Poeci lekenikih udruga Osnivanje Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Lekenik

Počeci lekeničkih udruga: Osnivanje Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lekenik i Sportskog kluba Lekenik Stipica Grgić Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu sgrgic@hrstud. hr

Udruge građana • Slobodna i dobrovoljna udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se okupljaju radi zaštite zajedničkih probitaka ili zauzimanja za razne ciljeve koji ih zanimaju, pri čemu nemaju izravne namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi • Npr. zaštita ljudskih prava i sloboda, zaštita okoliša i prirode, humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili zaštita svih drugih uvjerenja i ciljeva koja nisu u suprotnosti s državnim zakonima • Počeci slobodnog udruživanja ljudi u udruge u drugoj polovini 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća naznaka su prelaska prema građanskom društvu, u kojem su udruženi pojedinci zainteresirani da demokratskim metodama, udruživanjem, ostvare zajedničke ciljeve

Registracija i početak rada udruge • Kao i danas, i nekad je udruga trebala biti registrirana, pri čemu se nadležnim vlastima trebalo dostaviti: Ø statut udruge s njenim točnim nazivom (iz kojeg je vidljiva i djelatnost koju obavlja) Ø u statutu naglasiti ciljeve i djelatnosti udruge Ø riješiti pitanje sjedište udruge (danas i točnu adresu sjedišta) Ø obaviti izbor osoba ovlaštenih za zastupanje udruge (npr. predsjednika, tajnika, članova upravnog odobora; danas uz informacije o svim članovima) Ø opisati što se događa u slučaju prestanka postojanja udruge • Tek nakon odobrenja djelovanja od strane nadležnih državnih vlasti udruga može početi djelovati

Preteča današnjeg DVD-a Lekenik • organizirane vatrogasne skupine uspješno sprječavale širenje pogibeljnih požara; u požaru 1880 -ih stradala je polovica kućanstava u Poljani Lekeničkoj • od 1868. zaslugom Đure Deželića i Mirka Kolarića započinje osnivanje vatrogasne službe u Hrvatskoj → izdaju se propisnici, organiziraju tečajevi te formiraju DVD-i (npr. 1882. osniva DVD Sela) • 1884. peteročlana skupina mještana Lekenika i susjedne Pešćenice osnovala je Dobrovoljno vatrogasno društvo Pešćeničkolekeničko

1884.

DVD Lekenik – osnivanje 1909. g. • 10. I. 1909. održana je prva skupština novog Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lekenik – govorilo se o te pravilima udruge koja su, kao i danas, tek trebala biti poslana na odobravanje nadležnim državnim vlastima • ne znamo tko je sve prisustvovao osnivačkoj skupštini, ali s te skupštine na tekstu pravila imamo potpise Juliusa Manna, Tomislava Hanževačkog te Anselmo Suzanića • koncem I. 1909. za potrebe prikupljanja novca za društvo ograniziran je o ples „u gostioni g. Jul. Manna. Ulaznina od osobe K[runa] 1. –, od obitelji K 2. – Čisti prihod namjenjen je u vatrogasne svrhe”

1909.

DVD Lekenik – osnivanje 1909. • 6. II. 1909. Hrvatsko-slavonska banska vlast odobrila je pravila DVD-a • 9. V. 1909. održana je glavna skupština DVD-a Lekenik Ø tada je izabran i prvi upravni odbor te udruge, na čelu s predsjednikom društva J. Mannom, potpredsjednikom A. Suzanićem, tajnikom T. Hanževačkim, a upravni odbor još su činili Josip Pankrac, Alojz Rožić te Salomon Fischer • Nabavka opreme (npr. štrcaljke, sjekira, uniformi itd. ) i osposobljavanje stanovništva za borbu protiv požara • Početak gradnje posebnog vatrogasnog doma i tornja 1920 -ih

• Sudjelovanja u vatrogasnim paradama, ali i izlasci na vatrogasne intervencije (u VII. 1931. u velikom je požaru gotovo potpuno stradala lekenička pilana dra Vučkovića) • 1930 -ih uslijed Velike ekonomske krize i odlaska Juliusa Manna s mjesta predsjednika DVD Lekenik životari, pa se u Drugom svjetskom ratu, za vrijeme predsjednika Stjepana Vnučeca, čak i privremeno gasi

Sportski (nogometni) klub Lekenik • Prijelaz 19. u 20. stoljeće briga za pravilan duhovni, ali i tjelesni razvoj pojedinca postaje bitan dio svakog modernog društva • početak 20. stoljeća – pojava (amaterskih) sportskih klubova • nakon Prvog svjetskog rata povećanje broja nogometnih klubova, organiziranje ZNP-a i JNS-a te pojava nogometnih liga • počeci nogometa u Lekeniku vezani uz dio radništva (željeznički radnici) te mladu seosku inteligenciju 1920 -ih • Ivan Kostelac i Josip Hanževački (predsjednik i tajnik) 2. XII. 1929. sastavljaju pravila Sportskog kluba „Lekenik” te ih šalju na potvrdu višim (banovinskim) vlastima

• Svrha: „njegovanje i širenje svih vrsta športa, a naročito nogometa“ • 1930. državne vlasti zatražile od osnivača da „daju dovoljno garancije da će se klupski rad kretati u granicama zakona te po pravilima i svrsi za koju je ustrojen“

• 16. III. 1930. izmjene svih ključnih ljudi društva predsjednik Julius Mann, potpredsjednik Vladimir Pankrac, odbornici Franjo Strižić, Paul Fischer i Alfred Gvozdić. Ivan Bužan postao je blagajnik, a Mile Valentić tajnik • 4. VI. 1930. – dana je dozvola za početak djelovanja SK Lekenik

• Na početku djelovanja tek manji uspjesi, uz dosta problema • Domaće utakmice igraju se na igralištu koje je stajalo na mjestu današnje benzinske postaje u Lekeniku • 1931. – prva natjecateljska sezona SK Lekenika u prvenstvu 9. nogometne župe ZNP-a (šira sisačka okolica) – Lekenik posljednji • Nakon toga klub je ligaški degradiran 1931. (II. razred 9. župe ZNS-a) 1931.

1936.

• Anketa Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda Kraljevine Jugoslavije (1934. ) o stanju u sportskim klubovima

Kraj djelovanja SK Lekenik • u godinama do Drugog svjetskog rata SK Lekenik je nastupao samo u nogmetu te imao boljih i lošijih utakmica, kao i čitavih sezona • 1937. godine čak je (ponovno) igrao u prvenstvu I. razreda Sisačke župe klubovima poput Segeste i Slavije – ipak, u deset utakmica Lekenik je zabilježio isto toliko poraza, uz gol razliku 0: 43 • Uslijed loših rezultata, možda i manjka entuzijazma, ali definitivno i slabog materijalnog stanja, radi kojeg je bilo teško plaćati troškove sudjelovanja u ligi, doći će do gašenja kluba • Sportski klub „Lekenik“ službeno je djelovao sve do X. 1938. godine kada je izbrisan iz registra nogometnih klubova

Hvala na pozornosti! Stipica Grgić Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu sgrgic@hrstud. hr