Politike stranke u Kraljevini SHS Kraljevina SHS UVOD

Političke stranke u Kraljevini SHS

Kraljevina SHS

UVOD � Kraljevina SHS-parlamentarna država s bogatim političkim životom � Djelovanje velikog broja stranaka koje zastupaju različite političke koncepcije: jedne su usmjerene zastupanju interesa određenih nacionalnih zajednica, a druge zastupaju interese određenih socijalnih skupina � Središnji motiv djelovanja je borba protiv državnog uređenja ozakonjenog Vidovdanskim ustavom � Centralističko državno uređnje

� Stranke koje od 1918. do 1929. djeluju u Hrvatskoj dijele se na 2 skupine: stranke koje djeluju na hrvatskim područjima te imaju obilježja nacionalnih stranaka te druge stranke koje imaju sjedište izvan Hrvatske � Većina stranaka je orijentirana na obranu hrvatske nacionalne individualnosti, tj. one su anticentralističke

HRVATSKA ZAJEDNICA(HZ)

�Stranka je osnovana 1919. udruživanjem Starčevićeve stranke prava, Napredne demokratske stranke i manjih grupa. U početku je bila unitaristički orijentirana te je smatrala da država mora biti organizirana na federalističkim načelima. �Suprotstavljala se nasilnoj centralizaciji. �Pod utjecajem Stjepana Radića i promjene u svojim redovima 1925. prihvatila je republikanstvo. �Okupljala je hrvatsko građanstvo, intelektualce, obrtnike i trgovce. �Prvaci stranke: Ivan Lorković, Matko Laginja i neko vrijeme Ante Trumbić.

HRVATSKA STRANKA PRAVA(HSP)

�Stranka prava ime je stranke koja je od 1861. djelovala na području Hrvatske, a utemeljio ju je Ante Starčević. U njezinu temelju bio je pojam Hrvatskog državnog prava. �Stranka je nasljednica pravaške stranke Josipa Franka. �Smatrala je da se sve hrvatske pokrajine moraju ujediniti u hrvatsku državu �Bila je protiv ujedinjenja 1918. naglašavajući da se o tome nije izjasnio Hrvatski sabor. �U Zagrebu 1. ožujka 1919. g. objavljan je Republikanski program prema kojem se stranka nazvala Hrvatska stranka prava, a potpisali su ga predsjednik HSP-a V. Prebeg i tajnik dr. A. Pavelić

�Prihvaćali su republikanstvo, no stranka nije postigla veću popularnost te je bila u sjeni Radićeve stranke, zbog svojh stavova je bila na udaru režima. �Okupljala je sitno građanstvo, veliki broj intelektualaca te je imala uporište u Zagrebu, sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Lici i Kordunu. �Rad stranke je zabranjen 1929. g. uvođenjem Šestosiječanjske diktature. Jedan od istaknutih pravaša toga vremena bio je Milan Sufflay

HRVATSKA PUČKA STRANKA(HPS) � Hrvatska pučka seljačka stranka, osnovana je 22. prosinca 1904. Tada je, naime, prihvaćen Program stranke, pa se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke. � Stjepan Radić dugo je vremena pripremao nastanak Hrvatske pučke seljačke stranke. U rujnu 1904. održava prve sastanke sa seljacima u Molvama, Virju i Novigradu. � 5. prosinca sastaju se u Zagrebu, Stjepan Radić, Antun Radić, dr. Svetimir Korporić, dr. Milan Krištof, Ivan Gmajner i dr. Benjamin Šuperina, dogovaraju nastanak nove političke stranke pod nazivom Hrvatska pučka seljačka stranka, te konstituiraju kao njezin Privremeni odbor.

�Stranka je bila pobornik unitarističke dogme o narodnom jedinstvu Srba, Hrvata i Slovenaca ali je smatrala kako proces njihova stapanja u jedan jugoslavenski narod nije završena te je naglašavala hrvatsku posebnost. �Usko povezana sa Slovenskom ljudsko strankom-najačom slovenskom političkom strankom �Okupljala je sitno građanstvo izražene katoličke orijentacije. � 21. siječnja 1929. g. vodstvo Hrv. pučke stranke je dobilo odluku ravnateljstva zagrebačke policije o raspuštanju sranke

HRVATSKA FEDERALISTIČKA SELJAČKA STRANKA (HFSS) �Stranka je nastala 1926. spajanjem članova HZ-a i pojedinaca HSS-e. �Nisu priznavali centralističko uređenje države te su se zalagali za federalizam. �Djelovanje HFSS-a je bilo usmjereno na iskorištavanje tog Radićevog čina-u tome stranka nije imala naročiti uspjeh. �Najvažniji predstavnik je Ante Trumbić koji je 1927. izborio članački mandat.

NARODNA RADIKALNA STRANKA(NRS)

�Ključni stranački vođe su Adam Bogosavljević, koji promovira koncept "seljačke" pojednostavljene građanske demokracije i općinske samouprave, i Pera Todorović, ideolog i tvorac prvog pravog programa stranke. U srpnju 1882. održana je Prva Glavna skupština NRS u Kragujevcu. Usvojen je program, a Nikola Pašić izabran za predsjednika Glavnog odbora. �Godine 1887. stranka postaje vladajuća u Srbiji. �Godine 1899. izvršen je neuspješni atentat na bivšeg kralja Milana -Ivanjdanski atentat. Svi su vođe radikala optuženi za sudjelovanje u pripremi atentata, uhićeni i izvedeni pred sud. Na kraju su svi povodom ženidbe ruskog kralja Aleksandra, bili pomilovani.

�Narodna radikalna stranka, na čelu sa Pašićem, glavni je oslonac režima Kraljevine SHS, usko povezana sa krugovima oko kraljevskog dvora. Zastupa strogi centralizam države uz srbijansku hegemoniju. Ona obnaša vlast većim dijelom razdoblja 1918. 1929. , zahvaljujući raznolikim pragmatičkim koalicijama. Nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature 1929. , NRS je kao i ostale stranke raspuštena. Dolazi do rascjepa: dio vodstva ulazi u vladu generala Petra Živkovića i u "dvorske" stranke Jugoslavenska nacionalna stranka, te kasnije Jugoslavenske radikalne zajednice, koja je nastala 1935.

�Većina Glavnog odbora na čelu sa Acom Stanojevićem zahtijeva ukidanje diktature i vraćanje parlamentarizma i lokalne samouorave. Kasnije, na izborima 1935. i 1938. , nastupaju u koaliciji, a protiv Udružene opozicije, čiju listu predvodi Vladko Maček. �Nakon Travanjskog rata 1941. radikali se pasiviziraju i raspadaju na više frakcija. Neki podržavaju kvislinšku vladu Milana Nedića, drugi četnički pokret Draže Mihailovića, a treći čekaju odluke izbjegličke vlade u Londonu. �Zbog kompromitiranosti suradnjom s okuptorom, NRS je nakon dolaska komunista na vlast 1945. zabranjena.

DEMOKRATSKA STRANKA(DS)

� Nakon uvođenja Šestojanuarske diktature, stranka je, kao i druge, formalno zabranjena. Postepeno obnavlja svoju djalatnost. Prihvaća suradnju sa strankama federalističkog bloka te na izborima 1935. i 1938. nastupa u sastavu Udružene opozicije čiji je lider Vladko Maček. � Za vrijeme Drugog svjetskog rata njeni predstavnici djeluju u izbjegličkoj vladi u Londonu. Nakon rata obnavljaju svoje djelovanje u Drugoj Jugoslaviji, ali komunistički teror ubrzo spriječava djelovanje i stranka se gasi.

�U Hrvatskoj je imala glavna uporišta u krajevima naseljenima Srbima, a podržavali su ju i neki unitaristi. �Pored službenog predsjednika Ljubomira Davidovića do 1924. glavni prvak i ideolog je bio Svetozar Pribićević. �Od Hrvata s važne pozicije imali: Ivan Ribar, Ivan Paleček i Tomislav Tomljenović

SAVEZ ZEMLJORADNIKA(SZ)

zemljoradnika, kasnije poznat pod nazivom Zemljoradnička stranka bila ja politička stranka koja je okupljala seljaštvo u Kraljevini SHS, kasnije Jugoslaviji. � Na početku je djelovala na području cijele tadašnje države, ali ju je u krajevima s hrvatskom većinom potisnula Hrvatska seljačka stranka. � Iz nje se nešto kasnije pod vodstvom Dragoljuba Jovanovića izdvojila lijevo orijentirana Narodna seljačka stranka. � Rad joj je prestao s formiranjem komunističke Jugoslavije, kada je zabranjena. � Zauzimala se za centralističku organizaciju države, a bila je privržena i unitarističkim koncepcijama. Prvaci SZ -a isticali su da je seljaštvo poseban društveni sloj te su se zalagali za izgradnju države na zadružnim osnovama. � U Hrvatskoj je imala podršku u Dalmaciji i Srijemu. � Savez

KOMUNISTIČKA PARTIJA JUGOSLAVIJE(KPJ)

�U okviru raskola na komuniste i socijaldemokrate, do kojeg dolazi u radničkim strankama Europe nakon Oktobarske revolucije, i u netom formiranoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca dolazi do ujedinjenja lijevih socijaldemokrata, nekih anarhističkih i drugih grupa u stranku opredjeljenju za klasnu borbu, uspostavu diktature proletarijata i vlast sovjeta. Nova stranka osnovna je travnja 1919. pod imenom Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). �Na Drugom kongresu SRPJ(k), u Vukovaru 20 -25. lipnja 1920, partija mijenja ime u Komunistička partija Jugoslavije.

� Donošenjem Obznane, 30. prosinca 1920. , komunistička promidžba stavljena je van zakona, dok je rad partije bitno otežan. Nakon donošenja Ustava 1921. , za koji izabrani predstavnici KPJ nisu glasali, donosi se i Zakon o zaštiti države kojim se partiji u potpunosti zabranjuje rad, a njezini se zastupnici utamničuju. Manji dio članova odlučuje se na obnovu djelovanja u ilegali. � Zagovarali su radikalne preobrazbe društvenog uređenja te su smatrali kako treba srušiti kapitalistički poredak i stvoriti državu po uzoru na Sovjetski Savez.

SAMOSTALNA DEMOKRATSKA STRANKA(SDS) � Samostalna demokratska stranka (SDS) osnovana je 1924. godine kad je Svetozar Pribičević, politički vođa Srba prečana, istupio iz Demokratske stranke. Sljedeće godine sklapa sporazum sa Stjepanom Radićem i tako nastaje Seljačko-demokratska koalicija, koja se održala sve od 1941. godine.

�Do rascjepa je došlo zbog Pribićeva inzistiranja na centalizmu i unitarizmu. No, kada su Pribićević i njegova stranka bili prisiljeni na odlazak u opozicij, dolazi do promjene. Kasnije je Pribićević prihvatio i realnost postojanja Slovenaca, Hrvata i Srba. �Nakon Pribićevevićeve smrti u emigraciji, 1936. , predsjednik stranke postaje Srđan Budisavljević.