Dualizam 1 Hrvatskomaarski odnosi u 19 stoljeu su

Dualizam

1. Hrvatsko-mađarski odnosi u 19. stoljeću su narušeni. Najniže dno u stoljetnim međusobnim odnosima dotaknuto je 1848. /49. , kada se zbio jedini oružani sukob između Hrvata i Mađara, i kada je ban Jelačić prekinuo državnopravne veze s Ugarskom. Polazeći od povijesne hrvatske državnosti, koja je tijekom stoljeća očuvala razna obilježja, hrvatski preporoditelji vide osnovne ciljeve u stvaranju standardnoga književnog jezika i jedinstvenog pravopisa, te u teritorijalnoj integraciji hrvatskih zemalja, uključujući Slavoniju i Međimurje. Sve je to neminovno vodilo ka izravnom sukobu s Mađarima i njihovim pokretom, koji teži asimilaciji svih nemađara na prostoru Zemalja Krune sv. Stjepana. Uz to se 1840 -ih godina široko uvriježio dojam o hrvatskom nezadovoljstvu kao plodu politike Bečkoga dvora a slično uvjerenje susrećemo i kod hrvatskih mađarona, odnosno kasnijih unionista (pobornika tješnje suradnje s Mađarima). Moramo napomenuti i to da su ključne figure ilirskoga pokreta, Josip Juraj Strossmayer (1815. -1905. ) i Ante Starčević, ali i Ljudevit Gaj (1809. -1872. ), visoko obrazovanje stjecali u Budimu i Pešti. Tko je napisao djelo Kratka osnova horvatsko-slavonskoga pravopisanja? Josip Juraj Strossmayer Ante Starčević Ljudevit Gaj Kratka osnova horvatsko-slavonskoga pravopisanja Budim, 1830. Sljedeće pitanje

2. Nakon izbijanja revolucionarnih nemira u Beču i Pešti, u ožujku 1848. , revolucionarni zanos zahvatio je i Zagreb i Hrvatsku. Ban Jelačić je uz opće odobravanje došao na čelo hrvatskoga narodnog pokreta, što je dovelo do privremenog podudaranja interesa hrvatskog nacionalnog pokreta s interesima dinastije, u borbi protiv zajedničkog protivnika – mađarskoga revolucionarnog pokreta. Slijedom toga, Jelačić je 11. rujna 1848. s vojskom prešao Dravu i krenuo prema pobunjenima – Budimu i Pešti. Prilikom prelaska Drave objavio je da ne kreće u rat protiv mađarskog naroda već protiv ugarske vlade, radi očuvanja cjelovitosti Monarhije te za slobodu i ravnopravnost svih njezinih naroda. Koji kipar je izradio spomenik banu Josipu Jelačiću? Ivan Rendić Antun Dominik Fernkorn Robert Frangeš Mihanović Spomenik banu Josipu Jelačiću u Zagrebu Postavljen 22. listopada 1866. Sljedeće pitanje

3. Neoapsolutizam je izazvao val razočaranja diljem Carstva, pa tako i među Hrvatima. Po austrijskom ministru unutarnjih poslova dobio je naziv Bachov apsolutizam, a za posljedicu je imao ukidanje Sabora u Hrvatskoj i samouprave županija, uveden je njemački jezik kao službeni. U takvim okolnostima ogorčenje prema Beču ponovo je povezalo dva naroda, pa zagrebačke Narodne novine zacijelo nisu pogriješile kada su 1893. godine, u nekrologu Alexanderu Bachu, ustvrdile da je jedna od njegovih zasluga (Bachu, doduše, to nije bila namjera) to što je izmirio nesrećom “zavadjenu ustavnu braću. U kojem se muzeju čuva ovaj grafički list? Hrvatski povijesni muzej, Zagreb Muzej grada Zagreba Galerija Klovićevi dvori Ivan Zasche “Pod Ugèrskom krunom, kano s bratom, rukuje se Magjar sa Hèrvatom” Litografija, Litografijski zavod Julija Hühna, Zagreb 1860 Sljedeće pitanje

4. Novi vojni poraz Habsburškoga Carstva u ratu s Pruskom (1866. ) imao je za posljedicu novo, a kako se kasnije pokazalo, i posljednje veliko državno preuređenje imperija. Umoran od ratova (i poraza), car i kralj Franjo Josip bio je odlučan postaviti čvrst okvir koji se za njegova života više neće mijenjati. Uspostavljanje Austro – Ugarske nagodbe 1867. i Hrvatsko – ugarske nagodbe 1868. , velika većina hrvatskoga naroda s krajnjim je nezadovoljstvom primila ove dvije nagodbe; ključni povod tomu bila je podjela hrvatskih zemalja između austrijskog (Dalmacija) i ugarskoga dijela Carstva (Hrvatska i Slavonija). Hrvatsko – ugarsku nagodbu potvrdio je Franjo Josip I. . Hrvatska je imala vlastiti Sabor te vladu koja je imala autonomiju u područjima unutrašnje politike, pravosuđa, bogoslužja i nastave. Mađarska je ostala nadležna u vojnim troškovima, vanjskim poslovima kao i u troškovima vezanima za financiranje kraljevskog dvora. U zemlji je hrvatski jezik bio službeni. Hrvatske poslove u ugarskoj je vladi zastupao hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez portfelja. Hrvatski je Sabor u početku bio u mogućnosti slati 29 zastupnika u ugarski Sabor. Nakon ukidanja Vojne krajine taj se broj povećao na 42 zastupnika. Nagodba je definirala odnos između dviju zemalja na duže vrijeme, sve do kraja Prvog svjetskog rata i ukidanja Monarhije. Odredite vremenski period upotrebe ove zastave? Od 1848. – 1868. Od 1868. – 1918. Od 1918. – 1941. Zastava Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s krunom sv. Stjepana, 1868. - 1918. vuna, vunena tkanina, šivanje, slikanje, 435 x 212 cm Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, HPM-32451 Sljedeće pitanje

5. U kojoj je ustanovi pohranjen ovaj vrijedan dokument? Hrvatski državni arhiv, Zagreb Arhiv grada Budimpešte Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta Hrvatsko-ugarska nagodba, 1868. papir, 14 listova, 38 x 23, 4 cm Sabor kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, HR-HDA-65, br. 252/1868 Sljedeće pitanje

6. Car Franjo Josip I. stoji pored stola prekrivenog zelenom draperijom na kome je položen jedan dokument. Što bi to točno moglo biti? Prva stranica djela „Kratka osnova horvatsko-slavonskoga pravopisanja“ Osmrtnica Hrvatsko-ugarska nagodba Béla Pállik Franjo Josip I. s Hrvatsko-ugarskom nagodbom, 1870. ulje na platnu, 238 x 150 cm Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, PMH-8774 Sljedeće pitanje

7. Dragutin (Károly) Khuen Héderváry stupa na bansku stolicu 1883. uslijed mnogih nemira i nereda koji su izbili zbog mađarskog nepoštovanja Hrvatsko – ugarske nagodbe (počeli su se postavljati dvojezični grbovi na javnim zgradama i mađarski jezik je neslužbeno uveden u javne službe, odnosno činovnici su se morali obavezno znati služiti mađarskim jezikom). Franjo Josip I. postavlja ga na mjesto hrvatskog bana kako bi obuzdao hrvatski sve jači otpor dualizmu uspostavljenom 1867. godine Austro Ugarskom nagodbom i tako očuvao Austrijsku prevlast i sačuvao Carstvo od mogućeg raspada. Premda nije bio omiljen kao hrvatski ban jer uz sve gore navedeno, on uvodi mađarski jezik kao obavezni predmet u svim realnim gimnazijama, potiče i gradnju željeznica pod okriljem Mađarske državne željeznice i tako popularizira parolu: "Čije su željeznice, njegova je i zemlja!", ipak Károly Khuen Héderváry zaslužan je i za niz pozitivnih pomaka koji su doveli do razvoja gospodarstva, prometa, unapređenja kulturnog života. Koji je umjetnik naslikao ovaj portret? Oton Iveković Mato Celestin Medović Vlaho Bukovac Portret Dragutina (Károlyja) Khuena-Héderváryja, 1896. ulje na platnu, 180 x 103 cm Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, HPM-PMH-8725 Završi

Hvala što ste odvojili svoje vrijeme i sudjelovali u našem kvizu. Nadamo se da ste naučili nešto novo. Povratak na početak