19 PODJELA GRAA I FUNKCIJA IVANOG SUSTAVA Medicinska

19. PODJELA, GRAĐA I FUNKCIJA ŽIVČANOG SUSTAVA Medicinska škola u Rijeci II-7, dentalni tehničari ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA

ŽIVČANI SUSTAV – SYSTEMA NERVOSUM - građom i ustrojstvom prilagođen primanju i raščlanjivanju živčanih podražaja iz tijela i okoliša, te stvaranju najsvrsishodnijeg odgovora i njegovom prenošenju izvršnim organima - najveći dio informacija mozak odbacuje kao nevažne, a sasvim mali dio upotrebljava za obavljanje refleksnih pokreta ili ih pohranjuje kako bi poslužile u intelektualnim aktivnostima (pamćenje, učenje itd. )

ŽIVČANA STANICA - NEURON - po smještaju i funkciji neuroni su vrlo raznorodni - svima su zajednička tri osnovna dijela: 1) soma ili tijelo neurona 2) akson 3) dendriti

ŽIVČANA STANICA - NEURON Soma neurona - sadržava staničnu jezgru; u somi se stvaraju različite molekule koje se aksonom šalju u druge stanice Akson - najdulji izdanak neurona; može biti dugačak do 1 metar - iz završetaka aksona se oslobađaju prijenosne molekule koje omogućuju prijenos električnih impulsa u druge stanice - tvore bijelu tvar središnjeg živčanog sustava i periferne živce Dendriti - brojni mali izdanci koji primaju impulse iz aksona drugih neurona

ŽIVČANA STANICA - NEURON

SINAPSE - sinapse su dodirna mjesta između živčanih stanica ili aksonskih završetaka i površine izvršnog organa - iz završetka aksona se na površinu luče prijenosnici ili neurotransmiteri s pomoću kojih se impuls širi dalje - sinapsa nije izravan dodir, već između dvije stanice postoji sinaptička pukotina

FIZIOLOGIJA PRIJENOSA IMPULSA - svi podražaji prenose se neuronima kodirani u obliku električnih impulsa - u nepodraženom neuronu prevladavaju kalijevi ioni i on je negativno nabijen, a van neurona prevladavaju natrijevi ioni i na njegovoj površini naboj je pozitivan - podraži li se neuron, stanična membrana postaje propusna za ione natrija i zbog razlike u koncentraciji oni ulaze u neuron; time unutarstanična tekućina neurona postaje pozitivno nabijena, a vanstanična tekućina oko njega negativno ► depolarizacija

FIZIOLOGIJA PRIJENOSA IMPULSA - čim nastane obrat potencijala ioni kalija izlaze, odnose pozitivan naboj i vraćaju stanični naboj u prvobitno stanje ► repolarizacija - depolarizacija i repolarizacija čine akcijski potencijal, tj. električni impuls koji se širi neuronom i prenosi na druge stanice - cijeli proces traje milisekundu

ULOGA NEUROTRANSMITERA - zbog postojanja sinaptičke pukotine prijenos impulsa mora biti posredovan neurotransmiterima - impuls aktivira oslobađanje neurotransmitera iz mjehurića u presinaptičkim završetaka aksona u sinaptičku pukotinu - neurotransmiter se veže za receptore na postsinaptičkom neuronu i djeluje na podražljivost stanice 1) Ekscitacijski neurotransmiteri djeluju na povećanu propusnost membrane neurona za ione natrija 2) Inhibicijski neurotransmiteri smanjuju propusnost membrane neurona za ione natrija kako bi smanjili njegovu podražljivost

OBRADA INFORMACIJA U SINAPSAMA 1) divergencija 2) konvergencija 3) naknadno odašiljanje impulsa

ŽIVCI - snopovi aksona koji povezuju središnji živčani sustav s perifernim dijelovima organizma - živci uglavnom sadržavaju i osjetna i motorička vlakna, a postoje i oni koji imaju samo osjetna vlakna (npr. vidni) - neka živčana vlakna, uglavnom ona deblja, imaju mijelinsku ovojnicu - mijelin je masna tvar koju proizvode Schwannove stanice - pošto je mijelin po električnim svojstvima izolator, mijelinizirana živčana vlakna brže provode impulse jer se oni šire po vlaknu skokovito, samo na Ranvierovim suženjima

- prikaz prijenosa impulsa kroz mijelinizirano živčano vlakno

PODJELA ŽIVČANOG SUSTAVA 1) središnji živčani sustav 2) periferni živčani sustav 3) autonomni živčani sustav

PITANJA 1) Koje dijelove živčane stanice poznaješ i što ukratko možeš reći o svakome od njih? 2) Što možeš reći o sinapsama? 3) Kako živčana stanica stvara akcijske potencijale? 4) Koju ulogu u prijenosu impulsa imaju neurotransmiteri i kako ih dijelimo? 5) Što možeš reći o živcima? 6) Kako dijelimo živčani sustav?