OZLJEDE SREDINJEG IVANOG SUSTAVA Dr sc Vili Bero
OZLJEDE SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA Dr sc Vili Beroš
Podjela ozljeda središnjeg živčanog sustava: I Laka II Umjerena GCS: 15 - 8 III Teška IV Fatalna GCS: 8 - 3
Teške kraniocerebralne ozljede (2002 -2006) Ukupan broj: 273 12, 5 % od ukupnog broja operacija
Mehaničke sile koje uzrokuju ozljedu SŽS-a: I STATIČKE - djeluju postepeno, u vremenskom intervalu dužem od 200 ms. II DINAMIČKE - djeluju izrazito brzo, do 50 ms. - IMPAKTNO djelovanje - kontaktno djelovanje - INERCIJSKO djelovanje - inercijske sile (akc/decel)
Sa kliničkog aspekta ozljede središnjeg živčanog sustava mogu se klasificirati: - prijelomi kostiju lubanje, - fokalne ozljede središnjeg živčanog sustava, - difuzne ozljede središnjeg živčanog sustava, - sekundarne ozljede središnjeg živčanog sustava.
Prijelomi kostiju lubanje djelovanje velike sile u kratkom vremenu: 400 – 700 kg / 0, 001 sec I II III linearni impresivni prijelomi baze lubanje
FOKALNE ozljede središnjeg živčanog sustava I AKUTNI SUBDURALNI HEMATOM II AKUTNI EPIDURALNI HEMATOM III TRAUMATSKI INTRACEREBRALNI HEMATOM IV TRAUMATSKA SUBARAHNOIDALNA HEMORAGIJA V KONTUZIJE MOŽDANOG PARENHIMA VI KRONIČNI SUBDURALNI HEMATOM
Subduralni hematom Ovo krvarenje nastaje ozljedom krvnih žila moždane kore, a može nastati ozljedom mosnih vena akceleracijsko-deceleracijskim mehanizmima. S obzirom na vrijeme kliničkog ispoljavanja dijelimo ga na: - akutni (1 -3 dana), - subakutni (4 dana - 3 tjedna), - kronični (tri tjedna po ozljeđivanju).
Epiduralni hematom Najčešće nastaje kao posljedica krvarenja iz meningealnih arterija koje mogu biti ozlijeđene prijelomima kostiju lubanje. Rjeđe ovo krvarenje nastaje kao posljedica ozljede venskih struktura (meningealne vene, duralni sinusi te diploične vene). Karakterizira ga postojanje tzv. LUCIDNOG INTERVALA
TIMING OPERACIJE ? bolje ranije nego kasnije
Intracerebralni traumatski hematom
Kronični subduralni hematom
Operativno liječenje § twist drill kraniotomija +/- drenaža § burr hole kraniotomija +/- drenaža § kraniotomija § endoskopski asistirana operacija +/- § § intraoperativna irigacija
“twist drill” kraniotomija - 0, 5 cm - 45 st. Kut bušenja lubanje - insercija katetera ( - 20 cm)
“burr-hole” kraniotomija § 10 - 15 mm (ne manja) § Lokalizacija !!!! (iznad mjesta maksimalne širine) § Adekvatno pozicioniranje glave § Kontrolirana dekompresija § Ponavljana irigacija + sprečavanja influksa zraka § Kontrolirana zatvorena drenaža(ICP)
Sekundarne ozljede središnjeg živčanog sustava - komplikacije nakon inicijalnog zbivanja I ishemijska posttraumatska zbivanja II edem moždanog parenhima III hernijacije moždanih masa IV infekcije
Samuel Neff: distorzijske sile
Samuel Neff: edem
MONITORIRANJE INTRAKRANIJALNOG TLAKA prognostički faktor u bolesnika sa teškom kraniocerebralnom traumom DIJAGNOSTIČKO-PROGNOSTIČKA METODA TERAPIJSKA METODA
Bolesnici sa monitoriranim ICP-om UKUPAN BROJ: 84 30, 08% od ukupno traumatiziranih
Vrijednosti ICP su važan prognostički faktor ukoliko su inicijalne vrijednosti iznad 20 mm Hg, i sugeriraju loš ishod Ukoliko su vrijednosti ICP ispod 20 mm Hg treba uzeti u razmatranje i druge prognostičke faktore
- Slides: 48