Marinski i jezerski reljef OBALA pojas u kojem

Marinski i jezerski reljef

�OBALA – pojas u kojem more ili jezero graniči s kopnom � 86% obala su destrukcijske, 14% akumulacijske �ABRAZIJA – razarajuće djelovanje mora na obalu → najviše valovima �razoreno oko 1 km 2 kopna/god.

�destrukcijski oblici: 1. KLIF �česti u Irskoj i Engleskoj 2. valna potkapina 3. ostjenjak 4. abrazijska terasa ostjenjak valna potkapina KLIF

abrazijska terasa

Obala Bretanje

ŽAL

�akumulacijski oblici: 1. ŽAL 2. pješčani sprudovi �npr. oko Venecije

3. pregrada (bar) �sprud duži od 2000 km �npr. obala Meksičkog zaljeva 4. strelka �npr. Zlatni rat (Brač)

5. tombolo �sprud koji spaja otok s kopnom Mt. Saint Michelle

Sv. Stefan Primošten

6. laguna 7. liman zaljevi

Vrste obala �prema razvedenosti: a) razvedena b) nerazvedena �prema obliku: a) visoke b) niske

�prema odnosu na smjer priobalnog reljefa: a) longitudinalne �dalmatinski tip obale b) transverzalne �norveški tip obale

�prema postanku: 1. abrazijske 2. tektonske �nastale transgresijom

3. erozijske a) fluvijalne �delta �estuarij – potopljeno r. ušće - utjecaj plime i oseke �rijas – potopljeno ušće nastalo nakon ledenog doba

Limski kanal Raški kanal

b) glacijalne �nastale potapanjem ledenjačkih dolina → nastali fjordovi c) krške d) eolske e) organogene �npr. koraljne

Veliki koraljni greben