Leksikologija stilistika tvorba rijei i etimologija usustavljivanje 1

Leksikologija, stilistika tvorba riječi i etimologija ~ usustavljivanje ~

1. STILISTIKA – znanost koja se bavi proučavanjem funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika VRSTE FUNKCIONALNIH STILOVA: 1. književno-umjetnički 2. administrativno-poslovni 3. razgovorni 4. novinarski 5. znanstveni

Stilovi i obilježja: 1. - KNJIŽEVNO-UMJETNIČKI: stil književnih djela obilježja: subjektivnost, bogatstvo stilskih sredstava, igre riječima… 2. ADMINISTRATIVNO-POSLOVNI njime se pišu zakoni, zapisnici, molbe, prijave, zahtjevi… - obilježja: objektivnost, točni i precizni izrazi, uporaba ustaljenih izraza 3. RAZGOVORNI stil svakodnevne komunikacije ne podliježe normama standardnoga hrvatskoga jezika

4. ZNANSTVENI: - stil znanstvenih tekstova, radova i rasprava - - obilježja: stručni i precizni izrazi, objektivnost, sažetost i jezgrovitost 5. NOVINARSKI STIL - stil medija - obilježja: progovara o stručnim temama jednostavnim jezikom, dozvoljava i objektivnost i subjektivnost - vrste: vijest, problemski članak, izvješće, osvrt ( prikaz)

2. LEKSIKOLOGIJA – znanost koja se bavi značenjem riječi nekog jezika (leksem=riječ; leksik=jezik) Značenjska podjela riječi: 1. SINONIMI (ISTOZNAČNICE) – različito se pišu, a isto znače sprezanje/konjugacija; glazba/muzika…

2. HOMONIMI ( ISTOOBLIČNICE) – isto ili slično se pišu, a različito znače - vrste: a) ISTOPISNICE- isto se pišu, ali imaju različit naglasak grâd(naseljeno mjesto) / gräd (tuča) b) ISTOZVUČNICE – isto zvuče, različito im početno slovo Bol ( mjesto na Braču) / bol ( osjećaj) 3. ANTONIMI – riječi suprotna značenja visok-nizak; gore-dolje. . .

3. ETIMOLOGIJA – znanost koja proučava podrijetlo riječi ( odakle riječ dolazi) - podrijetlo može biti strano ( iz drugog jezika) i domaće ( iz vlastitog jezika) drvo – domaćeg podrijetla škola – stranog podrijetla ( mađ. jezik) VRSTE STRANIH RIJEČI: a) USVOJENICE – ne osjeća se strano podrijetlo, književne su i nemaju hrvatsku zamjenu; npr. lopov (mađ. ), šećer (tur. )…

b) POSUĐENICE – potpuno uklopljene u naš jezik, književne su, ali ih treba zamijeniti hrvatskim riječima - vrste: 1. INTERNACIONALIZMI – u više europskih jezika; međunarodne riječi teatar/kazalište; glazba/muzika… 2. ANGLIZMI- iz engleskog jezika 3. GERMANIZMI – iz njemačkog jezika 4. HUNGARIZMI – iz mađarskog jezika 5. BOHEMIZMI – iz češkog jezika 6. TURCIZMI – iz turskog jezika 7. POLONIZMI – iz poljskog jezika ….

c) TUĐICE – neknjiževne riječi, osjeća im se strano podrijetlo i nisu se uklopile u jezik šarafciger, bašča, flaša…. d) PREVEDENICE – književne riječi nastale prevođenjem nogomet, vodopad, neboder… POSEBNA VRSTA – NOVOTVORENICE – književne riječi nastale iz potrebe da se strane riječi zamijene hrvatskima samoposluga, vikendica…

JEZIČNO POSUĐIVANJE- nastaje kada narodi i jezici dođu u kontakt Vrste: 1. IZRAVNO: shema: jezik davalac →jezik primalac npr. : eng. biscuit → hrv. biskvit 2. NEIZRAVNO (POSREDNO): shema: jezik davalac→jezik posrednik→jezik primalac npr. perz. kušk → tur. kösk → hrv. kiosk

4. TVORBA RIJEČI (RJEČOTVORJE) TVORBA RIJEČI – znanost koja proučava načine na koje su riječi nastale VAŽNI POJMOVI!!! 1. OSNOVICA – riječ iz koje nastaje nova riječ 2. TVORENICA – nova riječ koja nastaje tvorbom 3. TVORBENA OSNOVA – temelj pri tvorbi riječi 4. SUFIKS – dometak koji dolazi iza tvorbene osnove 5. PREFIKS – predmetak koji dolazi ispred tvorbene osnove 6. INFIKS – spojnik koji dolazi između dvije tvorbene osnove

primjer: profesorica [ženski profesor] tvorba: profesor + ica TVORBENA OSNOVA SUFIKS dakle: profesor = osnovica; profesorica = tvorenica VRSTE TVORBE RIJEČI: 1. SUFIKSALNA TVORBA ( IZVOĐENJE) igraonica [mjesto za IGRU] igra + onica TVORBENA OSNOVA SUFIKS 2. PREFIKSALNA TVORBA prepisati [ previše PISATI] pre + pisati PREFIKS TVORBENA OSNOVA

3. PREFIKSALNO-SUFIKSALNA TVORBA podmorje [ dio POD MOREM] pod + mor + PREFIKS TVORBENA OSNOVA je SUFIKS 4. TVORBA SLAGANJEM – nova riječ nastaje od dvije osnove ( dvije riječi) jedanput [ od JEDAN i PUT] jedan + Ø + put TVORBENA OSNOVA INFIKS TVORBENA OSNOVA 5. PREOBRAZBA – tvorba riječi promjenom vrste Lako pero lako leti. PRIDJEV PRILOG 6. PROŠIRIVANJE ZNAČENJA lisac ( mužjak lisice) / lisac ( lukav čovjek)

5. FRAZEMI – ustaljene veze riječi koje se rabe u gotovu obliku Vrste frazema: 1. FRAZEMSKE SVEZE – čine ih dvije ili više samoznačnih riječi npr. On mi je trn u oku. značenje: On mi smeta. 2. FRAZEMSKE REČENICE – uvijek iste, niti jedan dio se ne mijenja. npr. Trla baba lan da joj prođe dan. značenje: Ništa se nije napravilo, gubljenje vremena.

3. POVIJESNI FRAZEMI: npr. raspetljati gordijski čvor značenje: riješiti problem 4. BIBLIJSKI FRAZEMI: npr. Svatko nosi svoj križ. značenje: Svatko ima problema. 5. SPORTSKI: npr. Zabio si je autogol. značenje: Sam si je napravio problem. 6. MATEMATIČKI, GEOGRAFSKI….