Tehnoloki razvoj i politika Milena Lutovac Proizvodna funkcija











- Slides: 11
Tehnološki razvoj i politika Milena Lutovac
Proizvodna funkcija Karakteristike proizvodne funkcije �Proizvodna funkcija predstavlja sumarni opis veza između proizvodnih utrošaka , s jedne srane , i količine gotovih proizvoda s druge strane. �Izraz tehnoloških znanja. �Utrošci predstavljaju ekonomske varijable koje imaju karakter tokova.
�Količine utrošaka X 1, X 2, koje su apsorbovane u procesu proizvodnje → x₁, x₂ �Dobijena količina gotovog proizvoda → q �Proizvodna funkcija se može predstaviti q=ƒ(x₁, x₂); x₁, x₂, q>0 �Na osnovu kombinacije (x₁, x₂), može se dobiti bilo koja proizvodnja iz zatvorenog intervala [(0, ƒ(x₁, x₂)] �Dve faze optimizacije: tehnološka i ekonomska
Krive ukupnog, prosečnog i graničnog proizvoda �Uobičajeno je da se jedan utrošak unapred fiksira i tretira kao parametar, a drugi utrošak pusti da varira i na taj način generiše krivu ukupnog i prosečnog proizvoda. �Granični proizvod mora dostići maksimum pre prosečnog proizvoda �Tamo gde se granični proizvod izjednači sa nulom ukupni proizvod dostiže maksimum �Tamo gde funkcija graničnog proizvoda ima maksimum, funkcija ukupnog proizvoda ima prevojnu tačku
Zakon opadajućih prinosa �Zakon opadajućih prinosa zasniva se na sledećim pretpostavkama: 1. Fiksirane su količine svih proizvodnih utrošaka osim onoga čije se varijacije posmatraju 2. Nivo tehnologije je dat i nepromenljiv 3. Različiti faktori proizvodnje se mogu se u proizvodnim procesima kombinovati u raznim proporcijama
�Zakon opadajućih prinosa odnosi se na granični proizvod. �Proizvodni utrošci mogu da variraju na dva načina. 1. Proporcionalna varijacija oba utroška � Efekti zakona opadajućih prinosa ovde se ne pokazuju, jer se sve promenljive kreću proporcionalno 2. Povećanje količine jednog utroška uz fiksiranu količinu drugog � Odgovara pretpostavkama zakona opadajućih prinosa
Izokvante �Izokvanta predstavlja geometrijsko mesto tačaka onih kombinacija proizvodnih utrošaka koje daju istu proizvodnju. �Što je izokvanta više udaljena od koordinatnog početka, to je veće proizvodnja na koju se odnosi
Izokvante 1. Negativno su nagnute 2. One koje su više udaljene od koordinatnog početka obeležavaju veći obim proizvodnje 3. Ne seku se 4. Konveksne su u odnosu na koordinatni početak � Granična stopa supstitucije pokazuje uslove pod kojima se utrošči međusobno zamenjuju u proizvodnom procesu.
Izotroškovne krive T=π₁x₁+π₂x₂+b �π₁, π₂- cene varijabilnih utrošaka �b- fiksni trošak �T- ukupni trošak �Izotroškovna linija predstavlja geometrijsko mesto tačaka onih kombinacija utrošaka x₁, x₂ koje daju iste troškove.
Parametarske proizvodne funkcije kao instrument makroekonomske analize �Analiza proizvodnih funkcija ima tri karakteristike: 1. Proizvodna funkcija je bila tretirana kao instrument mikroekonomske analize 2. Nespecifikovan i neparametarski oblik proizvodnih funkcija 3. U makroekonomskoj proizvodnoj funkciji figurišu fondovi, a ne tokovi
�Imajući u vidu makroekonomske probleme agregiranja količina proizvodnje Q biće tretirana kao funkcija: Q= F(K, L) �K-vrednost proizvodnih fondova �L- veličina radne snage











