Imovinski odnosi suprunika Imovinski odnosi vanbranih partnera Imovinski
Imovinski odnosi supružnika Imovinski odnosi vanbračnih partnera Imovinski odnosi članova porodične zajednice
Imovinski odnosi supružnika
Imovinski odnosi supružnika Imovina supružnika javlja se kao: ◦ Zajednička imovina ◦ Posebna imovina Zajednička imovina supružnika – imovina stečena radom u toku trajanja zajednice života u braku Posebna imovina supružnika – imovina koju je supružnik posedovao pre sklapanja braka, kao i imovina koju u toku braka supružnik nije stekao radom, već na drugi način (npr. poklonom, nasleđem, putem igara na sreću, itd. )
Zajednička imovina supružnika „Imovina koju su supružnici stekli radom u toku trajanja zajednice života u braku predstavlja njihovu zajedničku imovinu. “ (Čl. 171. st. 1. PZ) Zajednička imovina je: • stečena radom supružnika (zarada, ali i briga o deci, upravljanje domaćinstvom i drugi oblici „rada“ kojima jedan supružnik omogućava/olakšava drugom supružniku sticanje (veće) zarade, itd) • stečena tokom trajanja zajednice života supružnika (bez obzira kada je brak formalno prestao) Doprinos supružnika sticanju zajedničke imovine može biti različit
Zajednička imovina supružnika Zajedničku imovinu čine i: ◦ prihodi od zajedničke imovine (npr. zakupnina, dividenda i sl) ◦ naknade ostvarene u vezi sa radom supružnika (npr. otpremnina i sl) ◦ imovina stečena igrama na sreću, osim kada je supružnik uložio svoju posebnu imovinu ◦ imovina stečena ugovorom o doživotnom izdržavanju, itd. Pretpostavka zajedničke imovine i kada je pravo na nepokretnosti upisano u javni registar na ime samo jednog supružnika Pravna priroda zajedničke imovine – udeli supružnika nisu opredeljeni tj. ne zna se kome
Zajednička imovina supružnika Supružnici upravljaju i raspolažu zajedničkom imovinom zajednički i sporazumno Za sve što prelazi granice redovnog upravljanja imovinom potrebna je saglasnost drugog supružnika (supružnik ne može bez saglasnosti drugog supružnika raspolagati stvarima i pravima iz zajedničke imovine) Supružnik ne može samostalno raspolagati svojim udelom, niti ga opteretiti pravnim poslom inter vivos (za raspolaganje pravnim poslom mortis causa nije potrebna saglasnost drugog supružnika) Supružnici mogu zaključiti sporazum o upravljanju i raspolaganju zajedničkom imovinom
Deoba zajedničke imovine Deobom zajedničke imovine utvrđuje se udeo svakog supružnika u zajedničkoj imovini (suvlasnički udeo ili supoverilački udeo) Deoba imovine moguća je u toku trajanja braka i nakon prestanka braka Pravo na deobu ima svaki supružnik, kao i naslednici umrlog supružnika i poverioci jednog supružnika koji svoja potraživanja nisu mogli namiriti iz njegove posebne imovine Deoba se može izvršiti na osnovu sporazuma supružnika ili sudskim putem
Sporazumna deoba Bračni ugovor ◦ supružnici uređuju svoje imovinske odnose na postojećoj ili budućoj imovini (isključuju zakonski režim zajedničke imovine) ◦ ugovor mora biti zaključen u formi javnobeležnički potvrđene isprave (tzv. solemnizacija) Ugovor o deobi zajedničke imovine ◦ supružnici uređuju svoje imovinske odnose na postojećoj zajedničkoj imovini ◦ ugovor mora biti zaključen u formi javnobeležnički potvrđene isprave (tzv. solemnizacija)
Sudska deoba Kada supružnici ne mogu da se sporazumeju o deobi, o tome odlučuje osnovni ili viši sud (prema vrednosti imovine) u parničnom postupku Tužba za deobu zajedničke imovine Tužbu mogu podneti supružnik, naslednici umrlog supružnika i poverioci supružnika Pretpostavka da su udeli supružnika jednaki Može se dokazivati veći doprinos jednog od supružnika u sticanju zajedničke imovine
Posebna pravila prilikom deobe Stvari za ličnu upotrebu supružnika pripašće mu u isključivu svojinu i neće se prilikom deobe uračunati u njegov udeo (osim ukoliko su nesrazmerno velike vrednosti) Stvari koje se odnose na zanimanje supružnika pripašće mu u isključivu svojinu ali i uračunati u njegov udeo Predmeti domaćinstva u državini jednog supružnika najmanje tri godine nakon prestanka zajednice života pripašće mu u isključivu svojinu ali i uračunati u njegov udeo Stvari namenjene detetu pripašće supružniku koji se primarno stara o detetu (vrši roditeljsko pravo) i neće se prilikom deobe uračunati u njegov udeo
Posebna imovina “Imovina koju je supružnik stekao pre sklapanja braka predstavlja njegovu posebnu imovinu. Imovina koju je supružnik stekao u toku trajanja braka deobom zajedničke imovine, odnosno nasleđem, poklonom i drugim pravnim poslom kojim se pribavljaju isključivo prava predstavlja njegovu posebnu imovinu. ” (Čl. 168. PZ)
Posebna imovina Supružnik samostalno upravlja i raspolaže svojom posebnom imovinom. Ako je vrednost posebne imovine supružnika u toku trajanja zajednice života u braku neznatno uvećana, drugi supružnik ima pravo na novčanu protivvrednost uvećanja, srazmerno svom doprinosu Ako je vrednost posebne imovine supružnika u toku trajanja zajednice života u braku znatno uvećana, drugi supružnik ima pravo na udeo u toj imovini, srazmerno svom doprinosu
Imovinski odnosi vanbračnih partnera
Imovinski odnosi vanbračnih partnera Trajnija zajednica života žene i muškarca između kojih nema bračnih smetnji (čl. 4. stav 1. PZ) Shodna primena pravila o imovinskim pravima i obavezama supružnika
Imovinski odnosi članova porodične zajednice
Imovinski odnosi članova porodične zajednice „Imovina koju su zajedno sa supružnicima odn. vanbračnim partnerima stekli radom članovi njihove porodice (krvni, tazbinski i adoptivni srodnici) u toku trajanja zajednice života u porodičnoj zajednici, predstavlja njihovu zajedničku imovinu. “ Član 195. stav 1. Porodičnog zakona
- Slides: 17