I RAZVOJ I VRSTE NOVCA 1 Novac moneta

I. RAZVOJ I VRSTE NOVCA 1

Novac (moneta) Zašto se izučava novac? Koja je temeljna funkcija novca? Kakva je budućnost novca? Dimenzije novca - ekonomska - pravna - društvena - kulturna 2

RAZVOJ I VRSTE NOVCA 1. 2. 3. 4. Tradicionalni (primitivni) oblici novca Kovinski novac Papirni novac Depozitni novac 3

1. TRADICIONALNI (primitivni) OBLICI NOVCA Postoje: a) b) c) d) Naturalni novac (prirodnine) Simbolički novac Penzatorski novac Numeratorski novac 4

a. ) Naturalni novac (prirodnine) § § § plodovi iz prirode (žitarice, kakao, čaj, duhan) životinje koža, krzno školjke kemijski spojevi (sol, minerali, . . . ) kamen 5

Razni artefakti (dobra) – – Alati (odbojci, strugači, sjekire, noževi) Nakit Oružje (sjekire, strelice, vrhovi koplja) Kovine/slitine (pogače. šipke, ploče, kapljice, . . . ) 6

b. ) Simbolički novac - viši stupanj u razvoju novčarstva dolazi do zamjene tradicionalnog (primitivnog) novca njegovim simbolom (koža, krzno, platno, papir, . . . ) - razdvajanje realne i nominalne vrijednosti 7

c. ) Penzatorski novac - rezultat afirmacije kovina i/ili slitina kao novčane materije bakrene sjekire 3000. g. pr. n. e. Vučedolska kultura - zlatne i srebrne šipke (ingoti) Keltska kultura 8

d. ) Numeratorski novac - višak vrijednosti - privatno vlasništvo - podjela rada i specijalizacija - najstariji novac numeratorskog tipa kuje se u Grčkoj državi LIDIJI (kralj Giges 687. g. pr. n. e. ) ELEKTRON KARAKTERISTIKE - jednostrani kov - utisnut (otkovan) simbol 9

2. KOVINSKI NOVAC - može biti izgrađen tehnologijom kovanja ili lijevanja - afirmacija kovina (posebno plemenitih) kao najpodesnijeg sredstva razmjene → kasnije očuvanja vrijednosti - kovinski novac odgovara potrebama: prometa, trgovine, prenošenja, čuvanja i obračuna 10

- u razdoblju metalizma ima osim nominalne i realnu (supstančnu) vrijednost - kvarenje novca od strane korisnika i izdavatelja - Institut RENOVATIO MONETARUM - načini kvarenja novca: zamjena i prekivanje, kontramarkiranje, vađenje sredine novca te struganje ruba novca 11

Zakoni o novcu i kovnički propisi u vrijeme metalizma: § § § § § Valuta ili važenje Novčana jedinica Kovnička stopa Finoća kovanice Težina novca Remedij (tolerancija) Novčani paritet Prometna težina Rub novca 12

VALUTE ILI VAŽENJA Sve ono što država utvrđuje da na njenom području vrijedi kao novac. Država zakonskim propisima određuje kovine iz kojih se izrađuje novac koji cirkulira kao zakonsko sredstvo plaćanja. – 1 kg zlata = 3100 FF – 1 FF = 0, 32255 gr. zlata finoće 900 ‰ – 20 FF (Napoleon d'or) = 6, 451 gr zlata finoće 900 ‰ – 155 kom x 20 FF = 1 kg zlata NOVČANA JEDINICA - ime određene valute. 13

KOVNIČKA STOPA Broj novčanih jedinica koje se kuju iz određene količine zlata ili srebra iz kg ili unce. Danas predstavlja prigodni optjecajni novac FINOĆA ILI ČISTOĆA Omjer između plemenite i neplemenite kovine. Postupak miješanja dviju ili više kovina naziva se legiranje (legura ili slitina). Način označavanja finoće: standardni (karatni) i promilni. 14

TEŽINA NOVCA BRUTO - dobiva se vaganjem, a sadrži ∑količinu plemenitih i neplemenitih kovina NETO - težina plemenite kovine REMEDIJ (TOLERANCIJA) – zakonom dopušteno odstupanje od propisane težine ili finoće → izražava se u %, ‰, gr PROMETNA TEŽINA – propisana težina koju kovinski novac mora imati da bi mogao biti u optjecaju 15

NOVČANI PARITET – pokazuje koliko se plemenite kovine nalazi u novčanoj jedinici jednog novčanog sustava prema novčanoj jedinici drugog sustava. RUB NOVCA – uređenje i debljina, predstavlja funkciju promjera i težine kovanice. 16

Gospodarenje recentnim kovinskim novcem Ishodište je monetarne politike. Dijeli se na: 1. zemlje koje OSTVARUJU emisijsku dobit 2. zemlje koje NE OSTVARUJU emisijsku dobit 17

Čimbenici koji utječu na stvaranje emisijske dobiti - stabilnost tečaja - kupovna snaga novčane jedinice - apoenska struktura - veličina i težina apoena - novčani materijal - veličina zemlje (države)/unije zemalja - zahtjevnost gotovinskog platnog prometa - odnos korisnika prema gotovinskom novcu - kombinacija prethodnih čimbenika može davati sinergijske učinke 18

Budućnost kovinskog novca 1. zadovoljenje potreba za kovinskim novcem (suveniri, numizmatika) 2. potrebe novih država 3. potrebe novčanih unija 19

3. PAPIRNI NOVAC - pojavio se sa razvojem trgovine, zbog kvarenja metalnog novca i zbog opasnosti nošenja plemenitog metala. - potreba uvođenja surogata novcu. - novčani surogati su različiti cirkulacijski papiri koji zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na određenu količinu kurentnog novca ili zlata. 20

Banknota predstavlja papirnu novčanicu u punoj većoj nominalnoj vrijednosti od osnovne novčane jedinice. Banknote središnje banke: - Mjenica; instrument osiguranja plaćanja koji se izdaje na rok. - Ček; financijski instrument plaćanja koji je naplativ odmah. 21

Postoje: Bankovni novac - konvertibilan za punovrijedni novac → novac realne i nominalne vrijednosti. Osobine novčanice: 1. glasi na okrugle iznose 2. nema roka naplate 3. glasi na donositelja 2. Novac s prisilnim tečajem (pravi papirni novac) – nema mogućnost konverzije novčanice te omogućuju novčanoj politici elastičnost 22

Budućnost papirnog novca NOTAFILIJA (optjecajni novac, prigodni novac, specimeni) novčanice izrađene iz polimera (primjer) Novac bez kupovne snage – kuponi i sl. 23

4. DEPOZITNI NOVAC Začeci bezgotovinskog plaćanja: – mjenjači novca (trapezari, argentari) – zlatari – bankari Osnovicu depozitnog novca čini: – polog u gotovu – kredit 24

Depozit je potražni novčani saldo koji je kreditna institucija na temelju zakona ili ugovornih pogodbi dužna podmiriti vjerovniku, a on obuhvaća sredstva koja su preostala po bankovnim računima te privremena stanja vezana uz obavljanje poslovne djelatnosti kreditne institucije (NN 119/08). 25

Izvori depozita: financijski i nefinancijski sektor Depoziti po porijeklu: - ulaganja u gotovom i depozitnom novcu - ulaganja iznosa čime se stvara novi depozit - depoziti koji nastaju prodajom deviza, stranih valuta, plemenitih kovina, . . . 26

Depoziti po imovinsko pravnim obilježjima nositelja depozita (“vlasništvu)”: - depoziti privrede - depoziti neprivrede - depoziti stanovništva Depoziti po ročnosti: - d. po viđenju (a vista) /d. po tekućim i žiro rn, d. stanovništva, d. vlasti, ostali d. / - oročeni d. (ograničeni, neaktivni): /kratkoročni, dugoročni, nenamjenski, namjenski/ 27

Depoziti prema valuti: d. u nacionalnoj valuti i d. u stranim valutama - Depoziti fizičkih osoba - Depoziti pravnih osoba - Depoziti rezidenata - Depoziti nerezidenata 28

Prednosti depozitnog novca 1. omogućuje elastičnost monetarnoj politici (multiplikacija depozita) 2. jeftin 3. pomoću bezgotovinskog plaćanja državna (monetarna vlast) kontrolira novčane tijekove (kasnije ujedno i postiže fiskalne učinke) 4. omogućuje racionalno poslovanje novcem(ne treba veća količina papirnog novca) 29

Novčane unije 1. LATINSKA 1865. (Belgija, Francuska, Italija, Švicarska/, Bugarska, Grčka, Rumunjska, Španjolska, Srbija, Luksemburg, Iran, Finska i Južnoameričke države) - bimetalizam - decimalni sustav → binarni - zajednička novčana politika FRANAK 30

2. SKANDINAVSKA 1875. (Danska, Norveška, Švedska) - monometalizam zlata - zajednička novčana jedinica KRUNA 31

3. ZAPADNO AFRIČKIH DRŽAVA 1961. 4. ZEMALJA SREDIŠNJE (EKVATORIJALNE) AFRIKE 1966. 5. ISTOČNO KARIPSKI DRŽAVA 1970. ---------------------------------6. ZAJEDNIČKO (BILATERALNO) UREĐENJE REGULIRANJE NOVČANOG SUSTAVA (Lihtenštajn, Monako, San Marino, Vatikan, …) ---------------------------------7. EMU 32