zasebno za svaki pojedini slučaj.

Je li na područjima mreže Natura 2000 dopušten lov? n n Lov je tipičan primjer tekućih aktivnosti koje se mogu nastaviti na području mreže Natura 2000 pod uslovom da nema negativan učinak na vrste ili stanišne tipove za koje je područje određeno. U Direktivi o pticama i Direktivi o staništima prepoznata je legitimnost lova kao oblika održive upotrebe i lov nije a priori zabranjen na područjima mreže Natura 2000. Direktivama je utvrđen okvir za nadzor nad lovnim djelatnostima kako bi se garantovalo da je postignuta ravnoteža između lova i dugoročnog interesa očuvanja zdravih i održivih populacija vrsta koje se smiju izlovljavati. Inicijativa za održivi lov: https: //ec. europa. eu/environment/nature/conservation/wildbird s/hunting/index_en. htm.

Ko je odgovoran za određivanje ciljeva očuvanja? n n Za određivanje ciljeva očuvanja odgovorna su nadležna tijela u svakoj državi članici. Direktivama o prirodi ne propisuje se na koji bi se način to trebalo učiniti, već svaka država članica odlučuje o obliku i metodama provedbe odredbi tih direktiva. Međutim, Komisija preporučuje da, osim osiguranja da se ciljevi očuvanja temelje na činjenicama, sve zainteresovane strane (vlasnici zemljišta, privredni subjekti ili NVO koje se bave očuvanjem) budu uključene u postupak određivanja ciljeva očuvanja.

Šta su planovi upravljanja područjima mreže Natura 2000 i jesu li oni obavezni? n n n Kako bi se omogućilo da se područjima upravlja na jasan i transparentan način, Europska komisija preporučuje da države članice donesu planove upravljanja područjima mreže Natura 2000 u bliskoj saradnji s lokalnim subjektima. Plan upravljanja predstavlja čvrst i djelotvoran okvir za sprovođenje i naknadno praćenje mjera za očuvanje. Međutim, Direktivom o staništima, postojanje planova upravljanja područjima mreže Natura 2000 nije obavezno

Postoje li alati za pomoć pripremi planova upravljanja područjima mreže Natura 2000? n n Smjernice za pripremu planova za upravljanje područjima mreže Natura 2000, za izradu mjera za očuvanje te za planiranje upravljanja na područjima mreže Natura 2000 dostupne su na internetskim stranicama Evropske komisije (https: //ec. europa. eu/environment/nature/natura 2000/ma nagement/guidance_en. htm ) kao i na internet stranama pojedinih državnih organa/agencija u većini država EU. Moguće je dobiti i financijsku potporu iz strukturnih fondova EU-a (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond), Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i iz programa LIFE za izradu, ažuriranje i provedbu planova za područja mreže Natura 2000

Jesu li mjere za očuvanje na područjima mreže Natura 2000 obavezne? n n Postupak utvrđivanja i sprovođenje potrebnih mjera za očuvanje za svako područje mreže Natura 2000 je obveza za sve države članice. To znači da se za svako područje mreže Natura 2000 moraju utvrditi i provesti one mjere koje se procijene potrebnima (Sud EU-a, predmet C-508/04). Međutim, korisno je razlikovati one mjere koje se smatraju potrebnima za očuvanje i obnavljanje vrsta i stanišnih tipova koji su prisutni na području od onih koje se smatraju poželjnima i koje „bi bilo dobro sprovesti ako postoje sredstva i mogućnosti za to”.

Jesu li mjere za očuvanje na područjima mreže Natura 2000 obavezne? ? n n Države članice odgovorne su za preduzimanje odgovarajućih mjera radi sprečavanja pogoršanja stanišnih prilika i značajnog uznemiravanja vrsta na područjima mreže Natura 2000 na temelju člana 6. stavka 2. Direktive o staništima. U skladu s nedavnim presudama Suda EU države članice moraju utvrditi namjenski, povezan i potpun pravni okvir kojim će biti moguće osigurati djelotvornu zaštitu područja o kojima je riječ.

Ko je odgovoran za osiguravanje finansiranja mreže? Jesu li dostupna neka sredstva EU-a za podršku? n n n Za finansiranje mreže Natura 2000 su ponajprije odgovorne države članice, međutim i članom 8. Direktive o staništima prepoznaje se potreba za podrškom upravljanju mrežom Natura 2000 na nivou EU. Zahtjevi upravljanja mrežom Natura 2000 integrisani su u različite izvore finansiranja EU-a, kao što su strukturni fondovi (EFRR), Fond za ruralni razvoj (EPFRR), Evropski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), program LIFE itd. U skladu s novom Uredbom o EPFRR-u (1305/2013) plaćanja u okviru mreže Natura 2000 dodjeljuju se jednom godišnje i po hektaru kako bi se korisnicima nadoknadili dodatni troškovi i izgubljeni prihodi uglavnom

Natura 2000 i turizam 27 www. apartmanilasta. com http: //www. apartmaniponta. com/cg. htm

Natura 2000 i infrastruktura 28 http: //www. alfa-tours. com/new/? tours=skadarsko-jezero

Natura 2000 i šumarstvo 29 www. stazeibogaze. info www. mans. co. me

Natura 2000 and energetika 30 http: //www. raftingtara. rs/kanjon-pive/ http: //www. epcg. com/media-centar/saopstenja-zajavnost/39 -godina-rada-hidroelektrane-piva