Mikrobiologija gr mikrosmalen sitan biosivot logosznanost Mikrobiologija je

Mikrobiologija (grč. mikrosmalen, sitan; bios-život; logosznanost) Mikrobiologija je znanost koja se bavi proučavanjem mikroorganizama.

Natuknice o mikroorganizmima n n Okamine cijanobakterija prije 4 milijarde god. Mikroorganizmi su sastavni dio našeg okruženja Naseljavaju kožu i tjelesne sluznice odmah po rođenju ljudi i životinja Međusobna ovisnost između organizma i mikroba

Uloga mikroorganizama n n n Razgradnom aktivnošću svojih enzima razgrađuju neživu organsku tvar u prirodi (“čistaći” u našem okruženju) U organizmu preživača sudjeluju u razgradnim procesima u iskorištavanju celuloze U organizmu tvore aminokiseline i vitamine Koristi ih se u proizvodnji mliječnih, pekarskih, alkoholnih proizvoda Neki su i patogeni te izazivaju bolesti kod ljudi i životinja

Grane mikrobiologije Dakle mikrobiologija je znanost koja se bavi proučavanjem tih sitnih, oku nevidljivih organizama(mikroorganizmi s. mikrobi) n n n Bakteriologija (medicinska, poljoprivredna, industrijska) Mikologija Virologija Posebna skupina mikroba unutar bakterija su: mikoplazme, rikecije i klamidije Prioni

Još nešto o mikrobima n n Saprofiti-opstaju na neživoj organskoj tvari Neki su se prilagodili nametničkom načinu života (neki su obligatni, a neki fakultativni paraziti) -komenzali -simbionti-simbioza -patogeni mikrobi *patogenost *virulencija Prokariotski organizmi Eukariotski organizmi

bakteriologija n n n Povijesni pregled razvoja Antoine van Leeuwenhoek druga polovica 17. stoljeća (animalcula) Louis Pasteur Robert Koch Paul Ehrlich Alexander Fleming

Što su bakterije? n n n To su mikroskopski sitni prokariotski, jednostanični, aklorofilni organizmi Jednostavne su građe Najčešće se razmnožavaju diobom Neke imaju sposobnost aktivnog kretanja A neke u nepovoljnim životnim uvjetima tvore spore

Taksonomija (grč. taxis-položaj; nomos-mjesto) n Bavi se: -klasifikacijom -nazivljem -identifikacijom organizama n To je biološka znanost koja svrstava sve organizme u tzv. taksonomske kategorije (npr. rod, vrsta, porodica, red. . . ) n

Taksonomija bakterija n n Osnovna taksonomska jedinica u bakterija je vrsta Ona predstavlja skupinu bakterija koje se odlikuju nekim zajedničkim svojstvima od drugih se razlikuju u morfološkim, fiziološkim ili antigenim osobinama Unutar neke vrste b. se mogu podijeliti na podvrste (subspecies), na osnovu fenotipskih i genotipskih razlika

Nazivlje bakterija n n Binominalno Sastoji se od imena roda i imena vrste Npr. Escherichia coli (Escherichia je ime roda, a coli vrste) Skraćeno E. coli

Morfologija bakterija n n Pojam obuhvaća: oblik, veličinu i građu b. st. U širem smislu proučava i bakterijske kolonije na čvrstim hranjivim podlogama

Oblici bakterijskih stanica n n n Koki-kuglaste Bacili-štapićaste Spirili-zavojite

n n n Kuglaste bakterije ili koki (grč. kokkós-zrno, kugla) Diplokok (grč. diplós-dvostruki) Tetrakok (grč. tetra-četiri) Streptokok (grč. streptos-uvijen, usukan) Stafilokok (grč. staphyle-grozd) Sarcina (lat. sarcina-paket)

n Ponovimo kuglaste bakterije

Štapićaste bakterije ili bacili (lat. bacillus-štapić) n Valjkastog su oblika n Promjera jednakog cijelom dužinom n Ali i ne mora biti n Pa tako mogu nalikovati na toljagu, vreteno n Kokoidne-kokobacilarne bakterije

Nakon diobe najčešće se razdvoje n Mogu ostati zajedno i oblikovati nakupine n Diplobacili n Streptobacili n Palisada

Zavojite (spiralne) bakterije n nalikuju zavojnicama Razlikujemo: n Vibrije n Spirohete n Borelije n Treponeme n Leptospire

Veličina bakterijskih stanica n Mjeri se mikrometrima (µm) ili nanometrima(nm) n Na veličinu utječu činitelji iz okoliša n Ovisi i o starosti hranjive podloge n Polimorfizam s. pleomorfizam

Ponovimo: n n Morfologija bakterija Objasni oblike bakterija nakon diobe… Koje se mjerne jedinice koriste za izražavanje veličine bakterijskih stanica? Što je polimorfizam? zahvaljujem!

Još malo o bakterijama

ponovimo, uočimo…

Građa bakterijske stanice n n n n Kapsula Stanična stijenka Citoplazmina ovojnica Citoplazma i c. organele Jezgrina tvar (nukleoid) Bičevi (flagele) Pili (fimbrije)

kapsula (čahura) n Kapsulotvorne bakterije n Priliježe na cijelu staničnu stijenku n Štiti b. st. od nepovoljnih životnih uvjeta (npr. isušivanje, fagocitoza, loš utjecaj enzima. . . ) n Ima antigene osobine (K antigen)

Stanična stijenka n Okružuje unutrašnjost b. st. n Daje joj stalan oblik n Mehanička zaštita n Izmjena tvari n Stalnog kemijskog sastava n Najvažniji sastojak peptidoglikan s. murein n Različite je debljine (važno kod bojanja po Gramu) n O njoj ovisi osjetljivost bakterija prema antibioticima n Ako je bakterija izgubi - ugiba (liza)

Gram-pozitivne bakterije: -deblja stijenka (do 80 nm) -peptidoglikana (do 80%) -posjeduju teikoičnu kiselinu n Gram-negativne bakterije: -stijenka tanka (10 nm) -peptidoglikana oko 10% n

Ponovimo:

Citoplazmina ovojnica n Tanka opna koja obavija citoplazmu n Građena od 2 sloja bjelančevina između kojih je lipidni sloj n Ima svojstvo selektivne propustljivosti n Regulira osmotsku ravnotežu stanice n U njoj se vrši sinteza kapsularnih tvari i bakterijskih enzima

Mezosomi n Uvrnuća citoplazmine opne n Češća u gram-pozitivnih bakterija n Imaju ulogu pri diobi stanice n Sudjeluju u sintezi stanične stijenke (enzimi)

Citoplazma n Čini unutrašnjost bakterijske stanice n Bogata je organskim tvarima (bjelančevine, masti, ugljikohidrati, nukleinske kiseline n Sadrži pričuvne tvari (granule)

Citoplazmine organele Jezgrina tvar (nukleoid): n Nema ovojnicu (prokarioti) n Nositelj nasljednih osobina n Ima kromosom građen od dvostruke zavojnice DNA i kružnog je oblika

Plazmidi: n Smješteni u citoplazmi n Genske tvorbe n Najčešće nisu povezani s kromosomom n Kružnog su oblika n Sadrže gene n Odgovorni za rezistenciju bakterija prema antibioticima

Ribosomi: n Velike, kuglaste RNA čestice n Sadrže oko 70% RNA, a ostalo su bjelančevine n Služe u sintezi bjelančevina

Citoplazmina zrnca (granule): n Velike tvorbe n Sadrže pričuvne tvari (glikogen, lipide, polifosfate) n Češće u starijih bakterija

Bičevi (flagele): n Služe za pokretanje n Štapičaste i bakterije vibrioidnog oblika n Ostali oblici nemaju n Bazalna tjelešca n Različite su duljine (3 -12 µm) n Građene od flagelina n H antigen monotrihe lofotrihe amfitrihe peritrihe

Pili (fimbrije): n Nitaste tvorevine n Nalaze se na površini bakterija n Češći u gram-neg. bakterija n Antigene osobine n Fimbrijski (F antigeni) n Ne služe za pokretanje n Služe za prihvaćanje na stanice domaćina (patogene b. ) n Spolni (seksualni pili)

Spore: n Kuglaste ili ovalne tvorbe n Nepovoljni životni uvjeti n Sporogene (sporotvorne) b. n Endospore n Sporulacija n Mogu godinama preživjeti u nepovoljnim životnim uvjetima n Germinacija (klijanje) spora

ponovimo hvala na pažnji

Morfologija bakterijskih kolonija n n n Na čvrstim hranjivim podlogama rastu bakterije Nakupine bakterija tvore bakterijsku koloniju Više izraslih kolonija na hranjvoj podlozi čini bakterijsku kulturu Čista kultura Mješovita bakterijska kultura

Makroskopski pregled kolonija obuhvaća: n Veličinu n Oblik i izgled površine n Prozirnost n Postojanje pigmenta ili ne

Mikroskopski pregled kolonija: n Pod malim povećanjem mikroskopa n Rubovi kolonija (zrakasti, zrnasti, mrežasti. . )

Promatra se i konzistencija bakterijskih kolonija n Može biti: -maziva -žilava -urastaju u podlogu i ne odvajaju se od nje n Ušica (eza)

Ponovimo: n n Objasnimo što je bakterijska kultura, a što b. kolonija? Navedimo metode identifikacije bakterija… Što možemo reći o rubovima kolonija? Navedimo konzistenciju bakterijskih kolonija zahvaljujem!