Predgovor Opina Lovre jedna je od Opina Imotske

Predgovor Općina Lovreć jedna je od Općina Imotske krajne. Kraj je to daleko poznat po svojim prirodnim bogatstvima te povijesnoj i kulturnoj tradiciji. Osim toga treba istaknuti odličan geostrateški položaj (nalazi se na tromeđi Hecegovine, Dalmacije i Dalmatinske zagore) kao i povoljan klimatsko-geografski položaj. Unatoč svemu tome njen gospodarski razvoj i napredak u zadnjih nekoliko godina stagnira. Potaknuti tom spoznajom odlučili smo napraviti studiju strateškog razvoja odnosno dokument koji će biti vodilja ka željenom ostvarenju. U tom nastojanju primarno je bilo upoznati se sa sadašnjim stanjem gospodarstva u Općini, zatim odrediti glavne smjernice razvoja u budućnosti, kao i ključne faktore uspjeha te utvrditi ključne rizike vezane za dostizanje postavljenih ciljeva. Cilj nam je bio istaknuti komparativne prednosti Općine, upoznati lokalno stanovništvo sa istima i potakuti ih da ih iskoriste na najbolji mogući način. Nadamo se da će ova naša studija doprinijeti strateškom razvoju Općine i učiniti Općinu najrazvijenijom u tom području, Općinu koja će biti primjer razvoja i napretka ostalim općinama u užoj i široj okolici. S poštovanjem, Hrvoje Stipić

Projektni timovi: Općina i Finmax Zagreb d. o. o. Projektne aktivnosti obavljene su u razdoblju od svibnja do lipnja 2005. godine uz značajnu pomoć koja nam je pružena od strane načelnika Općine Lovreć (u daljnjem tekstu: Općine). Osobito se zahvaljujemo slijedećim djelatnicima i suradnicima za suradnju i pomoć pružanu tijekom čitavog trajanja projekta: Projektne aktivnosti obavili su slijedeći konzultanti: - ANTUN BABIĆ - HRVOJE STIPIĆ - MATE BILIĆ - TOBIJAS LESAR - MARIJAN SEKELEZ - VIKTORIJA PERIĆ - IVICA BILIĆ - Dr. JAKOV LIPOGLAVŠEK

Sadržaj: UVOD 1. l Održivi razvoj l Ključni faktori uspjeha 2. STRATEŠKI IMPERATIV 3. STRATEŠKI CILJEVI l SWOT analiza SMJERNICE RAZVOJA POLJOPRIVREDE 4. l Ekološka poljoprivreda SMJERNICE RAZVOJA TURIZMA 5. l Održivi turizam l Seoski i ekološki turizam PLAN IMPLEMENTACIJE 6. l Povezivanje strateških ciljeva i razvoja Općine l Uvođenje i strukturiranje programa razvoja Općine l Projektna organizacija i upravljanje l Projektni zadaci

Uvod 1.

Održivi razvoj ¢ Prema općenito prihvaćenoj definiciji razvoj je održiv ako prirodni ekosustavi služe kao resursi stalnog rasta proizvodnje i potrošnje, a dolazećim generacijama ostaju nesmanjene kakvoće i iskoristivosti. ¢ U svijetu prevladava mišljenje da se primjenom takvoga složenog razvojnog predloška može postupno ukloniti postojeći globalni nesklad čovjeka i prirode. ¢ Održivost čovjekove proizvodnje i potrošnje uvjetovana je prije svega ekološkom održivošću koja nalaže da čovjekove djelatnosti ne narušavaju prihvatni kapacitet ekosustava u kojem se odvijaju. ¢ Uz to, proizvodnja mora biti gospodarski održiva što znači da se kapital koji je čuvao okoliš u najmanju ruku mora vratiti. ¢ Proizvodnja mora biti i društveno održiva što znači da proizvodni pothvati ne smiju nepovoljno remetiti društvenu zajednicu. Takvom raščlambom dolazi se i do trenutačno prevladavajuće definicije održivog razvoja: živjeti unutar prihvatnog kapaciteta ekosustava.

Agenda 21 ¢ Agenda 21 je sveobuhvatni plan djelovanja za održivi razvoj koji treba biti proveden globalno, nacionalno i lokalno od strane organizacija sustava Ujedinjenih naroda, vlada svih zemalja svijeta te devet glavnih socijalnih skupina u svim područjima u kojima čovjek utječe na okoliš. ¢ Agendu 21, uz ostala četiri dokumenta (Deklaraciju iz Ria o okolišu i razvoju, Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Konvenciju o klimatskim promjenama te Izjavu o načelima održivog upravljanja šumama), službeno su prihvatili i obvezali se na djelovanje visoki predstavnici 178 država (od čega 120 predsjednika država), uključujući i Hrvatsku, tijekom Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju - UNCED (United Nations Conference on Environment and Development). ¢ UNCED, poznata i pod nazivom “Earth Summit”, održana je od 3. -14. lipnja 1992. godine u u Rio de Janeiru, Brazil.

Lokalna agenda 21 ¢ "Misli globalno djeluj lokalno", to je osnovni moto lokalne Agende 21. Lokalna agenda 21 je proces u kojem mjesne uprave, u partnerskom odnosu sa svim sektorima lokalne zajednice, rade na izradi akcijskih planova za provođenje ideje održivog razvitka na lokalnoj razini. Lokalna agenda se prvi put spominje u poglavlju 28 Agende 21. ¢ Lokalna Agenda je važna jer: je pod pokroviteljstvom UN-a, mjesne se uprave širom svijeta obvezuju na njeno provođenje priznaje mjesnoj upravi ključnu ulogu u postizanju lokalne održivosti. ¢ Naglašava iskazivanje globalne odgovornosti smanjenjem našeg vlastitog utjecaja na okoliš i našeg djelovanja na udaljene zajednice, kao i razmjenom ideja i stručnog znanja s drugima, posebno sa zajednicama u zemljama koje se tek razvijaju kako bi im se pomoglo da na najmanju mjeru svedu svoj vlastiti utjecaj na okoliš, poziva na suradnju sve sektore lokalne zajednice i podržava lokalne demokratske procese. ¢ Više od pukog "zelenog plana", traži povezivanje ekoloških, društvenih, ekonomskih i kulturnih pitanja, a odnosi se na kvalitetu života ukupnog lokalnog stanovništva. U njenoj su srži ključna načela održivog razvitka.

Društvena i kulturna vitalnost ¢ Jedan od najvažnijih čimbenika blagostanja seoskih zajednica jest vitalnost na društvenom i kulturnom polju te socijalna solidarnost. ¢ Vitalnost se odražava u tradicionalnim običajima i festivalima, u jeziku i kulturi te u očuvanju tradicijske graditeljske baštine i tradicijskih obrta. ¢ Socijalna osjetljivost i međusobna suradnja bitne su karakteristike ruralnih sredina koje valja i dalje poticati te razvijati osjećaj odgovornosti za položaj ljudi u njihovoj zajednici.

Koje su glavne komponente strategije? Makro- komponente Vizija kretanja u lokalnoj upravi Trenutna pozicija Vizija lokalne uprave Postavljanje ciljeva Gdje lokalna samouprava želi biti kroz određeno vremensko razdoblje? Koji se veći koraci trebaju biti poduzeti do tada? Procjena strategije Ključna pitanja Gdje je lokalna samouprava danas i u kojem smjeru ide? Gdje je lokalna samouprava pozicionirana u sadašnjosti? Koliko su realistični ciljevi koji se promiču?

Pristup projektu i zajednički rad ¢ Inicijalni intervju sa predstavnicima Općine, te istraživanje pozadine i iskustava. ¢ Radionica kako bi se pomoglo razviti detaljniji strateški plan i definirati slijedeće. ¢ Analiza okruženja i kretanja u lokalnoj samoupravi u SEE regiji. ¢ ¢ Razmatranje mogućnosti implementacije najbolje prakse u općini u srednjoročnoj praksi. Misija Vizija Strateško usmjerenje Koja je svrha postojanja? Što upravljački tim želi postići? Što mora biti postignuto kako bi se dostigla vizija? Strateški projekti Definiranje projekata koje će biti moguće financirati sredstvima iz raspoloživih fondova u RH i EU. Inicijative za aktivnosti prema Postizanju strateških ciljeva Rezultat Konzultant je sa timom iz Općine zajednički radio na izgradnji i usavršavanju onoga što je na neki način već postignuto kako bi zajednički objedinili okvir, metode, projekte i resurse u cilju usmjeravanja na slijedeća pitanja!

Ključni faktor za uspjeh ¢ Ključna ograničenja – definiranja ključnih ograničenja vezanih uz razvoj i implementaciju strategije; ¢ Sinergija – odrediti kako se trebaju odvijati aktivnosti sa ciljem sinergijskog efekta; ¢ Organizacija – odrediti strukturu poslovanja organizacijski, operativno i geografski, a u skladu sa zakonskom regulativom; ¢ Segmentiranje potrošača i ciljana tržišta – identificirati i procijeniti segmente potrošača i ciljana tržišta; ¢ Proizvod & ponuda vrijednosti – definirati ponuđenu vrijednost kako bi se zadovoljile potrebe potencijalnih klijenata; ¢ Održiva diferencija – odrediti kako će sadašnja ponuda biti različita od konkurencije tijekom vremena; ¢ Poslovni model – odrediti poslovni model na visokoj razini koji će dostaviti ponudu vrijednosti uz najniže cjelokupne troškove; ¢ Plan akcija & Programi – odrediti plan akcija i strateških projekata koji trebaju biti implementirani kako bi se postigli iznijeti strateški ciljevi; ¢ Prioriteti kod investiranja – odrediti prioritete kod investiranja kako bi se podržale inicijative za akcije.

Naš pristup se bazira na programu od šest faza • Faza III • Faza IV • Faza VI Strateški okvir Trenutna situacija Željeno buduće stanje Strateško usmjerenje Strateški projekti Slijed Upoznatost sa konceptima koji se koriste Definiranje sadašnje situacije Prezentacija strateškog okvira Poslovni imperativi Pregled programa svjesnost i potencijalne koristi Odrediti zainteresirane strane i njihovog trenutnog stajališta Analiza vanjskog okruženja Određivanje kojom se strategijom dolazi do željenog stanja Definiranje ključnih projekata za postizanje željenog stanja Organizacijska filozofija Strateški ciljevi Strateški projekti Definiranje željenog budućeg stanja Napraviti SWOT Analizu povezanu Sa željenim budućim stanjem Odrediti prioritete strateških projekata Procjena definiranog željenog budućeg stanja Procjena željenog stanja i ciljeva Dosljedno voditi ostvarivanje strateških ciljeva

Strateški imperativ 2.

Koja je definicija strateškog imperativa? ¢ Strateški imperativ je dinamična slika Općine u budućnosti koja daje usmjerenje i vodilju u strateškom razvoju Općine kroz informacije: l u kojem će razvojnom ambijentu Općina biti za 5 ili više godina; l do kojih ciljeva Općina želi stići u budućem razdoblju; l na koji će se način ostvariti postavljeni ciljevi. ¢ Strateško imperativ je određen misijom, vizijom i vrijednostima, a postiže se strateškim ciljevima. ¢ Strateško imperativ nije taktika ili strategija već se sastoji od skupa konkretnih strateških ciljeva i povezanih strategija koje omogućuju ostvarivanje zacrtane budućnosti Općine. ¢ Strateški imperativ ne bi trebalo biti ograničeno raspoloživim resursima ili sadašnjim stanjem gospodarstva u Općini.

Primjer: strateškog imperativa Misija § Zadovoljstvo i kvaliteta života lokalnog stanovništva, održivi razvoj Općine uz ekološke smjernice, kao i pokretanje gospodarskih aktivnosti. Vizija § Biti primjer razvoja ostalim Općinama i bližoj i široj okolici. Vrijednosti § Povećanje broja zaposlenih; § Povećanje blagostanja i kvalitete življenja; § Povećanje razine razvijenosti Općine u/iznad razine prosječno razvijenih Općina u RH. Strateški ciljevi § Unapređenje gospodarskih aktivnosti sa posebnim naglaskom na tercijarni sektor; § Izgradnja temeljnih infrastrukturnih sustava; § Uspostavljanje razvojne suradnje s okolnim lokalnim i regionalnim zajednicama. Izjava § Općina će postati primjer u tom području upravljanja resursima, a ostale Općine će ju gledati kao primjer uspješnog i održivog razvoja

Koji je način funkcioniranja Općine do 2010. godine? Općina će se strateški repozicionirati kao jedna od razvijenijih Općina u tom Fokus na održivi razvoj Općine uz očuvanje okoliša i pokretanje gospodarskih aktivnosti području s naglaskom na Povećanje zaposlenosti Povećanje blagostanja i kvalitete života održivi razvoj uz ekološke smjernice kao i na pokretanje gospodarskih aktivnosti koje će doprinijeti povećanju zadovoljstva i kvalitete života Unapređenje gospodarskih aktivnosti s posebnim naglaskom na tercijarni sektor (ugostiteljstvo, turizam- održivi turizam) Izgradnja sustava kanalizacije i pročistača otpadnih voda stanovništva Općine. Ključni elementi našeg razvojnog modela Općine do 2010. biti će: Razvoj poljoprivrede, kao i malog i srednjeg poduzetništva Upravljanje resursima Kontinuiranim nadgledanjem procesa razvoja ekološke poljoprivrede i održivog turizma u Općini omogućiti će se ostvarenje postavljenih strateških ciljeva u kontekstu gospodarskog rasta i razvoja, učinkovitog upravljanja resursima i poboljšanja cjelokupnog ekonomskog stanja.

2008. Povećanje blagostanja i kvalitete života lokalnog stanovništva Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Razvoj poljoprivrede i turizma kao vodećih gospodarskih potencijala Općine Najrazvijen ija Općina u regiji Koji su ključni događaji za Općinu do 2010. godine? • dostizanje ciljane razine 2007. razvoja Općine • postizanje zacrtanih kratkoročnih ciljeva i usmjerenje ka dugoročnim • razvoj gospodarske zone koja postaje glavni pokretač razvoja • razvoj malog i srednjeg poduzetništva • stvaranje prepoznatljivih 2006. proizvoda i usluga koje je Općina spremna ponuditi • definiranje glavnih smjernica razvoja turizma sa naglaskom na razvoj seoskog turizma • definiranje glavnih smjernica razvoja poljoprivrede 2005. • preciziranje projekata koji će se ostvarivati u budućem razdoblju Ključni rizici • Nedostatak kvalitetnih kadrova; • Nedostatna financijska sredstva; • Neadekvatan sustav otkupa gotovih proizvoda X i nemogućnost plasmana na tržište; X X • Siva ekonomija; X X • Motiviranje. Xstanovništva na promjene; X X X • Komunikacijski plan. X X

Strateški ciljevi 3.

Strateški ciljevi Općine Povećanje kvalitete života i blagostanja lokalnog stanovništva Promjena strukture prihoda i osiguranje sredstava fondova za razvoj (EU i Hrvatska) Objavljeni i mjerljivi ciljevi uspješnosti poslovanja Općine Povećanje investicija u znanje i infrastrukturu Općine Značajno povećanje broja zaposlenih i investitora u gospodarske programe

Ciljevi Biti jedna od vodećih Općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji mjerljivo prema: Zaštititi interese lokalnog stanovništva i zajednice i zadovoljiti/ premašiti njihova očekivanja. q Iznosu direktnih ulaganja po stanovniku Općine i prihodima Općine; q Zadovoljstvu lokalnog stanovništva; q Uloženim sredstvima u infrastrukturu po stanovniku.

U kojem smjeru Općina želi ići? 200% * % rasta prihoda Općine 2010. 150% 100% 50% Veličina označava veličinu proračuna Neželjeni scenarij Željeni okviri rizika 2005. 10% 20% Porast broj zaposlenih na godinu * Rast prihoda Općine ne mora ujedno značiti i porast broja zaposlenih. Usklađen rast prihoda i broja zaposlenih u Općine ogledalo jasne vizije, jasnog strateškog imperativa, učinkovitog upravljanja resursima, te učinkovitog upravljanja rizicima. * Napomena: Rast prihoda Općine koji nisu vezani sa proračunskim sredstvima

Na koji se način Općina želi razvijati? 800% 2010. 1 % rasta prihoda Općine 600% 3 2010. 400% 2 200% 2010. Veličina označava veličinu proračuna Željeni scenarij Željeni okviri rizika 2005. 10% Scenarij Način rasta 20% Porast broja zaposlenih na godinu Prilike Prijetnje 1 – Rast prihoda Općine Izgradnja infrastrukture-ulaganje u gospodarsku zonu. Naplata komunalnih naknada i lokalnih poreza. Povećanje stupnja razvijenosti Općine i prihoda i broja zaposlenih. Općina postaje industrijsko-poslovna zona, što nije komplementarno za jačanjem poljoprivredne djelatnosti i pružanjem usluga u turizmu. 2 – Rast broja zaposlenih Povećanjem broja zaposlenih povećavaju se prihodi u manjoj mjeri. Nisko povećanje stupnja razvijenosti Općine uz porast broja zaposlenih. Općine sa sličnim položajem i okruženju preuzimaju primat u gospodarskoposlovnim zonama. 3 – Kombinirani rast Usklađen rast broja zaposlenih i prihoda Općine. Porast stupnja razvijenosti uz primjerenu zaposlenost. Upravljanje rizicima i traženje najboljih prilika. Nema prijetnji – održivi rast lokalne samouprave.

SWOT Analiza Na temelju uvida u stanje na području Općine analizirali smo postojeću situaciju i ustanovili prilike za poboljšanje za koje vjerujemo da će doprinijeti uspješnijem strateškom razvoju. SWOT analiza (eng. Strengths, Weaknesses, Threats, Opportunities – snage, slabosti, prijetnje, prilike) prikazuje sažetak najznačajnijih zapažanja: SNAGE § dobra geografska povezanost; § odličan geostrateški položaj na putu za susjednu državu; § povoljan klimatsko-geografski položaj; § prirodni resursi; § znanje i tradicija bavljenja određenim djelatnostima- u poljoprivredi (sirana, pršutana); § postojanje rezerve ljudskih resursa u “dijaspori” (Njemačka, Kanada, SLABOSTI § zabrinjavajuće demografske promjene i starosna struktura stanovništva; § izraženo gospodarsko nazadovanje praktički na svim područjima; § nedostatak kvalitetnih kadrova, odnosno relativno siromašna kvalifikacijska struktura i ograničena kadrovska osnovica; § velika mogućnost sustava upravljanja (razvojem); § odvojenost (izoliranost) od gospodarskih i društvenih tokova; § nezaposlenost-stopa nezaposlenosti se kreće od 14. 5% do 15, 2 %. USA); § blizina buduće auto-ceste Split – Dubrovnik. PRILIKE § iskorištavanje geostrateškog položaja i oslanjanja na kretanje roba; § investiranje gospodarstva sa posebnim naglaskom na tercijarni sektor; § razvoj malog i srednjeg poduzetništva temeljen na lokalnim prirodnim resursima u okviru gospodarske zone; § povećanje udjela poljoprivrede u društvenom proizvodu; § razvoj seoskog turizma i ugostiteljstva zajedno sa sektorom trgovine; § uspostavljanje razvojne suradnje s okolnim lokalnim i regionalnim zajednicama na nacionalnom prostoru i onima u Bosni i Hercegovini; § stavljanje društvenih djelatnosti u funkciju razvitka područja; § široke perspektive razvoja uslužnog obrtništva; § iskorištavanje mogućnosti financiranja od strane EU. PRIJETNJE § § § velike migracije stanovništva; siva ekonomija; razvojni dispariteti između ovog područja i ostalih dijelova Hrvatske; neadekvatan sustav financiranja razvoja; brzina razvoja općina i gospodarskih subjekata u bližoj okolici (primjer Općina Dugopolje).

Koje su prilike za rast? Povoljna prilika Izazov Poželjni ishod • razvoj gospodarske • razviti gospodarstvo • uspješan rad zone na geopolitičkoj poziciji i prometnim pravcima; • povećanje udjela poljoprivrede u društvenom proizvodu; • razvoj turizma, trgovine i ugostiteljstva; • otvaranje široke perspektive razvoju uslužnog obrtništva: • generalni proizvodi temeljeni na prirodnim resursima; “sir”, “pršut”, “med”. kao djelatnost pretežno malih i srednjih poduzeća; • postići visok stupanja specijalizirane atraktivne proizvodnje u poljoprivredi; • unaprijediti proizvodnju generalnih proizvoda i stvoriti im prepoznatljiv image na nacionalnom području, a i šire; • način na koji se privlače investitori u gospodarsku zonu (ciljna grupa) i povlastice; gospodarske zone; • pokretanje proizvodnje u tercijarnoj djelatnosti sa naglaskom na ekologiju; • iskorištavanje fondova EU; • ostanak mladih ljudi u Općini i povratak onih koji su migrirali. • Općina s kojom se • uspješna provedba Upravljanje rizicima • upravljanje rizicima vezanim uz : • ljudske resurse; • provedbu postavljenih ciljeva. Makro pokretač Mjerilo • stručni kadrovi; • adekvatna • povećanje broja infrastruktura; • financijska sredstva. • povećanje kvalitete zaposlenih; življenja; • povećanje razine razvijenosti Općine iznad razine prosječno razvijenih Općina u RH; • povećanje prihoda Općine. POZICIONIRANJE: • dugoročnodinamiziranje ukupnog, a posebno gospodarskog razvoja Općine. ostale Općine žele usporediti prema mjerljivim kriterijima. svih zacrtanih ciljeva. • obrazovanje; • nove vještine; • nove tehnologije. • tehnologija; • resursi. • financijska mjerljivost strateškog razvoja.

Prostorni plan i komunalna infrastruktura ¢ Prostorni plan l Za provedbu Programa održivog razvoja jedan od ključnih elemenata je izrada Prostornog plana Općine, a ovaj program će biti jedno polazišta za izradu prostornog plana. l Prostorni plan pripremljen i da je trenutno u fazi prihvaćanja. ¢ Komunalna infrastruktura l Iz uvodnog poglavlja vidljivo je da je infrastrukturni problem Općine rješenje pitanja vodoopskrbe i otpadnih voda. l Izgradnjom sustava kanalizacije i pročistača otpadnih voda stvorile bi se dugoročne pretpostavke za održivi razvoj gospodarstva. l Kao moguće optimalno rješenje za pročistač predlaže se biljni pročistač. U sklopu izgradnje kanalizacije potrebno je planirati uređenje pješačko biciklističkih staza i uređenje prometnica kroz naselja te popravak ili dogradnja ostale infrastrukture (vodovod, plin, struja). l Prema informacijama iz prve ruke poznato je da je pitanje vodoopskrbe i struje riješen dok je pitanje sustava kanalizacije još uvijek neriješeno.

Što je važno za “postizanje cilja” strateškog razvoja? 1 2 Posjedovanje svih potrebnih resursa (ljudski, prirodni, infrastrukturni) za strateški razvoj i unapređenje Općine Točno definiranje ciljeva i strategija razvoja n Ulaganje u ljudske potencijale promatra se kao najvažniji dio razvojnog plana. n Demografsku obnovu treba tražiti kroz zadržavanje postojećeg stanovništva i to njegovih radno aktivnih i najmlađih skupina, kroz stimuliranje onih koji su se ranije odselili u potrazi za školom i poslom. n Zadovoljavajuća infrastruktura (voda, struja, telefon), međutim postoje inicijative za unapređenjem (kanalizacija, pročistači otpadnih voda). n Ciljevi razvoja ukazuju na prepreke i ograničenja koja se nameću, ali nude i rješenja kako prepreke u razvoju prevladati i održivim razvojem dostići zacrtano. n Strategije određuju način na koji će se ostvariti postavljeni ciljevi.

Ključni faktori uspjeha 1 2 Obrazovani i stručni kadrovi i financijska sredstva Podrška institucija koje pružaju informacijsku, stručnu i financijsku potporu razvoju lokalne samouprave i EU n Obrazovani i stručni kadrovi, ali i drugi deficitarni kadrovi trebali bi postati okosnicom realizacije najvažnijih razvojnih programa u budućem razdoblju. n Razvoj infrastrukture koja je koordinirana s najviše razine centralne vlasti, u svrhu praćenja i unaprjeđivanja provedbe razvojnih programa i projekata.

Što je važno za postizanje ciljeva? 1 2 Posjedovanje ljudskih i infrastrukturnih resursa Tvrdnjekoji : su potrebni za strateški razvoj Općine Posjedovanje jasne vizije, definiranje ciljeva i određivanje načina njihova ostvarivanja n Ulaganje u ljudske potencijale i razvoj nove infrastrukture i/ili unaprjeđenje postojeće su ključni faktori uspjeha. n Potrebno je imati jasnu viziju, precizno utvrđene ciljeve kao i odgovarajuću strategiju za njihovo ostvarivanje.

Koji su rizici vezani za strateški razvoj? EKONOMSKI POKAZATELJI § ovisnost Općine o sredstvima proračuna; § nedostatak radno aktivnog stanovništva i stopa nezaposlenosti; § broj gospodarskih subjekata na području Općine. SMANJENJE RIZIKA: § pokretanje programa koje će imati direktan utjecaj na strukturu prihoda; § stimuliranje povratka. KONKURENCIJA § mogućnost privlačenja potencijalnih investitora; § razvojni dispariteti u odnosu na ostale dijelove Hrvatske; § relativna odvojenost (izoliranost) od gospodarskih i društvenih kretanja; § pristup financijskom tržištu. § bolja povezanost sa lokalnim i regionalnim područjima na nacionalnom prostoru i onima u Bi. H. NEUSPJEH U PROVEDBI POSTAVLJENIH CILJEVA § ograničenja koja proizlaze iz nepostojeće zakonske regulative ili iz njene sporije primjene; § slaba administracija koja nema financijskih i materijalnih resursa, a često i formalnih ovlaštenja za poduzimanje ozbiljnih mjera i rješavanja ključnih problema. § poboljšanje veza i linija od centralnog prema lokalnom nivou (i obrnuto).

Smjernice razvoja poljoprivrede 4.

Što je ekološka poljoprivreda? ¢ Što je ekološka (sinonimi biološka, organska) poljoprivreda? Prema definiciji Međunarodne federacije pokreta ekološke poljoprivrede - IFOAM (International Federation of Organic Agriculture Movements) riječ je o: "procesu kojim se razvija održivi agro-ekosustav“. ¢ Takvom je sustavu postojeća plodnost tla ključ uspješne proizvodnje, a temelji se na prirodnim sposobnostima biljaka, životinja i krajobraza s ciljem optimiziranja kvalitete u svim aspektima poljoprivrede i zaštite okoliša. ¢ Ekološka poljoprivreda maksimalno smanjuje uporabu kemijskih umjetnih gnojiva, pesticida i zaštitnih sredstava, omogućujući time djelovanje snažnih prirodnih zakona koji povećavaju prirod i otpornost na bolesti. ¢ Drži se globalno usvojenih načela, ali ih primjenjuje na lokalna područja uvažavajući njihove regionalne socio-ekonomske, geo-klimatske i kulturne posebnosti.

Razvoj ekološke poljoprivrede ¢ Već je istaknuto da su najznačajniji gospodarski razvojni potencijali Općine u granama poljoprivrede i turizma. ¢ Evidentirani su interesi i mogućnosti stanovništva Općine da se ove površine pod kulturama u kratkom razdoblju (3 -6 godina) udvostruče, pa i utrostruče, ukoliko se za to stvore odgovarajući uvjeti: - izgradnja hladnjače, - organizacija ekološke poljoprivredne proizvodnje, - plasman proizvoda putem prepoznatljive robne marke vezane na lokalitet. ¢ U drugoj fazi nužno je planirati izgradnju prerađivačkih kapaciteta (sušara, konfekcioniranje). ¢ Organizacijom ekološke proizvodnje voća, povrća, vina, suhomesnatih i mliječnih proizvoda, uvođenjem sustava navodnjavanja, proizvodnje u plastenicima, pokretanjem mini mljekare, kao i plasmanom na tržište (formiranje robne marke) bavit će se eko-poljoprivredna zadruga koja će se formirati uz stručnu.

"Sir" Prednosti: ¢ ¢ ¢ Tradicija u proizvodnji sira odnosno poznavanje tradicionalne tehnologije proizvodnje sira, Velike površine brdovitog i krševitog područja koje pružaju mogućnost za uzgoj stoke sitnog zuba-ovaca i koza kao i krava, Ovce, koze, krave pasu na prirodnim pašnjacima gdje u ishrani nema koncentrata niti umjetnih gnojiva. Moguće smjernice razvoja odnosno područja ulaganja i produktivni aranžmani ljudi i sredstava: ¢ Proizvodnja stočne hrane (sijeno, silaža, kukuruz, i dr. ), ¢ Osnivanje rasplodnih centara (farmi) za proizvodnju matičnih grla, ¢ Formiranje stada ovaca koza (od malih obiteljskih, preko srednjih do velikih), ¢ Izgradnja farmi za intenzivan uzgoj ovaca, koza i krava, ¢ Razvijanje obiteljskih domaćinstava koja će proizvodnju sira imat integriranu u širok spektar svog bavljenje poljoprivredom, a finaliziranu u ponudi usluga ruralnog turizma, ¢ Izgradnja mini mljekare koja će otkupljivat mlijeko od obiteljskih domaćinstava u Lovreću, a i šire, ¢ Izgradnja sirane u kojoj će se nastaviti tradicija proizvodnje nekad poznatog Lovrećkog sira i dosegnuti veća razina od nekadašnje-Lovrećki sir će postati najpoznatiji brand u zemlji, a i šire, Rizici ulaganja: ¢ Nedostatak radne snage, ¢ Nemogućnost plasmana gotovih proizvoda na tržište, ¢ Uvoz istih proizvoda iz drugih zemalja. Sir je centralni proizvod lanca koji povezuje: ¢ Uzgoj stoke ( koze, ovce, krave), ¢ Proizvodnju stočne hrane, ¢ Proizvodnju sira, ¢ ¢ Proizvodnju drugih nusproizvoda (ovčje i kozje meso, različite mesne prerađevine, različiti mliječni proizvodi, koža, vuna i dr. ), Osnivanje trgovačkih firmi koje će nuditi cjelovit asortiman poljoprivrednih proizvoda ovog područja (prije svega Lovrećki sir ali i druge proizvode, mliječne i mesne), ¢ Otvaranje specijaliziranih trgovačko-ugostiteljskih objekta: konoba, restoran, degustacijski centar. ¢ Plasman gotovih proizvoda većim dijelom kroz ugostiteljstvo, a manjim dijelom kroz trgovinu.

"Pršut" Prednosti: ¢ ¢ Tradicija proizvodnje pršuta visoke kvalitete poznatog znatno izvan lokalnih okvira, Aduti Lovrećkog kraja u ovoj proizvodnji- čist zrak, bura, poznavanje tradicionalne tehnologije prerade i čuvanja mesa. Rizici ulaganja: ¢ Nedostatak radne snage, ¢ Nemogućnost plasmana gotovih proizvoda na tržište, ¢ Uvoz istih proizvoda iz drugih zemalja, ¢ Stvaranje monopola (velikih proizvođača). Pršut je centralni proizvodi lanca koji povezuje: ¢ Proizvodnju stočne hrane, ¢ Uzgoj svinja, ¢ Klanje svinja, ¢ Primarna obrada mesa, ¢ Proizvodnja pršuta, ¢ Plasman pršuta kroz trgovinu i ugostiteljstvo. Moguće smjernice razvoja odnosno područja ulaganja i produktivni aranžmani ljudi i sredstava: ¢ Proizvodnja stočne hrane (kukuruz, soja, ječam, i dr. ), ¢ Osnivanje rasplodnih centara (farmi) za proizvodnju odojaka, ¢ Izgradnja klaonice i hladnjače, ¢ Izgradnja pršutane, ¢ Osnivanje pogona za proizvodnju mesnih prerađevina, ¢ Osnivanje firme specijalizirane za trgovinu pršutima, suhomesnatim proizvodima, te mesom i mesnim prerađevinama, ¢ Osnivanje trgovačke firme koja će nuditi cjelovit asortiman poljoprivrednih proizvoda ovog područja (i među njima pršut), ¢ Otvaranje specijaliziranih trgovačko-ugostiteljskih objekata: konoba, restoran, degustacijski centar, ¢ Otvaranje poljoprivredne apoteka i veterinarske ambulante, ¢ Otvaranje servisa za održavanje poljoprivredne mehanizacije opreme za svinjogojstvo i pršutarstvo, ¢ Osnivanje firme (agencije) specijalizirane za usluge: marketinga, istraživanja tržišta, dizajniranje etiketa, poslovne usluge i sl.

“Nasadi lješnjaka, jagoda, malina i kupina” Prednosti: ¢ Povoljni prirodni uvjeti za podizanje nasada lješnjaka, jagoda, malina i kupina, Moguće smjernice razvoja odnosno područja ulaganja i produktivni aranžmana ljudi i sredstava: ¢ Podizanje nasada lješnjaka, jagoda, malina i kupina, Rizici ulaganja: ¢ Nemogućnost plasmana gotovih proizvoda na tržište zbog uvoza istih, ¢ Prirodne nepogode. ¢ Izgradnja ili opremanje i modernizacija objekta u kojem će se prerađivati navedene voćne vrste i pakirati njihovi gotovi proizvodi, ¢ Osnivanje firme specijalizirane za trgovinu navedenih voćnih vrsta i njihovih proizvoda, Lješnjak, jagoda, malina i kupina su centralni proizvod lanca koji povezuje: ¢ Podizanje nasada lješnjaka, jagoda, malina i kupina, ¢ Prerada navedenih voćnih vrsta, ¢ Plasman finalnih proizvoda kroz trgovinu i ugostiteljstvo. ¢ Osnivanje trgovačka društva koja će nuditi cjelovit asortiman poljoprivrednih proizvoda ovog područja (a među njima i lješnjak, jagodu, malinu i kupinu), ¢ Otvaranje malih pogona za proizvodnju opreme i repromaterijala za potrebe voćarstva, ¢ Otvaranje servisa za održavanje poljoprivredne mehanizacije i/ili opreme za voćarstvo, ¢ ¢ Otvaranje poljoprivredne apoteke, Osnivanje firme (agencije) specijalizirane za usluge marketinga, istraživanja tržišta, poslovnih usluga, dizajniranja (boca, etiketa, i dr. ).

“Pužarstvo” Prednosti: ¢ ¢ Povoljni klimatski uvjeti i geografski položaj za uzgoj puževa, Pužarstvo - poljoprivredna grana koja bilježi rastući trend. Moguće smjernice razvoja odnosno područja ulaganja i produktivni angažman ljudi i sredstava: ¢ Podizanje uzgajališta (od malih obiteljskih, do srednjih i velikih), ¢ Izgradnja ili opremanje i modernizacija objekta u kojemu će se prerađivati puževi i pakirati za prodaju, ¢ Osnivanje firme specijalizirane za prodaju i distribuciju puževa nemjenjenih izvozu, ¢ Organiziranje i opremanje obiteljskih gospodarstava koja će zaokružit cjelovit lanac od proizvodnje puževa, njihove prerade i plasiranja finalnih proizvoda kroz usluge ruralnog turizma, Rizici ulaganja: ¢ Nedostatne relevantne tehnološke informacije neophodne za svakodnevni pužarski posao. Puž je centralni proizvod lanca koji povezuje: ¢ Uzgoj puževa, ¢ Prerada puževa, ¢ ¢ Plasman finalnih proizvoda kroz trgovinu i ugostiteljstvo, Otvaranje malih pogona za proizvodnju opreme i repromaterijala za potrebe pužarstva, ¢ ¢ Izvoz gotovih proizvoda. Osnivanje firme (agencije) specijalizirane za usluge marketinga, istraživanja tržišta, poslovnih usluga, dizajniranja.

“Ljekovito bilje" Prednosti: ¢ Podneblje koje pogoduje rastu ljekovitog bilja, Moguće smjernice razvoja odnosno područja ulaganja i produktivni aranžmana ljudi i sredstava: ¢ Povoljni prirodni uvjeti za berbu. ¢ Izgradnja ili opremanje mini sušara za bilje, ¢ Otvaranje poljoprivrednih apoteka, ¢ Organiziranje i opremanje i edukaciju malim obiteljskim Rizici ulaganja: ¢ gospodarstvima, Nemogućnost plasmana gotovih proizvoda na tržište, ¢ Ljekovito bilje je centralni proizvod koji bi velikoj većini omogućio: ¢ Berbu i sušenje ljekovitog bilja, ¢ Njegov otkup i skladištenje, ¢ Plasman finalnog proizvoda kroz trgovinu i farmaciju. Osnivanje firmi (agencija) specijaliziranih za usluge marketinga, istraživanja tržišta, poslovnih usluga, dizajniranja (boca, etiketa, i dr. ).

“Pčelarstvo” Prednosti: ¢ ¢ Povoljni klimatski uvjeti i geografski položaj (Medov dolac), Moguće smjernice razvoja odnosno područja ulaganja i produktivni angažman ljudi i sredstava: ¢ Uzgoj pčela (od malih obiteljskih, do srednjih i velikih), ¢ Izgradnja ili opremanje i modernizacija objekta u kojemu će se proizvoditi med, ¢ Osnivanje trgovačka društva koja će nuditi cjelovit asortiman poljoprivrednih proizvoda ovog područja (a među njima i meda), ¢ Organiziranje i opremanje obiteljskih gospodarstava koja će zaokružit cjelovit lanac od uzgoja pčela proizvodnje meda i njegova plasmana na tržište kroz usluge ruralnog turizma, ¢ Otvaranje malih pogona za proizvodnju opreme i repromaterijala za potrebe pčelarstva, ¢ Otvaranje poljoprivredne apoteke, ¢ Osnivanje firme (agencije) specijalizirane za usluge marketinga, istraživanja tržišta, poslovnih usluga, dizajniranja (tegli, etiketa, i dr. ). Tradicija u proizvodnji meda. Rizici ulaganja: ¢ Rizici tržišta, ¢ Prirodne nepogode. Med je centralni proizvod lanca koji povezuje: ¢ Uzgoj pčela, ¢ Proizvodnju meda, ¢ Prodaju finalnog prozvoda kroz trgovinu i ugostiteljstvo.

"Višnja maraska" Prednosti: ¢ Povoljni klimatski uvjeti i geografski položaj, ¢ Uzgoj moguć kroz cijepljenje (navrćanje) Moguće smjernice razvoja odnosno područja ulaganja i produktivni angažman ljudi i sredstava: ¢ velikih), lokalne stabljike zvane “rašeljka”, koja je otpornija na klimatske uvjete. Rizici ulaganja: ¢ Rizici tržišta, ¢ Prirodne nepogode. Višnja maraska je centralni proizvod lanca koji povezuje: ¢ Podizanju višnje maraske, ¢ Prerada plodova višnje, ¢ Plasman finalnih proizvoda kroz trgovinu i ugostiteljstvo. Podizanje voćnjaka (od malih obiteljskih, do srednjih i ¢ Izgradnja ili opremanje i modernizacija objekta u kojemu će se prerađivati višnja i pakirati finalni proizvodi (različite vrste sokova, alkoholna pića, . . . ), ¢ Osnivanje firme specijalizirane za trgovinu višnjama i proizvodima od višnje, Osnivanje trgovačka društva koja će nuditi cjelovit asortiman ¢ poljoprivrednih proizvoda ovog područja (a među njima i višnje), ¢ Organiziranje i opremanje obiteljskih gospodarstava koja će zaokružit cjelovit lanac od proizvodnje višnje, njene prerade i plasiranja finalnih proizvoda kroz usluge ruralnog turizma, ¢ Otvaranje malih pogona za proizvodnju opreme i repromaterijala za potrebe voćarstva, ¢ Otvaranje servisa za održavanje poljoprivredne mehanizacije i/ili opreme za voćarstvo, ¢ Otvaranje poljoprivredne apoteke, ¢ Osnivanje firme (agencije) specijalizirane za usluge marketinga, istraživanja tržišta, poslovnih usluga,

Smjernice razvoja turizma 5.

Definicija održivog turizma ¢ Održivi turizam definira se kao "svi oblici razvoja, upravljanja i djelatnosti vezanih uz turizam koji omogućuju dug život kulturnoj djelatnosti koju nazivamo turizmom, što uključuju niz turističkih proizvoda koji su usklađeni sa stalnim održavanjem zaštićenih resursa prirodne, kulturne ili izgrađene baštine, čime se omogućuje razvoj turizma" (Travis i Ceballos-Lascurain 1993. ). l Ruralni (seoski) turizam, osobito turizam na seljačkim gospodarstvima, mora se sagledavati kao bitna sastavnica ukupnog, održivog razvitka. U prilog navedenom govori činjenica da Hrvatska posjeduje znatne gospodarske, kulturne i prirodne uvjete za razvitak ruralnog prostora. l Uz tradicionalnu proizvodnju i pripremu hrane ravnopravno treba uključiti i seoski turizam kao dopunsku djelatnost i to u sklopu obnove sela i cjelokupnog razvitka ruralnog prostora. Tu veoma značajno mjesto zauzimaju različiti oblici ruralnog (seoskog) turizma čime se postiže povezivanje turizma i poljoprivrede kao komparativnih prednosti.

Održivi turizam - nastavak ¢ «Suvremene tehnologije anuliraju nedostatke sela kao poduzetničke sredine (loše komunikacije s centrima, odsječenost od znanja i informacija). l Na tržištu je sve veća potražnja za robom koja ima pečat lokalnog, autohtonog te rukotvorinama i zanatskim proizvodima. l Gospodarske djelatnosti trebaju biti osmišljene tako da se temelje na lokalnim uvjetima i da budu što održivije. ¢ Naglasak treba biti na dodavanju vrijednosti lokalnim primarnim proizvodima, na korištenju tradicionalnih vještina i proizvoda svakog pojedinog područja i na lokalnoj kontroli pojedinačnog ili zadružnog poduzetništva, a ne na ovisnosti o podružnicama velikih tvrtki koje su prečesto spremne ugasiti bilo koji ogranak zbog problema na drugom mjestu. « (Ecovast-Strategija za ruralnu Europu, 1988. ).

Seoski i ekološki turizam Prednosti: ¢ Aduti koje ovo područje može ponuditi; l povijesno, kulturno etnološko nasljeđe, l prirodne ljepote i znamenitosti, l hrana i piće, Moguće smjernice razvoja odnosno područja ulaganja i produktivni aranžmani ljudi i sredstava: ¢ Izgradnja odnosno uređenje različitih smještajnih kapaciteta: apartmana, soba u obiteljskim kućama, pansiona, . . . ¢ Organiziranje obiteljskih gospodarstava koja će pružati kompletne usluge ruralnog turizma, ¢ Otvaranje specijaliziranih ugostiteljskih objekata: (restoran, konoba, gostionica) koji će nuditi lokalne specijalitete u lokalnom ambijentu, ¢ Organizacija izleta rekreativnih aktivnosti za turiste (bilo smještene lokalno, smještene u turističkim centrima na obali, ili one koji su u tranzitu), sve sa naglašenim lokalnim identitetom. Rizici ulaganja: ¢ Prevelika koncentracija kapaciteta na užim područjima. Ključni elementi ponude: ¢ Smještaj (hotel, motel, pansioni, apartmani, sobe, kamp, . . . ), ¢ Prehrana i piće( ugostiteljski objekti sa lokalnim pečatom), ¢ Ponuda izletničkih, sportsko-rekreativnih aktivnosti. ¢ Organiziranje kulturno-zabavnih manifestacija, ¢ Otvaranje specijalizirane trgovine za prodaju lokalnih proizvoda (prehrambenih proizvoda, suvenira, ali i drugih proizvoda proizvedenih na ovom području), ¢ Osnivanje turističke agencije

Turistička signalizacija i promotivni materijali ¢ Potrebno je postavljanje «smeđih» oznaka i interpretacijskih tabli za objekte koji svojim značajem prelaze lokalne okvire: ¢ l crkveni i sakralni objekti l ceste vezana uz poljoprivrednu proizvodnju (primjer cesta maslina) l arheološka nalazišta l etnografska zbirka l najudaljenija točka općine – vidikovac (geografski i povezano sa planinarskim putovima) l regionalni park prirode l eko-etno centar Potrebno je također postaviti pozdravne table na prilazima, informacijski pano sa preglednom kartu Općine i osnovnim interpretacijskim sadržajima o Općini i turističko-ugostiteljskim sadržajima, ribičkim, lovačkim, sportskim i drugim objektima te oglasne ploče za oglašavanje lokalnih priredbi i drugih događanja. ¢ Promidžbene materijali - izraditi opširniji i kvalitetniji tiskani propagandni materijal s turističkom kartom Općine

Najudaljenija točka Općine ¢ Potrebno je urediti okoliš oko simbolične geografske točke -vidikovca ¢ Postaviti interpretacijsku ploču s tekstualnim podacima i jedan vizualno atraktivan putokaz s oznakama zračnih udaljenosti do važnih gradova i turistički atraktivnih mjesta u bližoj okolici (Međugorje, Makarska, Split , Budimpešta, Beč i nekim egzotičnim udaljenostima npr. Paris, Tokyo, New York, Sydney, sjeverni i južni pol) ¢ Izdati razglednice s prigodnim pečatom i omogućiti da se na fotografije i druge materijale interesantne posjetiteljima mogu otisnuti pečat ili nalijepiti naljepnicu s dokazom

Uređivanje okoliša svih naselja ¢ Na autobusnim stajalištima postaviti natkrita čekališta sa voznim redovima i malim planovima Općine te cvijećem uređivati okoliš ¢ Redovita košnja bankina uz cestu, cvijećem urediti svaki mogući kutak centra naselja ¢ Označiti parkirališna mjesta horizontalnom signalizacijom ¢ Poticati uređivanje okućnica sa podjelom lončanica po nižim ili simboličnim cijenama ¢ Provođenje akcije «Najljepši cvijet Lovreća» za najuređenije mjesto, kuću ili okućnicu

Biciklističke i pješačke staze ¢ Uz prirodne ljepote Općine potrebno je urediti i znakovima označiti biciklističko-pješačke staze. ¢ Staze trebaju obuhvaćati: l sakralne objekte l arheološke objekte l poučne eko primjere l kulturne objekte l eko-farme l bed & breakfast objekte l restorane l ostale turistički zanimljive objekte i točke.

Uređenje starih kuća ¢ Preostale autohtone objekte ruralne graditeljske baštine na području Općine je potrebno restaurirati, a unutrašnjost urediti postavkom s etnografskim materijalom ¢ Objekte spremne za upotrebu potrebno zaštititi te u dogovoru s vlasnicima tih objekata omogućiti njihovo turističko posjećivanje. ¢ Osigurati adekvatnu infrastrukturu- izgradnja i uređenje prometnica, prilaza, uvođenje sustava odvodnje (oborinska i fekalna kanalizacija), dovođenje vodovodnih instalacija (priključne cjevovodi, hidratanska mreža i dr. ), dovođenje električnih instalacija (javna rasvjeta), dovođenje telefonskih instalacija, uređenje okoliša.

Osmišljavanje originalnih suvenira i informativni centar ¢ Suveniri Općine moraju imati sljedeće atribute: l prepoznatljivi u odnosu na ključne konkurente l izrađeni od prirodnih materijala (drvo, kamen) l vezani uz bogatu povijesnu, kulturnu i tradicijsku baštinu. ¢ Materijali za izradu suvenira trebaju biti obrađeni na tradicijski obrtnički način. ¢ Treba poticati kućnu radinost kao proizvodnu bazu. LOVR EĆ ¢ U sklopu Općine potrebno je urediti lako dostupan prostor za rad turističko informativnog centra u kojem će raditi djelatnik s punim radnim vremenom sa zadatkom pružanja informacija te osmišljavanja i provođenja prepoznatljivog turističkog proizvoda.

Plan implementacije 6.

Primjer: strateškog imperativa Misija § Zadovoljstvo i kvaliteta života lokalnog stanovništva, održivi razvoj Općine uz ekološke smjernice, kao i pokretanje gospodarskih aktivnosti. Vizija § Biti primjer razvoja ostalim Općinama i bližoj i široj okolici. Vrijednosti § Povećanje broja zaposlenih; § Povećanje blagostanja i kvalitete življenja; § Povećanje razine razvijenosti Općine u/iznad razine prosječno razvijenih Općina u RH. Strateški ciljevi § Unapređenje gospodarskih aktivnosti sa posebnim naglaskom na tercijarni sektor; § Izgradnja temeljnih infrastrukturnih sustava; § Uspostavljanje razvojne suradnje s okolnim lokalnim i regionalnim zajednicama. Izjava § Općina će postati primjer u tom području upravljanja resursima, a ostale Općine će ju gledati kao primjer uspješnog i održivog razvoja.

Povezivanje strateških ciljeva i razvoja Općine Strateški ciljevi Rast/Razvoj n Unapređenje Vizija Postati najrazvijenija Općina u regiji koja će ujedno biti primjer razvoja drugim općinama gospodarskih aktivnosti s posebnim naglaskom na poljoprivredu i turizam Poljoprivreda Turizam Malo i srednje poduzetništvo n Razvoj gospodarske zone koja će ujedno postati glavni pokretač razvoja Općine n Izgradnja nove infrastrukture ( sustav kanalizacije, pročistača otpadnih voda, alternativni izvori) i unapređenje postojeće (voda, struja) n Uspostavljenje razvojne suradnje sa okolnim lokalnim i regionalnim zajednicama u Hrvatskoj i inozemstvu Inovativni i brz razvoj parametara razvoja Povećanje investicija u znanje- edukacija Povećanje investitora u gospodarske programe Povećanje investicija u infrastrukturu Implementacija strategije Projekti koji generiraju prihode i radna mjesta Upravljanje resursima Razvoj novih infrastrukturnih sustava i unapređenje postojećih

Uvođenje i strukturiranje programa razvoja Općine Projekt A Projekt B Projekt C Projekt D PROGRAM PROVOĐENJA STRATEGIJE OPĆINE GENERIRANJE PRIHODA n n Stvaranja poduzetničke klime, definiranje pogodnosti za gospodarske subjekte UPRAVLJANJE RESURSIMA n n Omogućavanje provedbe projekata koji će generirati prihode direktno i n indirektno (znanje, infrastruktura, promidžba) n Osiguranje dostatnih sredstava za razvoj od strane pred pristupnih fondova EU Osiguranje svih potrebnih resursa(ljudski, znanje, financije) Osiguranje adekvatnog broja stručnih kadrova Povećanje investicija u znanje u budućem razdoblju INFRASTRUKTURA n Izgradnja temeljnih infrastrukturnih sustava n Unapređenje postojećih infrastrukturnih sustava n Uvođenje sustava u skladu sa najvišim ekološkim standardima, kao i alternativnih energetskih izvora n Projektno orijentirane organizacije anticipativno utvrđuju opseg projekta i upravljaju promjenama projektnog opsega. n Organizacije pripremaju radni plan cjelokupnog projekta koji detaljno razrađuje faze projekta. n Procjenom opsega projekta utvrđuju se potrebni financijski, tehnički i ljudski resursi sa ciljem uspješnog provođenja projekta. n Projektno orijentirana organizacija definira organizacijsku strukturu koja direktno i racionalno usmjerava tijek procesa i komunikaciju vezenu uz isporuku projektnih rezultata.

Ključni faktori uspjeha programa razvoja Općine Ključni faktori uspjeha su: ¢ Uspostavljanje tijela nužnih za projektno upravljanje i prijenos ovlasti; ¢ Prihvaćanje programa transformacije Općine; ¢ Podjela zadataka i zaduženosti voditeljima timova za svaki pojedini pod-projekt, sa jasno definiranim elementima sa sljedećeg slide-a; ¢ Jasno definirana struktura donošenja odluka i proces unutar Općine koji omogućuje brzinu kod odlučivanja i prilagodbu na promjenjivo okruženje; ¢ Definirani pravila projekta i ciljevi, dokumentirani proces projekata; ¢ Predani projektni timovi i voditelji projekta nisu u sukobu interesa sa ostalim aktivnostima; ¢ Redovita i formalizirana komunikacija na projektu; ¢ Uspoređivanje ostvarenih projektnih faza za planiranim u vremenskom okviru, kao i kontrola utrošenih resursa i financijskih sredstava; ¢ Pravovremeno procjenjivanje rizika i izvještavanje o istima; ¢ Sustav nagrađivanja za članove timova i definirani budžeti.

Projektna organizacija i upravljanje Načelnik Općine Upravljački odbor Odbor za provedbu strategije Odbor za podršku implementacije i kontrolu kvalitete Podrška i nadzor projekata Strateški moduli i inicijative Voditelji projekata Voditelj tima – za generiranje prihoda (PM-100) Voditelj tima - Upravljanje resursima (PM-200) Poslovna zona (PM-110) Ljudski resursi (PM-210) Razvoj poljoprivrede -120) Razvoj turizma (PM-130) (PM Osiguranje financijskih sredstava (PM-220) Voditelj tima - Infrastruktura (PM-300) Komunalna infrastruktura -310) Prostorni plan (PM-320) (PM

Tijek informacija u vođenju projekta TKO? Timovi Voditelji timova (PM) ŠTO? Izvještavanje: § pitanja koja utječu na rok za provedbu projekta, korištenje resursa ili planirana financijska sredstva § pitanja na razini završenosti projekta Predaja operativnih izvještaja § § § financijski plan izvještaji o statusu raspored promjena sredstava i rokova § komunikacije vezane uz projekt i koordinaciju projekta KADA? TJEDNO (npr. utorkom) TJEDNO (npr. srijedom) § Samo o pitanjima o kojima je potrebno izvijestiti Odbor za provedbu strategije ili donijeti. § odstupanja od raspoređenih resursa, financijskih Izvještavanje: odluku koju odbor treba Izvještaji o tijeku projekta: predviđanja izmjene u planu rada Izvještavanje: § Samo o pitanjima koje ne može riješiti tim za upravljanje projektom FILTER Izvještaj o tijeku projekta: FILTER Odbor za provedbu strategije Upravljanje projektima (012) Izvještaji o tijeku projekta: § grafički prikaz općeg statusa projekta u odnosu na plan § opći status financijskih sredstava u odnosu na planirana, te odstupanja § ključna pitanja i prijedlozi mogućih rješenja § rizici projekta i njihov utjecaj za tijek projekta TJEDNO (npr. četvrtkom) Pregled projekata: § grafički prikaz općeg statusa projekta u odnosu na plan § opći status financijskih sredstava u odnosu na planirana te odstupanja § ključna pitanja i rješenja § rizici projekta i njihov utjecaj MJESEČNO (npr. prvi pon. u mjesecu)

Projektni zadaci Upravljački odbor Projektni zadaci (1) Voditelj projekta Članovi tima Projektni zadaci za Upravljački odbor n opće transparentno i zapaženo sponzoriranje programa; n daju zaduženja i nužne ovlasti timu za upravljanje projektom za usmjeravanje programa; n brzo rješavanje pitanja koja prezentira tim za vođenje projekta; n po potrebi dodatno podržava ciljeve programa; n pregled izvještaja o projektima u odnosu na planirana financijska sredstva i rokove; n pregled izvještaja o projektima vezano uz rizike i utjecaj na poslovanje; n pregled izvještaja u cilju utvrđivanja ključnih pitanja i rješenja; n utvrđivanje ciljeva projekta i njegovo usmjeravanje; n praćenje odstupanja; n izvještavanje o tijeku i statusu projekata; n rješavanje pitanja upravljanja; n ocjenjivanje i donošenje konačne odluke o zahtjevima za promjenama; n raspoređivanje resursa; n izrada financijskog plana i predviđanja; n odobrenje standarda i pristupa programa koje je izradio tim za upravljanje projektom; n usvajanje paketa naknade/stimulacije za sve zaposlene koji rade na projektu implementacije. Upravljački odbor

Projektni zadaci Upravljački odbor Projektni zadaci (2) Projektni zadaci za Voditelje projekta (1) n utvrđivanje ciljeva projekta i njegovo usmjeravanje; n praćenje odstupanja; n izvještavanje o tijeku i statusu projekata; n rješavanje pitanja/problema upravljanja; n raspoređivanje resursa; n izrada financijskog plana i predviđanja; n koordiniranje i komuniciranje svih poslova i okolnosti vezanih uz projekt; n upravljanje rješavanjem problema i njegovo pospješivanje; n kontinuirano ocjenjivanje i upravljanje rizicima; n definiranje i provedba standarda za upravljanje projektom; n definiranje projektnih standarda i kriterija; n veza između projektnih timova i drugih dijelova organizacije; n procjena trajanja i potrebnih resursa; n izrada vremenskog plana i rasporeda resursa; n čuvanje dokumentacije o programu; n predlaganje paketa naknada/stimulacija za članove tima. Voditelj projekta Članovi tima Vođenje projekta Voditelji projekta

Projektni zadaci Upravljački odbor Projektni zadaci (3) Projektni zadaci za Voditelje projekta (2) n kontrola promjena: korištenje formalnog procesa za ocjenu predloženih promjena, ocjena zahtjeva za promjenama i utvrđivanje daljnjih postupaka, pregovori o rješenjima i prosljeđivanje promjena upravljačkim odborima po potrebi, pomaganje vlasnicima poslovnih procesa u izradi poslovnog slučaja za promjenu (ocjena isplativosti promjene). n osiguranje kvalitete: utvrđivanje standarda kvalitete rezultata, utvrđivanje standarda za kodiranje i razvoj, utvrđivanje metodologije pregleda u svrhu osiguranja kvalitete, utvrđivanje primjene standarda kvalitete rezultata, utvrđivanje primjena standarda za kodiranje i razvoj. n upravljanje rizicima: kontinuirano ocjenjivanje rizika projekta i utjecaj na poslovanje, internog i eksternog aspekta, izrađivanje planova. Voditelj projekta Članovi tima Vođenje projekta Voditelji projekta

Projektni zadaci Upravljački odbor Projektni zadaci (4) Projektni zadaci za članove tima n suradnja između članova tima u izradi detaljnog plana rada (na razini tima); n izrada rasporeda na temelju plana rada i pokretanje pojedinačnih faza realizacije projekta; n redovito i ažurno izvještavanje tima za vođenje projekta o statusu i predviđanjima; n pomoć pri utvrđivanju zadaća i odlučivanju o potrebnim kadrovima; n uloga koja je sastavni dio projekta. Voditelj projekta Članovi tima

Ovaj dokument je rezultat konsolidacije sadašnjih i novih strateških inicijativa Strateški input Čelni ljudi Općine Strateški koraci Nove inicijative Procjena A. PROJEKTI RAZVOJA OPĆINE U TIJEKU Interim status Konsolidacija Voditelj tima – za generiranje prihoda (PM-100) B. PROJEKTI KOJE PREPORUČUJU KONZULTANTI Voditelj tima – za generiranje prihoda (PM-100) Voditelj tima - Upravljanje resursima (PM-200) Voditelj tima - Infrastruktura (PM-300) Rezultat KONSOLIDIRANA STRATEGIJA I PROGRAM IMPLEMENTACIJE

Projekti u tijeku Projekt Utjecaj/ Prioritet Prostorni plan Općine čiji uvid će biti do dana Općine/potrebna županijska suglasnost 5 Radna zona Općine Lovreć 5 Rješavanje polivalentne zgrade Općine u središtu Lovreća 4 Izgradnja športske dvorane za potrebe cijele Općine 5 Rješenje središta Lovreća 5 Dom za stare i nemoćne u Studencima 5 Vodovodna mreža Medov Dolac 4 Završetak mjesne mreže u Općini Lovreć 4 Uređenje mjesne crkve Dobrinče 4 Završetak mrtvačnice i okoliša groblja u Lovreću 4 Uređenje prostora ispred ambulante u Lovreću i nabavka svih uređaja za sub stanicu hitne medicinske pomoći 5 Uređenje izvorišta Zvizda 4 Uređenje područne škole Medov Dolac 4 Procjena utjecaja/ prioriteta 1 = nizak, 5 = visok

Pregled projekata koje preporučuje konzultant Općina je ustrojila, pokrenula i vodi niz projekata, od kojih dio ima utjecaj na planiranu implementaciju strategije razvoja Općine. Konzultant preporučuje da se pored projekata navedenih na prethodnom dijelu dokumenta, pokrenu i sljedeći projekti, koji predstavljaju strateške korake u implementaciji strategije razvoja Općine. Naziv projekt a projekta Voditelj tima – za generiranje prihoda (PM-100) Utjecaj/ Prioritet Razvoj poljoprivrede 5 Voditelj tima - Upravljanje Razvoj turizma 5 resursima (PM-200) Ljudski resursi 5 Komunalna infrastruktura 5 Voditelj tima - Infrastruktura (PM-300) Procjena utjecaja/ prioriteta 1 = nizak, 5 = visok Napomene: ¢ Projekti predstavljaju preporuku za strateške korake, koji su razrađeni u ovom dokumentu. ¢ Prilikom pripreme korištena je najbolja praksa i dokumentacija dostavljena od strane Općine. ¢ Implementacija projekata ovisiti će o procjeni čelnih ljudi Općine