PLATON I ALEGORIJA O PILJI Sara Leskovar Platonova

  • Slides: 10
Download presentation
PLATON I ALEGORIJA O ŠPILJI Sara Leskovar

PLATON I ALEGORIJA O ŠPILJI Sara Leskovar

Platonova , , Država’’ v Helenistička edukacija – prepričavanje mitova v Ključne sastavnice odgoja:

Platonova , , Država’’ v Helenistička edukacija – prepričavanje mitova v Ključne sastavnice odgoja: - Gimnastika (tjelesno zdravlje) - Duhovno-kulturno obrazovanje (ljubav prema lijepom)

ALEGORIJA O ŠPILJI VII. knjiga , , Države’, dijalog s Glaukonom

ALEGORIJA O ŠPILJI VII. knjiga , , Države’, dijalog s Glaukonom

v Ljudi su od rođenja vezani okovima unutar špilje v Ne mogu okretati glavu

v Ljudi su od rođenja vezani okovima unutar špilje v Ne mogu okretati glavu ni gledati iza sebe v Ljudi koji nose različite predmete prolaze iza njih v Vatra baca sjene predmeta na zid koji

v Kada bi zarobljenike oslobodili takvoga života, odvezali ih i natjerali da stupe prema

v Kada bi zarobljenike oslobodili takvoga života, odvezali ih i natjerali da stupe prema izlazu iz pećine, oni bi, iznenadno zaslijepljeni od sunčevog svjetla, bili u nemogućnosti jasno vidjeti predmete koji su bacali sjene na zid pećine v Tek nakon što se privikne na svjetlost, bivši zatočenik će moći prepoznati predmete čije je sjene gledao cijeli

v Taj će, sada slobodan čovjek, doći do zaključka da je sve što je

v Taj će, sada slobodan čovjek, doći do zaključka da je sve što je smatrao istinitim i stvarnim zapravo bio samo svijet priča i sjena v Kada se prisjeti svojih sudružnika koji su i dalje zatočeni u špilji te smatraju da su sjene istinita zbilja on će se sažaliti nad njima i vratiti u špilju kako bi im ispričao što je otkrio v Stanovnicima pećine, koji se u njoj ugodno osjećaju, onoga koji se vratio ismijati, proglasiti ludim, a po mogućnosti i usmrtiti

Simbolika špilje v Izlazak čovjeka iz zatočeništva špilje predstavlja ulazak njegove duše u misaonu

Simbolika špilje v Izlazak čovjeka iz zatočeništva špilje predstavlja ulazak njegove duše u misaonu sferu, tj. kognitivni uspon od osjetilnog prema svijetu ideja. v Ideja dobra je ono što omogućuje uspon od osjetilnog do istinske zbilje te je ona uzrok svega istinitog i lijepog v posao je filozofa opet sići u , , špilju te onima koji su još na osjetilnoj razini prenijeti svoje znanje

v Neki učitelji smatraju da u duši nema nikakvoga znanja prije učenja, da oni

v Neki učitelji smatraju da u duši nema nikakvoga znanja prije učenja, da oni to znanje usađuju u dušu kao da slijepima daju mogućnost vida v Platon smatra da se moć učenja nalazi u duši svakog čovjeka, ali da mu je potreban učitelj da ga osposobi gledati v Odgoj je, dakle, umijeće učitelja da pomogne usmjeriti svog učenika na pravi put

Dijalektika v ona koja izvlači čovjekovu dušu iz neznanja v umijeće obrazlaganja i argumentiranja

Dijalektika v ona koja izvlači čovjekovu dušu iz neznanja v umijeće obrazlaganja i argumentiranja v Dijalektičar putem razuma spoznaje dobrotu v tj. pojmovno određuje i definira dobrotu v Odgoj = sredstvo kojim se postiže idealni građanin koji služi svojoj državi

PLATON U OBRAZOVANJU DANAS v Učitelj kao učenikov suradnik u nastavi koji mu pomaže

PLATON U OBRAZOVANJU DANAS v Učitelj kao učenikov suradnik u nastavi koji mu pomaže da samostalnim istraživanjem dođe do znanja v Motivacija učenika za samostalno traganje za istinom v Cilj učenja je koncept dobrog čovjeka v Dobar čovjek djeluje za napredak svoje zajednice