Citologija o o Znanost koja prouava grau stanica

  • Slides: 29
Download presentation
Citologija o o Znanost koja proučava građu stanica i njihovu funkciju Stanica (lat. cellula;

Citologija o o Znanost koja proučava građu stanica i njihovu funkciju Stanica (lat. cellula; grč. kytos-šuplji prostor)osnovna struktura koja izgrađuje tkivo i organe

Oblik stanica o Ovisi o pritisku susjednih stanica i okolnih tkiva o Ovisi o

Oblik stanica o Ovisi o pritisku susjednih stanica i okolnih tkiva o Ovisi o funkciji stanice i mjestu gdje se nalaze o Okrugle, vretenaste, zvjezdaste, cilindrične, plosnate, kubične, nepravilne o Visokospecijalizirane st. (mogu istovremeno obavljati više funkcija, npr. st. bubrega, crijeva)

Veličina stanica o o Vidi se uz pomoć mikroskopa, prostim okom Mjeri se u

Veličina stanica o o Vidi se uz pomoć mikroskopa, prostim okom Mjeri se u mikronima i µm (npr. jajna st. )

o o o Među najveće stanice organizma ubraja se ženska spolna stanica, odnosno jajna

o o o Među najveće stanice organizma ubraja se ženska spolna stanica, odnosno jajna stanica, a među najmanje crvena krvna stanica, odnosno eritrocit Najduže stanice su živčane stanice koje mogu doseći i metar dužine Svaka stanica nosi u sebi genetski zapis za točno preslikavanje cijelog organizma (molekula DNK, odnosno u kromosomima, kojih pak svaka stanica ima oko 100. 000)

Građa stanice o Unatoč različitom obliku sve su građene od dva dijela: -stanični trup

Građa stanice o Unatoč različitom obliku sve su građene od dva dijela: -stanični trup (citoplazma) -stanična jezgra (nucleus) (eritrociti čovjeka i sisavaca nemaju jezgru)

Stanična membrana (membrana cellularis) Elastična mbm. o Odvaja unutrašnjost stanice od međustaničnih prostora o

Stanična membrana (membrana cellularis) Elastična mbm. o Odvaja unutrašnjost stanice od međustaničnih prostora o Uloga: -osjetljivost stanice -prenošenje tvari i energije -”izbacivanje” tvari -međusobno ”prepoznavanje”, povezivanje stanica o

Građena od dva sloja: -vanjski i unutarnji-proteinski -između je lipidni sloj o Izvana je

Građena od dva sloja: -vanjski i unutarnji-proteinski -između je lipidni sloj o Izvana je obavija zaštitni omotač -glikokaliks o Može na površini tvoriti različite tvorevine -mikrovili, trepetljike o

Uloga je u izmjeni tvari (stanica-okoliš) -unošenje endocitoza o Voda, kisik, ugljični dioksid, ioni.

Uloga je u izmjeni tvari (stanica-okoliš) -unošenje endocitoza o Voda, kisik, ugljični dioksid, ioni. . . pinocitoza, fagocitoza -otpuštanje tvari egzocitoza vakuole o

citoplazma o o o Visoko organizirani živi sustav Složene građe: voda, bjelančevine, lipidi, ugljikohidrati,

citoplazma o o o Visoko organizirani živi sustav Složene građe: voda, bjelančevine, lipidi, ugljikohidrati, anorganske soli Različite konzistencije endoplazma ektoplazma

Citoplazmine organele Mogu se smatrati minijaturnim organima st. o Uloga u intracelularnoj mijeni tvari

Citoplazmine organele Mogu se smatrati minijaturnim organima st. o Uloga u intracelularnoj mijeni tvari 1. mitohondriji (grč. mitos-nit; chondros-zrnce) -nitasta ili zrnasta tjelešca -rasuta difuzno po citoplazmi -zreli eritrociti ih nemaju -proizvode energiju potrebnu za odvijanje svih procesa u stanici o

Građa mitohondrija: o

Građa mitohondrija: o

2. ribosomi -sitna tjelešca -nalaze se pojedinačno ili u nakupinama -sudjeluju u sintezi bjelančevina

2. ribosomi -sitna tjelešca -nalaze se pojedinačno ili u nakupinama -sudjeluju u sintezi bjelančevina

3. endoplazmatski retikulum -složen sustav sploštenih prostora (tzv. "cisterne") koji međusobno komuniciraju -razlikuju se

3. endoplazmatski retikulum -složen sustav sploštenih prostora (tzv. "cisterne") koji međusobno komuniciraju -razlikuju se zrnati-granularni oblik-ima ribosome glatki-agranularni -sintetiziraju i izlučuju bjelančevine

o Građa

o Građa

4. Golgijev aparat -prvi opisao Golgi u živčanim stanicama -sadrže ga i druge st.

4. Golgijev aparat -prvi opisao Golgi u živčanim stanicama -sadrže ga i druge st. (osim eritrocita i oroženih epidermalnih stanica) -sastoji se od niza sploštenih vreća, cisterna -pridružene su im vakuole-mjehurići (sadržaj ovisi o vrsti st. ) -sudjeluje u sintezi lipoproteina -sintetizira polisaharide i glikoproteine

4. lizosomi -sitna, okruglasta tjelešca -omeđena membranom -sadrže preko 30 enzima razgrađuju bjelančevine, nukleinske

4. lizosomi -sitna, okruglasta tjelešca -omeđena membranom -sadrže preko 30 enzima razgrađuju bjelančevine, nukleinske kis. , neke polisaharide -zbog tih enzima "probavni sustav stanice" -brojni su u st. koje imaju sposobnost fagocitoze

5. centrosom (centrosfera s. st. središte) -područje citoplazme u blizini jezgre i Golgijevog aparata

5. centrosom (centrosfera s. st. središte) -područje citoplazme u blizini jezgre i Golgijevog aparata -u njemu se nalaze 2 sićušna tjelešca (centriol) diplosom -elektronski mikroskop oblik šupljeg cilindra -u centriolu su međusobno postavljeni okomito -uloga u diobi stanice (mitoza-diobeno vreteno)

6. metaplazmatske uklopine o Tvorbe koje nastaju tijekom diferencijacije stanice (npr. mikrotubuli, mikrofilamenti) Mikrotubuli-uloga

6. metaplazmatske uklopine o Tvorbe koje nastaju tijekom diferencijacije stanice (npr. mikrotubuli, mikrofilamenti) Mikrotubuli-uloga st. skeleta o Daju stanici oblik, gibanje intracelularni prijenos velikih molekula sudjeluju u diobi

mikrofilamenti o Građeni su od bjelančevina aktina i miozina o Potiču djelovanje tih bjelančevina

mikrofilamenti o Građeni su od bjelančevina aktina i miozina o Potiču djelovanje tih bjelančevina citoskelet

7. stanične uklopine -nastaju kao produkt metabolizma st. (ili su pohranjene u stanici) -to

7. stanične uklopine -nastaju kao produkt metabolizma st. (ili su pohranjene u stanici) -to su glikogen, pigmenti, lipidi, kristali proteina -neživi dio st.

Ponovimo:

Ponovimo:

Jezgra (lat. nucleus; grč. karyon) o o Glavni dio eukariotskih stanica 1833. g. otkrio

Jezgra (lat. nucleus; grč. karyon) o o Glavni dio eukariotskih stanica 1833. g. otkrio R. Brown

o o o Bitan i za život neophodan dio stanice Sadrži DNA kiselinu (nosilac

o o o Bitan i za život neophodan dio stanice Sadrži DNA kiselinu (nosilac nasljednih osobina; "genetski materijal") Sintetiziraju se i RNA citoplazmu sinteza bjelančevina Jedine stanice bez jezgre su eritrociti sisavaca (životni vijek 100 -120 dana!) Oštro ograničena od citoplazme Smještena najčešće u sredini stanice

o o o Obično je okrugla ili eliptična Može biti sploštena, izduljena, nepravilna Segmentirana

o o o Obično je okrugla ili eliptična Može biti sploštena, izduljena, nepravilna Segmentirana jezgra (polimorfonuklearni leukociti) Obično st. ima jednu jezgru Polikariociti; sincicij Obavija je ovojnica

Ponovimo: o Što je citologija? o Osnovni dijelovi stanice. . . o Što se

Ponovimo: o Što je citologija? o Osnovni dijelovi stanice. . . o Što se nalazi u citoplazmi? o Uloga jezgre. . . o Što su stanične uklopine (inkluzije)? o Citoskelet je. . . o Što su lizosomi i koja im je uloga? zahvaljujem!