OEKIVANJA OD UVOENJA DOBROVOLJNOG PENZIJSKOG OSIGURANJA U FBi
OČEKIVANJA OD UVOĐENJA DOBROVOLJNOG PENZIJSKOG OSIGURANJA U FBi. H mr. Zijad Krnjić Neum, 2015.
Sadržaj Načela dobrovoljnog penzijskog osiguranja, nosioci i uvjeti osnivanja - iskustva drugih Stanje penzijskog sistema u FBi. H sa apekta potrebe reformiranja i svrsishodnosti uvođenja instituta dobrovoljnog penzijskog osiguranja Moguća dinamika zakonskog instaliranja dobrovoljnog penzijskog osiguranja i elementi tog sistema Zaključak
Uvod • 2000. god. je u Evropi postojalo 6479 penzijskih fondova, i to većinom privatnih, od čega oko polovica u Švicarskoj. • Postoji dosta razloga za razvoj i rast dobrovoljnog penzijskog osiguranja i dobrovoljnih penzijskih fondova, a najznačajniji su: - porezne olakšice, - privlačenje kvalitetnije radne snage zaobilaženjem ograničenja nadnice, - mogućnost sticanja prinosa na uložena sredstva u osiguranje. • Dobrovoljno penzijsko osiguranje u Bi. H, kao i u drugim državama bivše YU (kraljevine i SFRJ), je gotovo nepoznata pojava. • Tek u zadnjih 10 -15 godina SFRJ su, tada već dosta finansijski osnažene osiguravajuće kuće, počele razvijati dobrovoljno životno osiguranje, koje je, kroz ponudu doživotne rente, imalo suštinske karakteristike dobrovoljnog penzijskog osiguranja. • Od osamostaljenja Bi. H, 1. Marta 1992. god, a naročito od završetka rata 1996. god, svjedoci smo intenzivnog „napada“ na tržište životnog osiguranja raznih, naročito austrijskih i slovenačkih, osiguravajućih kompanija.
Načela dobrovoljnog penzijskog osiguranja, nosioci i uvjeti osnivanja • U Zakonu o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima Republike Srbije načela su iskazana u članu 2; Načela na kojima se zasnivaju dobrovoljni penzijski fondovi su: 1. 2. 3. 4. 5. dobrovoljnost članstva; raspodjela rizika ulaganja; ravnopravnost članova; javnost rada; akumulacija sredstava • Sistem dobrovoljnog penzijskog osiguranja mora biti vrlo precizno uređen na način da mu dobrovoljno pristupi što veći broj osoba, a njihov motiv je povjerenje da će sa nikakvim ili minimalnim rizikom ostvariti, na dugi rok, veću rentu nego štednjom na klasični način. • Provedba tih načela u pravne norme je, kao i kod samih načela „utaban put“ koji je prijeđen u državama koje već decenijama imaju funkcionalan taj sistem, te nema mnogo prostora za „orginalna rješenja“ već se sistem mora uglavnom prepisati iz tih iskustava 1
Načela dobrovoljnog penzijskog osiguranja, nosioci i uvjeti osnivanja • Republika Hrvatska je u ove reforme ušla prije 15 -ak godina i sistem penzijskog osiguranja, sa dobrovoljnim penzijskim osiguranjem, kao novim institutom, je regulirala sljedećim zakonima: – „Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima; – „Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju kapitalizirane štednje; – po pristupanju EU, a po direktivama EU, donijela je i „Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima“. • U svom zakonodavstvu i praksi RH ima jednu specifičnost, koju mi nećemo imati, a to je II stup obaveznog mirovinskog osiguranja kapitalizirana štednja • Praksa je pokazala da je to bila improvizacija kao hibrid između obaveznog i dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koja je veoma zakomplicirala sistem penzijskog osiguranja sa teškim finansijskim posljedicama, uvedena pod pritiskom WB. 2
Načela dobrovoljnog penzijskog osiguranja, nosioci i uvjeti osnivanja • Dio obaveznog penzijskog osiguranja, koji se koristio za isplatu penzija iz međugeneracijske solidarnosti, prenijet kao kapitalizirajuća štednja (II stup) novoosnovanim penzijskim fondovima na upravljanje sa namjerom ulaganja i stvaranja dobiti. To je proizvelo dvije krupne negativne posljedice: – nedostatak sredstava za isplatu tekućih penzija, i – neefikasno ulaganje prikupljenih sredstava, od strane novoosnovanih društava, u špekulativnim poslovima na berzi. • Nedostatak sredstava za isplatu tekućih penzija je RH nadoknađivala, i danas nadoknađuje, transferima iz državnog budžeta, tj. iz poreznih prihoda • Treba reći da je taj sistem Mađarska uspjela napustiti, dakle ugasiti II stup, dok Republika Hrvatska nije imala snage za to, te i dalje trpi posljedice • Možemo reći da smo mi imali sreće što tih godina, kada se pritisak vršio i na nas, zbog kompliciranog političkog sistema koji rezultira tromosti u donošenju propisa, nije instalirano u FBi. H. 3
Načela dobrovoljnog penzijskog osiguranja, nosioci i uvjeti osnivanja • Značajna specifičnost hrvatskog modela dobrovoljnog mirovinskog osiguranja su tri pogodnosti: – porezne olakšice, – državni poticaji i – prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda. • Porezne olakšice su oslobađanje štednje i premije osiguranja od poreza na dohodak i dobit, dok su državni poticaji još jedna dodatna stimulacija dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koju je uvela Republika Hrvatska. • Provodi se na način da država na uplaćenu sumu za dobrovoljno penzijsko osiguranje svakog pojedinaca, uplati još 15 %. • Republika Srbija je izvršila reformu penzijskog osiguranja uvođenjem dobrovoljnog penzijskog osiguranja 2005. god. donošenjem Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima. 4
Stanje penzijskog sistema u FBi. H sa apekta potrebe reformiranja i svrsishodnosti uvođenja instituta dobrovoljnog penzijskog osiguranja • Prva četri člana Zakona o PIO su osnove sistema i glase: – Član 1: “Ovim zakonom uređuje se: sticanje, ostvarivanje i prestanak prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, ko se smatra osiguranikom, penzijski staž, osiguranje sredstava za penzijsko i invalidsko osiguranje i druga pitanja u vezi s penzijskim i invalidskim osiguranjem. . . “ – Član 2: “Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: pravo na starosnu penziju, pravo na porodičnu penziju, prava osiguranika sa promjenjenom radnom sposobnošću. “ – Član 3: “Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastariti. Prava po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograničiti, izuzev slučaja utvrđenih ovim zakonom. “ – Član 4: “Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa ovim zakonom, osiguravaju se iz doprinosa i drugih izvora. “ • Iz rečenog je vidljivo da uopće nema instituta dobrovoljnog penzijskog osiguranja te da su i u tom segmentu potrebne temeljite izmjene Zakona o PIO, tj. novi zakonski tekst. 1
Stanje penzijskog sistema u FBi. H sa apekta potrebe reformiranja i svrsishodnosti uvođenja instituta dobrovoljnog penzijskog osiguranja • Rashodi za isplatu penzija se alimentiraju iz više izvora, od čega je najvažniji doprinos na i iz plate za PIO/MIO. • Po sada važećim odredbama Zakona o doprinosima, doprinosi za PIO/MIO se obračunavaju: – iz bruto plate, na teret zaposlenika (17%) i – na bruto platu, na teret poslodavca (6%). • Zakon o PIO/MIO doprinose za PIO/MIO tretira generalno, tako da stoji: – Član 118: “Doprinosi za PIO/MIO su: 1. doprinosi iz plaće i drugih primanja osiguranika; 2. doprinos na isplaćenu plaću na teret poslodavca; 3. dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem. Stope doprinosa iz stava 1 ovog člana utvrđuju se proporcionalno za sve osiguranike za isti obim prava. “ 2
Stanje penzijskog sistema u FBi. H sa apekta potrebe reformiranja i svrsishodnosti uvođenja instituta dobrovoljnog penzijskog osiguranja • • Početkom 2000. -tih je počela intenzivnija reforma oružanih snaga u FBi. H i to, radikalno smanjenje broja pripadnika OS Osnovni, 90%-tni, način tog smanjenja bio je prijevremeno povoljnije penzionisanje viška ljudstva U početku se to finansiralo iz budžeta, dok ne ispune uvjete za penzionisanje po općem propisu 2009. god; FBi. H je, da bi rasteretila budžet, uredbama Vlade FBi. H, prebacila 50% finansiranja povoljnijih penzija na doprinose, čime je direktno „zavukla ruku u džep“ redovnim penzionerima 2011. god. Zakonom o potvrđivanju prava na prijevremenu povoljnije penzionisanje, 2013. god. Zakonom o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, to je i ozakonjeno. Broj korisnika prijevremene povoljnije penzije sve do danas konstantno raste Primjetan je trend porasta transfera iz budžeta, kao jednog od izvora prihoda FZ MIO/PIO 3
Stanje penzijskog sistema u FBi. H sa apekta potrebe reformiranja i svrsishodnosti uvođenja instituta dobrovoljnog penzijskog osiguranja • • Iznos transfera iz budžeta u godinama iza 2011. god: u 2013. god. došao na 215. 000 KM i toliko je planiran u 2014. god • FBi. H u 2014. god. će formirati novi dug prema penzijskom sistemu, tj. FZ MIO/PIO, a u 2015. god. će prema sadašnjem budžetu nastaviti da raste • Penzijski sistem kakav trenutno funkcionira u FBi. H, a i u RS, ima samo jednu funkciju, a to je da vrši realokaciju sredstava, prikupljanje od obveznika i isplatu penzija korisnicima • Uzmemo li u obzir da se na penzije u FBi. H troši oko 10% BDP-a to znači da je isto toliko novca isključeno iz sveukupnih finansijskih tokova • Sve navedeno su argumenti da se u penzijski sistem treba instalirati i sistem dobrovoljnog penzijskog osiguranja 4
Moguća dinamika zakonskog instaliranja dobrovoljnog penzijskog osiguranja i elementi to sistema • Strategijom reforme sistema penzijskog osiguranja u FBi. H predviđeno je da novi zakoni trebaju biti usvojeni u 2015. god. – Zakon o PIO, – Zakon o organizaciji PIO u FBi. H, i – Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima (ovo je nezvanično ima zakona). • Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima (ili kako mu već bude dato ime) nije još niti u radnoj verziji niti je određena expertna skupina koja će pripremiti takav materijal • Može se dati objektivna procjena da ti zakoni, a posebno Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima, ne mogu biti usvojeni u Parlamentu FBi. H do kraja godine. • Međutim kraj 2015. god. nije sam po sebi, nikakva prelomnica jer nije od primarnog značaja sam datum već da to bude što prije i da dobijemo kvalitetna zakonska rješenja. 1
Moguća dinamika zakonskog instaliranja dobrovoljnog penzijskog osiguranja i elementi to sistema Budući sistema dobrovoljnog penzijskog osiguranja u FBi. H, će slično kao i kod drugih, funkcionirati na principima: • • • dobrovoljnosti, ravnopravne podjele rizika, ravnopravnosti članova, transparentnosti, i akumulacije sredstava. U sistemu će, na bazi profitnog interesa, funkcionirati: • dobrovoljni penzijski fondovi, • društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, • sindikati, • asocijacije poslodavaca i veći poslodavci, • institucije države, • zaposlenici kao članovi i preko interesnih organizacija, • banke, • berza. 2
Zaključak • Uvođenje dobrovoljnog penzijskog osiguranja u sistem penzijskog osiguranja će biti pozitivna i dugoročno veoma korisna reforma sistema. • Naša zemlja kasni sa razvojem ovog sistema, kao i inače sa reformama u penzijskom sistemu, iz niza objektivnih razloga, koji nisu predmet ove elaboracije. • U smislu mogućeg kumuliranja značajnih sredstava, kao izvora za dugoročno investiranje, ne treba imati velika očekivanja, međutim bitan je dobar početak. • Razvoj ovog finansijskog podsistema će ići slijedom razvoja ekonomskog sistema, čak i mnogo brže, jer je vrijeme u kom se nalazimo treba i taj sistem. • Opterećeni značajnim procentom siromašnih i niskim nivoom BDP-a per capita, mi smo većinom sumnjičavi u svrsishodnost ovakvih reformi sa dugoročnim pozitivnim dejstvom.
Literatura i izvori • • Krnjić Z. : “ Ekonomski efekti integracije penzijskih sistema u Bosni i Hercegovini “magistarski rad, Juli 2013. g. , Krnjić Z. : “ Pravci reformi penzijskog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine u narednom periodu “- Stručni seminar „FEB“ Sarajevo; Neum, Septembar 2014. g. „Strategija reforme penzijskog sistema u FBi. H“, Parlament FBi. H-2013. g. „Zakon o penzijskom/mirovinskom i invalidskom osiguranju FBi. H(Sl. novine br. 29/98, sa pet izmjena) „Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima RH(Narodne nov. 49/99, sa šest izmjena) Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima Republike Srbije (Sl. Glasnik RS br. 85/05), Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima RH (Narodne nov. br. 19/14), Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju kapitalizirane štednje (Narodne nov. br. 106/99). – – – Internet stranice: www. fzmiopio. ba, www. wikipedia. org, www. pio. rs, www. mirovinsko. hr.
Hvala za pažnju!!
- Slides: 16