CRNA PJEGAVOST Phomopsis viticola CRNA PJEGAVOST Phomopsis viticola

CRNA PJEGAVOST Phomopsis viticola

CRNA PJEGAVOST - Phomopsis viticola �Ekskorioza �Uzročnik bolesti je determiniran 1973 �Bolest koju može uzrokovati više gljiva (Phoma spp. , Peyronela glomerata, Sphaeropsis malorum i dr). Bolest koja postepeno iscrpljuje biljku smanjujući urod vinove loze iz godine u godinu.

CRNA PJEGAVOST - Phomopsis viticola Na mladicama, rozgvi , listovima, peteljkama cvati.

CRNA PJEGAVOST Simptomi bolesti Na peteljkama cvata nastaju tamnosmeđe zone različitih oblika, okružene svijetlim rubom.

Na peteljkama

CRNA PJEGAVOST Simptomi bolesti Na listovima najčešće uz glavne žile, listovi imaju jednu ili nekoliko nekroza, promjera 12 mm, okruženih žućkastim prstenom. Zaraženi dio plojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i deformira (samo neke sorte).

CRNA PJEGAVOST Simptomi bolesti Zelene mladice pokazuju najprije male, kasnije veće i izdužene pjege smeđe do crne boje, koje kasnije puknu i na tim mjestima nastaju "rane".

CRNA PJEGAVOST - MLADICA

CRNA PJEGAVOST - MLADICA

CRNA PJEGAVOST Simptomi bolesti �Kad počnu odrvenjavati, na njima dolazi do promjene boje. �Kod većine sorti dolazi do izbjeljivanja Kora postaje srebrenkasta.

CRNA PJEGAVOST Simptomi bolesti U jesen, i u zimskim mjesecima, bolesni jednogodišnji izboji poprime sivu do bjelkastu boju i prevučeni su sitnim crnim točkicama

CRNA PJEGAVOST Biologija i životni ciklus �Gljiva prezimljuje u kori rozgve, koja je poprimila sivu boju i u kojoj u proljeće nastaju crne točkice (piknide) te obliku micelija koji se nalazl u unutrašnjosti pupova pri dnu mladica.

CRNA PJEGAVOST Biologija i životni ciklus U proljeće iz piknida izlazi blijedo žuta želatinozna masa u obliku vitica koje sadrže velik broj piknospora. a curled, tendril-like mass of exuded spores, held together by a slimy matrix (cirrhi of conidia from pycnidia of Phomopsis viticola)

CRNA PJEGAVOST Životni ciklus �Kiša rastvara želatinaste končiće, oslobađa piknospore koje klijanjem uzrokuju zarazu i prodire u tkivo domaćina preko puči i rana te inficiraju vinovu lozu. �Optimum za razvoj te bolesti je 23°C uz 98 -99% RV zraka.

CRNA PJEGAVOST Glavni simptomi prije kretanja vegetacije su lucnjevi svijetlo-sive boje sa puno crnih točkica koje vire iz kore, a u proljeće pupovi takvih lucnjeva ne tjeraju ili tjeraju samo djelomično.

Štetnost 1. Jači napad na čokotu dovodi u pitanje pravilnu rezidbu jer za lucnjeve i reznike nema dovoljno zdravog “drva” ili ga uopće nema. 2. Osim toga ne istjeraju pupovi pri dnu lucnja ili reznika pa ni za slijedeću godinu nema “drva” za pravilnu rezidbu. 3. Na trsovima koji su zaraženi crnom pjegavosti vidljivi su problemi u rastu i razvoju mladica, a grozdovi ostaju manji. 4. Sadržaj šećera također je smanjen.

Zaštita od crne pjegavosti �Suzbijanje ove bolesti dugotrajno je. �Početak vegetacije najbolje je vrijeme za praćenje zaraze i zaštitu od nje. �Budući da sanacija zaraženih vinograda dugo traje potrebno je do cvatnje obično provesti 3 -4 dopunska prskanja.

Zaštita od crne pjegavosti 1. Rezida Prilikom rezidbe, koliko je moguće, treba odstraniti zaraženu rozgvu. 2. Uništavanje rozgve rozgvu treba iznijeti iz vinograda, jer ona predstavlja vrlo važan izvor zaraze. (Na rozgvi koja je ostala na tlu piknidi mogu biti aktivni 3 -4 godine i oslobađati piknospore. ) 3. Gnojidba Ne treba pretjerivati s gnojidbom, naročito ne s dušikom, jer to povećava osjetljivost. 4. Izbor sorte osjetljivim sortama treba posvetiti više pozornosti, odabrat otpornije (osjetljive stolne sorte su npr. kardinal, kraljica vinograda, afus-ali, a od vinskih sorata npr. , malvazija, frankovka, žilavka) 5. Kemijska zaštita Primjena fungicida

Kemijska zaštita temelji se na tretiranju kontaktnim sredstvima, no važno je napomenuti da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne provodi zaštita od plamenjače. • Da bi se zaraza što bolje iskorijenila potrebno je držati se rasporeda prskanja kroz 2 - 3 godine i na taj način bolest svesti na najmanju moguću mjeru.

Kemijska zaštita �Obavezno je zimsko prskanje fungicidom na bazi bakra (Cuprablau Z , Champion, Nordox, Neoram, Modro ulje. . . ) �To prskanje treba obaviti neposredno pred kretanje vegetacije.

Kemijska zaštita Nakon toga preporučuju još dva prskanja i to: Prvo tretiranje treba se provesti čim izboji dostignu 13 cm dužine, 2. Drugo 10 – 14 dana poslije, ovisno o oborinama. 1. Na osnovi vremenske prognoze, može se preskočiti jedno ili čak oba prskanja, jer ako nema kiša, piknospore se ne oslobađaju. Pri prskanju važno je da tekućina prodre što dublje u unutrašnjost čokota, gdje se na prošlogodišnjoj rozgvi nalaze plodišta (piknide) i spore (konidije).

Kemijska zaštita �U jako zaraženim vinogradima pred cvatnju izabrati sistemično-kontaktni fungicid (FORUM STAR ili ACROBAT MZ) �Nakon cvatnje (krajem srpnja ili početkom kolovoza) preferirati što više sredstava na bazi bakra (CUPRABLAU Z, NEORAM WG ili NORDOX 75 WG).

Kemijska zaštita �Od fungicida, za suzbijanje crne pjegavosti u vegetaciji: �Mikal, �Dithane M-45, �Polyram DF, �Folpan, �Antracol combi �Quadris i Stroby