HISTOLOGIJA botanika disciplina koja prouava nastanak grau i
HISTOLOGIJA • botanička disciplina, koja proučava nastanak, građu i ulogu biljnih staničja • biljna staničja ( tkiva ) su skupina stanica, koja imaju isto podrijetlo, jednaku građu i koja obavljaju istu zadaću • podjela biljnih staničja: a) tvorna staničja – stalno se dijele stvarajući sva druga biljna staničja b) trajna staničja – čine ih stanice (nastale iz tvornih staničja), koje su se razvile i obavljaju određenu ulogu
TVORNA STANIČJA ( MERISTEMI ) 1. primarni meristemi – aktivni su od klijanja biljke do kraja života 2. sekundarni meristemi – nastaju kao nove tvorevine od trajnih stanica, koje su ponovno stekle sposobnost diobe - omogućuju sekundarni rast zeljastih trajnica i drvenastih biljaka 3. meristemoidi – mali broj stanica, koji zbog osobito intenzivne diobene aktivnosti omogućuje postanak pući, dlaka…
TRAJNA STANIČJA 1. POKROVNA ( KOŽNA ) STANIČJA -regulacija izmjene plinova i izlučivanja vodene pare te mehanička zaštita od vanjskih utjecaja A) PRIMARNA: a) Epiderma – primarno pokrovno staničje koje prekriva i mehanički zaštićuje nadzemne dijelove jednogodišnjih biljaka (stabljiku, list, dijelove cvijeta i plod), neke podzemne dijelove ( lukovice ) te jednogodišnje nadzemne dijelove višegodišnjih biljaka
• Kutikula ( pokožica ) - cjelovita prevlaka preko cijele epiderme i ona umanjuje gubitak vode, pa je izraženija kod biljaka suhih staništa • Zaštitnu funkciju često pojačava voštana prevlaka na kutikuli (upadljiva u plodova šljiva, grožđa) - najpoznatiji je karnauba vosak (palma u Brazilu i Argentini) koji se primjenjuje u kozmetologiji ( ruževi za usne ) I farmaceutskoj tehnologiji (daje sjaj kod pripreme dražeja) • Dlake su najčešće nežive, a uloga im je zaštita od temperaturnih promjena, primanje vode i otopljenih tvari ( apsorpcijske dlačice ), izlučivanje različitih tvari ( žljezdane dlake ) • Puči su mali pukotinasti otvori u epidermi listova, zelenih stabljika, latica i plodova - služe za izmjenu plinova i transpiraciju ( izlučivanje vodene pare ) b) Endoderma - unutrašnje pokrovno staničje, smješteno u stabljici i korijenu koje odvaja primarnu koru i središnji valjak c) Rizoderma - jednoslojna i obavija korijen primarne građe, nema kutikule ni puči, a brojne stanice su izdužene u korjenove dlačice
B) SEKUNDARNA • periderma – sekundarno pokrovno staničje - preuzima ulogu epiderme u drugom vegetacijskom razdoblju (epiderma ne može pratiti širenje i rast stabljike već puca i propada) • peridermis se javlja na višegodišnjim drvenastim biljkama, stablima, korijenima, nekim plodovima i podzemnim izdancima - ima zaštitnu ulogu jer onemogućuje pregrijavanje, transpiraciju i štiti od mehaničkih oštećenja • glavni dio periderme je pluto koje nastaje radom sekundarnog meristema (felogena ) • stanice pluta su nežive - stjenke su građene od celuloze i suberina i nepropusne su za vodu i plinove - smeđe su boje zbog trjeslovina • na površini biljnih organa prekrivenih plutom nalaze se međustanični prostori kroz koje se odvija izmjena plinova između unutrašnje i vanjske sredine i oni se nazivaju lenticele • u plutu čepova za boce lenticele se uočavaju kao kanali ispunjeni tamnosmeđom prašinom od odumrlih stanica, koji se radijalno protežu kroz pluto čitavom njegovom dužinom
2. OSNOVNA STANIČJA ( PARENHIMI ) - služe općem učvršćivanju biljke zbog tlaka unutar stanice koji joj daje krutost • parenhimske stanice su žive, izodijametrične, celuloznih staničnih stjenki, s brojnim plastidima u citoplazmi Prema funkciji mogu se podijeliti na : a) asimilacijski parenhim - stanice asimilacijskog parenhima listova sadrže kloroplaste u kojima se zbiva fotosinteza b) spremišni parenhimi – ili parenhimi za pričuvu - u njih pripadaju srčika i kora izdanaka i korijena, spremišni organi ( gomolj ), spremišna staničja sjemenki, drvni parenhim c) provodni parenhim – provodi hranjive sastojke kroz biljku i tu spadaju zrake srčike kore i drva
d) parenhim za prozračivanje - veliki međustanični prostori ispunjeni zrakom - omogućuju močvarnim i vodenim biljkama slobodno plivanje na vodi i uspješniju izmjenu plinova
3. MEHANIČKA (POTPORNA) STANIČJA • biljka mora imati čvrstoću da bi se mogla normalno razvijati, održavati svoj izgled i suprotstaviti se raznim mehaničkim utjecajima čvrstoću biljci daju parenhimske stanice s tankim stjenkama koje sadrže puno vode - u tim stanicama se onda javlja unutrašnji tlak - turgor - kada nastane veći gubitak vode iz biljke transpiracijom ili zbog nedostatka vode u tlu, turgor opada, te biljka gubi čvrstoću i vene Ø biljci su potrebna neka druga staničja koja će joj stalno davati čvrstoću, neovisno od vanjskih i unutrašnjih utjecaja mehanička staničja, koja možemo podijeliti na: • a. kolenhim (živo potporno staničje) – u mladim organima koji još rastu (mlade stabljike. . ) blizu površinskih organa Kolenhimske stanice su žive ( imaju jezgru i citoplazmu s kloroplastima ) Stjenke su zadebljale odlaganjem većih količina celuloze i nabubrenog protopektina ( otpornost protiv kidanja ), a preko ne zadebljanih mjesta odvija se izmjena tvari među stanicama tri osnovna tipa kolenhima prema položaju zadebljanja u stjenci: - pločasti ( lamelarni ) kolenhim - zadebljane su stjenke stanica usporedne s površinom organa - uglovni ( bridni ) kolenhim – zadebljanja se nalaze u uglovima stanica - lakunarni ( rastresni ) kolenhim – nastaje odlaganjem celuloze u međustanični prostor
b. • • § § sklerenhim (neživo potporno staničje ) mehaničko staničje sastavljeno iz stanica kojima su stjenke jednako i ravnomjerno zadebljane sklerenhimi su mrtve stanice i nalazimo ih u starijim dijelovima biljaka koje su završile s rastom ( razlika od kolenhima ) daju najveću čvrstoću biljci sklerehim se dijeli na: kamenčice (sklereide ) sklerenhimska vlakna
4. PROVODNA STANIČJA • provode tvari potrebne za izgradnju i odvijanje životnih procesa od jednog organa do drugoga ( npr. iz korijena u listove i obrnuto ) • elementi provodnog staničja djeluju poput cijevi, a protežu se povezani u provodne snopiće ( žile ) kroz sve biljne organe • provodno tkivo čine ksilem ( traheje – mrtve cijevi i traheide – produžene stanice ) koji provodi vodu i mineralne tvari od korijena i floem ( čine ga sitaste cijevi ) koji provodi asimilante nastale fotosintezom
5. ŽLJEZDANA STANIČJA (STANIČJA ZA LUČENJE) • vrlo raznolika po građi, smještaju, kemijskom sastavu i ulozi produkata (izlučevina), koji se odlažu u vakuolu, izlučuju u međustanični prostor (intercelular) ili na površinu U funkciji lučenja sudjeluju: a) staničja za lučenje - produkti lučenja (sekreti) ostaju unutar stanica (u vakuolama) nagomilavajući se u njima i ispunjavajući čitav lumen stanica (sekreti ne mogu izaći iz ovih stanica jer su njihove membrane često postale nepropusne) b) žljezdane stanice i žljezdana staničja – produkti se izlučuju kroz stanični zid izvan njih na samu površinu biljnog tijela i to su uvijek žive stanice
STANIČJA ZA LUČENJE • produkti lučenja (odlažu se u vakuole unutar stanica, koje ih stvaraju te kasnije odbace s čitavim staničjima u kojima su nastali): - sluzi, gume, smole, trjeslovine, eterična ulja, alkaloidi, enzimi i kristali kalcijeva oksalata - Stanice za lučenje: • - uljenice - stanice s eteričnim uljem • - mliječne cijevi – koje kao sekrecijski produkt sadrže mliječne sokove (zaštita od nagrizanja životinja, pričuvna uloga i liječenje ozljeda) mliječni sok - ( lateks ) je mliječna, vodena emulzija, koja iz ozlijeđenih cijevi iscuri i na zraku se zgruša, a sadrži ugljikohidrate ( škrob, inulin ), trjeslovine, heterozide, alkaloide ( morfin u opiju ), enzime, eterična ulja, voskove, smole…
ŽLJEZDANE STANICE I ŽLJEZDANA STANIČJA • nalaze se pojedinačno ili u skupinama u epidermi, parenhimu ili drugim vrstama staničja • izlučuju produkte aktivno prema van ( potpuno uklanjanje iz biljke ) ili barem u intercelulare • u njih ubrajamo: a) žljezdane dlake – obično su glavičaste, a glavica sadrži sekret koji je najčešće eterično ulje ( paprena metvica – Mentha piperita, kadulja – Salvia officinalis ) b) žiljezde koje luče eterično ulje – nalaze se na površini epiderme c) probavne žlijezde – kod mesoždernih biljaka, luče tvari koje služe probavi uhvaćenih životinja nektariji ( mednici ) – su modificirano staničje epiderme oblika udubina I izbočina, koje luče slatki sok ( nektar ) i tako imaju ulogu pri oprašivanju - Imamo cvjetni ( floralni ) nektarij: na cvjetovima ( latice, cvjetište, prašnici, tučak ) i izvan cvjetni ( ekstrafloralni ) nektarij: listovi ili osnovica peteljki shizogena sekretna spremišta – sekrecijski produkti se izlučuju u intercelulare, koji nastaju razmicanjem žljezdanih stanica. Razlikujemo: - smolenice ( smolni kanali ) – stanice koje luče smolu u kanal, a nalaze se u stabljici i listovima golosjemenjača - uljenice – su uljni kanali s eteričnim uljem - specifični su za porodicu Apiaceae - shizogene šupljine s eteričnim uljem – nalazimo ih kod vrsta I rodova Hypericum i Eucalyptus d) e)
PITANJA ZA PONAVLJANJE 1. 2. 3. Histologija je ______ disciplina koja proučava ______ , ______ i ______ biljnih staničja. Biljna staničja su ______ stanica koja imaju isto ______ , jednaku ______ i koja ______ istu zadaću. Biljna staničja možemo podijeliti na ______ i ______. Navedi podjelu staničja! Navedi podjelu osnovnih staničja prema funkciji uz objašnjenje! 4. 5. 6. 7. Objasni zašto su važna mehanička staničja i kako ih dijelimo! Objasni primarna pokrovna staničja! Objasni sekundarna pokrovna staničja! Objasni provodna staničja! 8. Kod staničja za lučenje produkti lučenja se ____________ unutar stanica koje ih _____ te poslije ____________ staničjem u kojima su nastali. Produkti lučenja su: ____________ , ____________ , ______ i ______. Staničja za lučenje su ______ i ______. 9. Žljezdane stanice nalaze se ______ ili u _____________ , _______ ili drugim vrstama staničja. _____ produkte lučenja ______ prema ______ ili barem u _________. U žljezdane stanice ubrajamo: a) b) c) d) e)
- Slides: 15