Konferencija PERVFES Nove realnosti rada u panevropskom regionu

Konferencija PERV-FES Nove realnosti rada u panevropskom regionu: izazovi rada na daljinu i njegovo reguliranje PERV Sesija 2: Uvod u temu: izazovi rada na daljinu Rad od kuće (na daljinu): prije, tokom i nakon COVID-a Victor Hugo Ricco, MOR-ACTRAV Četvrtak, 15. april 2021. 09: 30 -14: 00 1

Predstavljanje ukupnog okvira predložen MOR-u kako bi odgovorio na pandemiju. SVRHA OVE KRATKE PREZENTACIJE Kratak prikaz smjernica o radu na daljinu u kontekstu covid 19: Prije covida. Sudska praksa MOR nadzornih tijela za međunarodne standarde rada Tokom Covid 19 Nakon Covid 19 Različita sredstva koja mogu pomoći u razgovorima vezanim za traženje međunarodnih propisa; izrada nacionalnih zakona i okvira: nedavni primjeri iz regiona; specifične kategorije radnika, sektorski pristupi i sporazumi, te zaključci i praćenje situacije; naredni koraci.

1) MOR je predložio Politički okvir odgovora na krizu COVID 19, te oporavak. ILO Monitor: Covid 19 i svijet rada – 7 izdanje do sada. MOR je organizirao svoje ključne političke poruke za odgovor na krizu oko četiri stuba. Međunarodni standardi rada osiguravaju isprobani i provjereni model političkog odgovora kojim se treba omogućiti odgovor i oporavak, koji će biti održivi i jednaki za sve. Stub 1: Stimulacija ekonomije i zapošljavanja Stub 2: Podrška preduzećima, radnim mjestima i prihodima Stub 3: Zaštita radnika na radnim mjestima Stub 4: Oslanjanje na socijalni dijalog za rješenja

Stub 3: Zaštita radnika na radnim mjestima. Glavne komponente Ojačati Prilagoditi Ojačati mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i promovirati provedbu javnozdravstvenih mjera na radnom mjestu Prilagoditi način rada (ovdje su obuhvaćeni RAD NA DALJINU i smjernice o Povratku na posao) Spriječiti diskriminaciju i isključivanje Osigurati pristup zdravlju za sve Proširiti pristup plaćenom bolovanju i odmoru

Prilagoditi način rada Rad na daljinu Prilagoditi radne procese i način rada mjerama poput rada na daljinu čime se smanjuje rizik da se radnici zaraze i dalje šire virus. Učinkovito upravljanje radnicima koji rade na daljinu zahtijeva primjenu pristupa zasnovanog na rezultatima: odrediti ciljeve, zadatke, šta se očekuje, praćenje i razgovor o napretku bez prevelikog opterećenja u pogledu izvještavanja. Uslovi Ključno je osigurati radnicima koji rade na daljinu i rukovodiocima pristup odgovarajućem hardveru i softveru (uključujući odgovarajuće programe za rad na daljinu), tehničkoj podršci i obuci. Jasnoća Svima mora biti jasno koji rezultati se očekuju, uslovi zapošljavanja, vrijeme u koje se radnici mogu kontaktirati, te kako pratiti napredak i izvještavati o razultatima Ravnoteža sa privatnim životom Radnicima koji rade na daljinu je potrebna strategija za određivanje granice između plaćenog rada i privatnog života (npr. Određen radni prostor, udaljavanje sa radnog mjesta u određeno vrijeme). Povratak na posao Sigurni i zdravi uslovi rada su temelj za dostojanstven rad i temelj za političke smjernice o povratku na posao

2) Kratak pregled smjernica o radu na daljinu u kontekstu covid 19 Prije Covida. Reakcije MOR nazronih tijela za primjenu međunarodnih standarda Opća anketa o radnom vremenu za 2018. Nova pitanja. Rad na daljinu. 741. Propisi o radu na daljinu počinju primati svoj oblik u nekoliko dijelova svijeta. Bez obzira što nije rasprostranjeno, ovo je indikacija da donosioci politika i socijalni akteri u nekim državama počinju biti svjesni kako tehnologija može utjecati na radno vrijeme kroz fleksibilne dogovore o radu, kao što je Rad na daljinu/Rad uz pomoć IKT tehnologija. 742. Konvencija o radu od kuće, 1996 (broj 177), ne nastoji riješiti probleme koji nastaju širenjem obima rada na daljinu. Koncept rada od kuće u kontekstu značenja iz Konvencije nije povezan sa korištenjem IKT. Ali, “osobe u statusu zaposlenih ne postaju radnici koji rade od kuće u okviru značenja iz Konvencije samo zato što povremeno obavljaju svoje zadatke od kuće, umjesto na uobičajenom radnom mjestu” (Član 1(b)). Isto se navodi u EU okvirnom sporazumu o radu na daljinu iz 2002 s ciljem određivanja općeg okvira na evropskom nivou u vezi uslova zapošljavanja radnika koji rade na daljinu i postizanja ravnoteže između potreba poslodavaca i zaposlenih za postizanje fleksibilnosti i sigurnosti. Najvažnije, omogućava se radnicima koji rade na daljinu da uživaju isti nivo zaštite kao i radnici koji obavljaju svoje zadatke u sjedištu poslodavca. 744. Na nacionalnom nivou, nekoliko država je počelo rješavati pitanja rada na daljinu kroz svoje zakone i politike. Bez obzira što zakoni rješavaju ovo pitanje na razlličite načine, oni generalno propisuju prava i odgovornosti poslodavaca i radnika koji postignu dogovor o radu na daljinu……

Neki od zaključaka CEACR komiteta iz ove Opće ankete: Komitet je uzeo na znanje da informacione i komunikaciione tehnologije imaju sve važniji utjecaj na organizaciju rada, trajanje i dogovor o radnom vremenu, što doprinosi širenju obima rada na daljinu i zamagljivanju granice između vremena predviđenog za rad i za odmor. Uvažavajući da ovi dogovori o radu mogu biti povoljni i za radnike i poslodavce, Komitet primjećuje da ovi dogovori donose i značajan broj nedostataka, poput zadiranja rada na period izvan radnog vremena i period odmora, nepredvidivosti radnog vremena, neivjesnosti prihoda, te stresa povezanog sa pretpostavljenom potrebom da je neohpdno biti neprekidno povezan sa radom. Komitet je naglasio važnost reguliranja ovih pitanja u nacionalnim zakonima, te da se u obzir moraju uzeti potrebe radnika u vezi njihovog fizičkog i mentalnog zdravlja, ravnoteže između profesionalnog i privatnog života, kao i zahtjevi preduzeća za fleksibilnošću. Komitet takođe podsjeća na potrebu ulaganja većih napora da se osigura djelotvorno planiranje i vođenje evidencija o radnom vremenu radnika koji rade na daljinu, čime se osigurava poštivanje granica radnog vremena i vrijeme predviđeno za odmor. Takođe navodi potrebu obuka i inicijativa o podizanju svijesti među poslodavcima i radnicima u vezi rada na daljinu, čime se postiže da su svi svjesni rizika povezanih sa ovim tipovima dogovora o radu. Konačno, Komitet smatra je potrebno poduzeti ove napore u konsultaciji sa socijalnim partnerima čime se osigurava poštivanje standarda o radnom vremenu u vezi ovog tipa rada.

Zapažanja i direktni zahtjevi Komiteta CEACR Rad na daljinu se direktno i posredno pominje u Zapažanjima i direktnim zahtjevima Komiteta CEACR u: K 177 o radu na daljinju (Albanija, Argentina, Sjeverna Makedonija, itd. ) K 87 o slobodi udruživanja (Čile) K 144 o tripartitnim konsultacijama (Brazil) K 183 o zaštiti materinstva (Dominikanska republika) K 156 o radnicima sa porodičnim odgovornostima (Gvatemala) Itd…

Tokom pandemije Šta je rad na daljinu? Rad na daljinu se definira kao korištenje informacionih i komunikacionih thnologija (IKT), poput pametnih telefona, tableta, prenosnih računara i stacionarnih računara, za rad koji se obavlja izvan sjedišta poslodavca. Drugim riječima, rad na daljinu znači rad koji se obavlja uz pomoć IKT i koji se obavlja izvan sjedišta poslodavca. Rad na daljinu bi trebao biti na doborovoljnoj osnovi, što dogovaraju poslodavac i radnici. Osim toga, dogovor o mjestu rada (kod kuće radnika) uključuje i druge aspekte koji se moraju razjasniti, kao što su radno vrijeme ili raspored rada, komunikacioni alati koji se moraju koristiii, šta je potrebno ostvariti, menanizmi nadzora i kako izvještavati o izvršavanju zadataka. Rad na daljinu se obično ne definira tako da uključuje one koji rade na platformama ili ekonomiji honoraraca; npr. , slobodno angažirani radnici čiji rad se prvenstveno odvija od kuće ne može se klasificirati kao rad na daljinu, već kao rad koji se odvija od kuće, prema MOR Konvenciji broj 177 o radu od kuće (1996). Rad na daljinu i kontinuitet? Politike o radu na daljinu mogle bi biti ključni dio plana za nastavak poslovanja. U slučaju nepredvidivih događaja (vremenske prilike, pandemija) koji sprečavaju radnike da zadatke izvrašvaju u uobičajenim uredima ili radnim mjestima, mogućnost rada na daljinu im omogućava da zadatke izvršavaju sa drugih mjesta, a da je organizacija zadržala svoju operativnost.

Neki aspekti koji se moraju imati na umu kod rada na daljinu… Ulazak u nou epohu rada na daljinu Prije pandemije, samo djelić radne snage je povremeno radio od kuće. U Evropskoj uniji (EU), incidenca redovnog ili povremenog rada na daljinu (rad od kuće ili kombinacija rada na daljinu i mobilnog rada) kretala se od 30 procenata ili više u Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj do 10 procenata ili manje u Češkoj Republici, Grčkoj, Italiji i Poljskoj. Poslodavci moraju imati na umu perspektive radnika u odnosu na izazove i prilike rada na daljinu (porodična i životne okolnosti, tip uloge, vještine. . . ). Radnici i njihovi predstavnici moraju biti aktivno uključeni u procese donošenja odluka kroz konstruktivan socijalni dijalog koji može imati različite oblike, uključujući konsultacije, razmjenu informacija ili pregovore. Nova epoha rada na daljinu će zahtijevati novi oblik upravljanja — kojem se više vjeruje i koji je zasnovan na rezultatima, te novi oblik rada — koji podržava veću samostalnost, fleksibilnost, koji je bolje prilagođen pojedinačnim okolnostima i željama zaposlenih.

Osiguranje dobrobiti radnika i nastavak produktivnosti sa radom na daljinu: Fokus na: q q q q Radno vrijeme i organizaciju rada Upravljanje rezultatima Digitalizacija Komunikacije Zaštita zdravlja i sigurnosti na radu Pravne i ugovorne implikacije Obuka Razvnoteža rad-život

Rodne dimenzije rada na daljinu tokom pandemije COVID-19 Poslodavci trebaju pokazati empatiju i kreativnost prema radnicima i radnicama sa obezama brige o drugim licima, kako oni ne bi ostali bez druge mogućnosti , odnosno da moraju skratiti broj radnih sati ili dati otkaz na poslu, čime bi se povećao rizik da žene počnu zaostajati u razvoju svojih profesionalnih karijera. Poslodavci trebaju nastaviti sa promocijom politika i mjera usmjerenih na zaštitu porodice, sa posebnom pažnjom kako bi i muškarci trebali preuzeti odgovornosti prema neplaćenom poslu staranja o drugima i kućnim obavezama uz pomoć usmjerenog uključivanja zaposlenih i stvaranja inicijativa, kao što su uzori dobrih praksi muških rukovodilaca, kampanja na društvenim medijima, interni blogovi ili fotografije, video zapisi. Itd. Važno je da novi modeli rada nude i ženama i muškarcima iste mogućnosti rada na daljinu i održive mogućnosti da se riješi sukob rad-život (MOR, 2020 f).

Radnici se moraju osjećati osnaženo da donose odluke bez straha od negativnih reprekusija. Moraju takođe dobiti garancije da greške predstavljaju dio učenja I procesa razvoja. Ako radnik osjeća da mu se vjeruje, neće nepotrebno uključivati druge kolege kod rješavanja problema ili donošenja odluka, što će se prevesti u djelotvornost cjelokupnog tima. Povjerenje i organizaciona kultura Jedan od najbržih načina izgradnje povjerenja je potreba da se bude konkretan u vezi onoga što se očekuje od radnika i do kada. Kada direktan nadzor jasno artikulira ova očekivanja, idealno uz uključivanje radnika u razgovore o ciljevima, smanjuje se potreba za mikro-upravljanjem, jer su rezultati očiti. Radnici moraju znati kada i kako stupiti u kontakt sa svojim kolegama i rukovodiocima u vezi podrške, te kako trebaju komunicirati svoj napredak.

Politički odgovori za podršku poslodavcima i radnicima kod uvođenja i održavanja djelotvornog rada na daljinu Osiguranje ažuriranih, pouzdanih i dostupnih informacija svim učesnicima u vezi rada na daljinu tokom pandemije COVID-19. Osiguranje različitih oblika finansijske, fiskalne i administrativne podrške i drugih olakšica preduzećima. Podrška radnicima koji rade na daljinu uvođenjem novih propisa o radu na daljinu, koji mogu obuhvatiti poboljšane standarde zaštite za sve radnike koji na primjer rade na daljinu. Uključiti socijalne partnere u izradu i provedbu rada na daljinu. Analiza globalnih trendova o ulozi sindikata u vrijeme Covid-19, koju je uradio ACTRAV: Ovaj politički izvještaj je prvenstveno usmjeren radnicima i njihovim organizacijama. Osnovna svrha je promocija boljeg razumijevanja vodeće uloge sindikata u odgovoru na COVID-19 u svijetu, bilo putem tripartitnog i bilateralnog socijalnog dijaloga, bilateralnih interakcija sa vladama ili ciljanim akcijama u svrhu podrške njihovim članovima i društvu u cjelini.

Budućnost rada na daljinu nakon COVID-19 Tek će se vidjeti utjecaji COVID-19 na tržište rada. Ipak, veoma je vjerovatno da će stope rada na daljinu ostati znatno više nego je to bio slučaj prije početka pandemije. Vlade i socijalni partneri će morati planirati različite scenarije, u kojima će se povećavati ili ukidati ograničenja prema stepenu širenja ili smanjenja pandemije na svojim teritorijama, te u kratkom roku pripremiti dogovore za rad na daljinu, kada to bude izvjesnije. Tokom narednog, izuzetno nesigurnog perioda, radnici, poslodavci i vlade će se morati prilagoditi novom načinu života i rada, a to zahtijeva nove načine ponašanja i nove norme. Vjerovatno je da će ovo obuhvatiti hibridne ili kombinirane oblike izolacije (tj. rad na daljinu) i popuštanje zatvorenosti (tj. , mogućnost upotrebe radnog mjesta uz kontrolirane uslove zasnovane na fizičkoj udaljenosti).

Donosioci politika će možda željeti da razmotre sljedeće akcije kako bi pomogli jačanju okruženja za rad na daljinu u privatnim preduzećima i javnim organizacijama Pratiti i ocjenjivati pokretanje predloženih finansijskih poticaja, te utjecaja zakonodavnih napora tokom početnih faza pandemije; učiti na osnovu povratnih komentara; nastaviti rad na uspjesima kako bi se osigurala bolja podrška poslodavcima da djelotvorno provedu u djelo rad na daljinu. Ako to već nisu uradili, nacionalne vlasti moraju revidirati svoje operativne planove da riješe pitanja COVID-19 u vezi prevencije i ublažavanja socijalnih utjecaja krize, uključujući rada na daljinu, kao i onih oblasti koje neproporcionalno mogu utjecati na ranjive grupe, kao što su žene, starije osobe, osobe sa invaliditetom, migranti, samohrani roditelji, itd. . Socijalni dijalog: Ništa manje bitno je imperativ za donosioce politika da uključe socijalne partnere u reviziju pouka iz trenutne faze pandemije u vezi kako uprava i radnici prelaze na rad na daljinu, a zatim koriste svoja iskustva da po potrebi prilagode postojeće politike o radu na daljinu ili da donesu nove politike.

3) Različita sredstva koja mogu pomoći u razgovorima o radu na daljinu 1. 2018 Opći pregled o instrumentima za rad na daljinu: https: //www. ilo. org/wcmsp 5/groups/public/---ed_norm/--relconf/documents/meetingdocument/wcms_618485. pdf 2. 2021 Opći pregled o promociji zapošljavanja i dostojanstvenog rada u izmijenjim uslovima : https: //www. ilo. org/wcmsp 5/groups/public/---ed_norm/---relconf/documents/meetingdocument/wcms_736873. pdf 3. COVID-19: Smjernice za prikupljanje podataka o statistikama rada (2020): https: //www. ilo. org/wcmsp 5/groups/public/--dgreports/---stat/documents/publication/wcms_747075. pdf 4. Rad na daljinu tokom pandemije COVID-19 i nakon nje, Praktičan vodič : https: //www. ilo. org/wcmsp 5/groups/public/--ed_protect/---protrav/---travail/documents/instructionalmaterial/wcms 751232. pdf (2020) 5. Rad od kuće: Od nevidljivosti do dostojanstvenog rada: https: //www. ilo. org/wcmsp 5/groups/public/---ed_protect/--protrav/---travail/documents/publication/wcms_765806. pdf (2021) 6. MOR standardi COVID-19 (loronavirus) Česta pitanja: Ključne odredbe međunarodnih standarda rada koje su relevantne za izbijanje COVID 19: https: //www. ilo. org/wcmsp 5/groups/public/---ed_norm/---normes/documents/genericdocument /wcms_739937. pdf 7. Konvencija o radu od kuće, 1996 (br. 177) https: //www. ilo. org/dyn/normlex/en/f? p=NORMLEXPUB: 12100: 0: : NO: : P 12100_INSTRUMENT_ID: 312322 8. Preporuke za rad od kuće, 1996 (br. 184) https: //www. ilo. org/dyn/normlex/en/f? p=NORMLEXPUB: 12100: : : NO: 12100: P 12100_ILO_CODE: R 184: NO 9. Okvirni sporazum socijalnih partnera u EU o radu na daljinu od 16. jula 2002. : https: //eur-lex. europa. eu/legalcontent/EN/TXT/? uri=LEGISSUM%3 Ac 10131 10. Analiza globalnih trendova o ulozi sindikata u vrijeme COVID-19: https: //www. ilo. org/wcmsp 5/groups/public/---ed_dialogue/--actrav/documents/publication/wcms_767224. pdf

Hvala na pažnji Victor Hugo Ricco ACTRAV 18