GejLisakov zakon arlov zakon Nikoli Stefan 2012 GejLisakov

  • Slides: 9
Download presentation
 • Gej-Lisakov zakon • Šarlov zakon Nikolić Stefan 20/12

• Gej-Lisakov zakon • Šarlov zakon Nikolić Stefan 20/12

 • Gej-Lisakov zakon (izobarska promena stanja gasa) Gej Lisakov zakon govori upravo o

• Gej-Lisakov zakon (izobarska promena stanja gasa) Gej Lisakov zakon govori upravo o vezi između temperature gasa i zapremine kod idealnog gasa, gde je pritisak konstantan odnosno p=const. Taj proces se inače naziva izobarski. Postavili su ga zajednički Šarl, koji je utvrdio da se pri istom porastu temperature zapremina raznih gasova poveća za isti iznos i Gej-Lisak koji je odredio porast zapremine ako se temperatura poveća za 1 stepen C. On je utvrdio da je relativno povecanje zapremine gasa srazmerna porastu temperature.

Ako je pri zapremina , onda mozemo napisati da je na nekoj temperature t,

Ako je pri zapremina , onda mozemo napisati da je na nekoj temperature t, zapremina V. To ce biti: = Velicina se naziva toplotni koeficijent sirenja gasa, I ona predstavlja promenu zapremine gasa u odnosu na zapreminu pri 0 za jedan stepen. To uvek iznosi:

Iz toga sledi Gej Lisakov zakon u celziusovoj skali: Na kraju, Gej Lisakov zakon

Iz toga sledi Gej Lisakov zakon u celziusovoj skali: Na kraju, Gej Lisakov zakon u apsolutnoj skali dobija oblik: V= T ili =const Odnos zapremine I apsolutne temperature odredjene kolicine gasa pri stalnom pritisku jeste konstantan ili zapremina odredjene kolicine gasa pri stalnom pritisku proporcionalna je temperaturi.

U prvom dijagramu Gej Lisakov zakon je prava koja se naziva izobara I paralelna

U prvom dijagramu Gej Lisakov zakon je prava koja se naziva izobara I paralelna je sa V osom, a u dijagramu zapremine I temperature to je linearna funkcija.

Sarlov zakon (izohorska promena stanja gasa) Izohorska promena gasa nastaje kad se gas zagreva

Sarlov zakon (izohorska promena stanja gasa) Izohorska promena gasa nastaje kad se gas zagreva pri stalnoj temperaturi. Sa porastom temperature povecava se I brzina kretanja molekula gasa. Pri tome se povecava impuls I brzina kretanja molekula pa tako I njihovo delovanje na zid suda pri cemu raste I pritisak gasa. Pocetkom XVIII veka se doslo do veze temperature I pritiska gasa. Merenjem relativnog povecanja pritiska, utvrdjeno je da je ono srazmerno porastu remperature.

)= = Ako je pri t=0 pritisak , tada mozemo uzeti da je na

)= = Ako je pri t=0 pritisak , tada mozemo uzeti da je na nekoj temperaturi t pritisak p I onda mozemo da napisemo: Tako dobijamo Sarlov zakon koj predstavlja linearnu funkciju: p= Sarlov zakon je mnogo jednostavniji u apsolutnoj skali temperature, posto znamo da je T[K]=t [C]+273 , onda mozemo napisati:

= = p= To znaci da je za svaki gas p/T stalno, onda mozemo

= = p= To znaci da je za svaki gas p/T stalno, onda mozemo napisati obrazac za Sarlov zakon: Sarlov zakon prema tome glasi: Odnos pritiska I apsolutne temperature, odredjene kolicine gasa pri stalnoj zapremini je konstantan ili pritisak odredjene kolicine gasa pri stalnoj zapremini upravno je proporcionalan apsolutnoj temperaturi.

Ovaj zakon , kao I predhodna dva vaze za idealne gasove, a mogu se

Ovaj zakon , kao I predhodna dva vaze za idealne gasove, a mogu se primeniti I na realne gasove koji su bliski idealnom. To u dijagramu sve mozemo predstaviti: Sarlov zakon je prava koja se naziva izohora.