Atmosfera vrijeme i klima atmosfera plinoviti omota Zemlje

  • Slides: 19
Download presentation
Atmosfera, vrijeme i klima

Atmosfera, vrijeme i klima

- atmosfera plinoviti omotač Zemlje; regulira temperaturu (da je nema temp. kao na Mjesecu

- atmosfera plinoviti omotač Zemlje; regulira temperaturu (da je nema temp. kao na Mjesecu od – 160°C do + 130°C) - okreće se zajedno sa Zemljom - sila teže plinovi koncentrirani u donjih 50 km - prema temperaturi je dijelimo na: a) TROPOSFERA - najniži i najgušći sloj (80% zraka) - visina oko 10 km (iznad ekvatora veća, iznad polova manja) - temperatura se s visinom smanjuje - oblaci se razvijaju samo do granice sa stratosferom tropopauza

b) STRATOSFERA - do visine od 50 km - nema naoblake zračni promet -

b) STRATOSFERA - do visine od 50 km - nema naoblake zračni promet - temperatura se s visinom povećava zbog prisustva ozona - ozonosfera ili ozonski sloj: na visini između 20 i 30 km ozon = O₃ (O₂ + E O + O₂ = O ₃) štiti od štetnih UV zraka sve tanji ozonske rupe uzočnici: CFC spojevi (klorofluorougljici) ili freoni i haloni (brom u npr. vatrogasnim aparatima) - granica s mezosferom stratopauza

Ozonska rupa iznad Antarktike

Ozonska rupa iznad Antarktike

c) MEZOSFERA - od 50 do 80 km temperatura stalno pada do najniže (–

c) MEZOSFERA - od 50 do 80 km temperatura stalno pada do najniže (– 100 °C) u njoj većina meteora izgara granica s termosferom mezopauza d) TERMOSFERA - od 80 do 800 km - temperatura stalno raste - ionosfera polarna svjetlost (aurora borealis i aurora australis) e) EGZOSFERA - vanjski sloj iznad 800 km - gotovo zrakoprazan prostor

Slojevi atmosfere prema temperaturi

Slojevi atmosfere prema temperaturi

SASTAV ZRAKA a) dušik (N₂) 78 % b) kisik (O₂) 21 % c) argon

SASTAV ZRAKA a) dušik (N₂) 78 % b) kisik (O₂) 21 % c) argon (Ar) 1 % + plinovi u malim količinama: ugljikov dioksid, ozon, vodena para. . . - aerosol prirodne, mikroskopski sitne čvrste i tekuće čestice koje lebde u atmosferi npr. prašina, morska sol, pelud, virusi. . . - aeropolutanti aerosoli uglavnom nastali ljudskom djelatnošću (štetni)

-vrijeme trenutačno stanje atmosfere -3 elementa: temperatura, tlak i vlaga zraka -3 tipa vremena:

-vrijeme trenutačno stanje atmosfere -3 elementa: temperatura, tlak i vlaga zraka -3 tipa vremena: 1) stalno vedro vrijeme npr. Sahara 2) stalno vlažno vrijeme npr. Amazona 3) promjenjivo vrijeme npr. Europa

SINOPTIČKA METEOROLOGIJA I WMO (Svjetska meteorološka organizacija) -sinoptička karta = karta na kojoj su

SINOPTIČKA METEOROLOGIJA I WMO (Svjetska meteorološka organizacija) -sinoptička karta = karta na kojoj su određenim simbolima prikazani razvitak i svojstva vremena -WMO (Svjetska meteorološka organizacija) – prikuplja podatke o vremenu putem satelita, meteoroloških balona i met. postaja

BIOPROGNOZA VREMENA -od 1999. se posvećuje pozornost utjecaju vremena i klime na zdravlje čovjeka

BIOPROGNOZA VREMENA -od 1999. se posvećuje pozornost utjecaju vremena i klime na zdravlje čovjeka bioprognoza vremena -WMO i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) utvrđuju sponu vremena, klime i zdravlja

KLIMA klima prosječno stanje atmosfere; praćeno kroz dulji period (obično 30 godina) -ovisi o

KLIMA klima prosječno stanje atmosfere; praćeno kroz dulji period (obično 30 godina) -ovisi o klimatskim modifikatorima: a) geografska širina – utječe na kut upada Sunčevih zraka b) reljef – sprečava prodor vlažnih zračnih masa u unutrašnjost, nadmorska visina utječe na količinu padalina i temperaturu (svakih 100 m temperatura se smanjuje za 0, 6 °C) c) morske struje – količina padalina u priobalnim krajevima d) odnos kopna i mora – nejednako zagrijavanje e) jezera – utječu na isparavanje f) biljni pokrov – utječe na proizvodnju kisika

reljef i nadmorska visina geografska širina

reljef i nadmorska visina geografska širina

odnos kopna i mora morske struje

odnos kopna i mora morske struje

GLOBALNA PROMJENA KLIME I POSLJEDICE -efekt staklenika zadržavanje topline pri dnu atmosfere zbog povišene

GLOBALNA PROMJENA KLIME I POSLJEDICE -efekt staklenika zadržavanje topline pri dnu atmosfere zbog povišene koncentracije stakleničkih plinova (vodena para, ugljični dioksid, ozon, metan, freoni. . . ) -u zadnjih sto godina je utvrđeno da su temperature zraka u porastu globalno zatopljenje -posljedice globalnog zatopljenja: a) porast temperature od 0, 3 do 0, 6 °C b) porast razine mora, otapanje ledenjaka i ledenih pokrova c) sve veći intenzitet vremenskih nepogoda

porast ugljičnog dioksida krajem 20. st. porast metana krajem 20. st.

porast ugljičnog dioksida krajem 20. st. porast metana krajem 20. st.

POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA NA LJUDSKO ZDRAVLJE -povećanje temperature premještanje uzročnika bolesti na više nadmorske

POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA NA LJUDSKO ZDRAVLJE -povećanje temperature premještanje uzročnika bolesti na više nadmorske visine i više geografske širine -npr. malarija, denga groznica, bolest spavanja, žuta groznica itd.

Atmosfera, vrijeme i klima Atmosfera - plinoviti omotač Zemlje - slojevi atmosfere: troposfera, stratosfera

Atmosfera, vrijeme i klima Atmosfera - plinoviti omotač Zemlje - slojevi atmosfere: troposfera, stratosfera (ozonski sloj), mezosfera, termosfera, egzosfera - sastav atmosfere: dušik (78%), kisik (21%), argon (1%); - ugljikdioksid i ozon - promjenjive količine - primjese: vodena para, prirodni aerosol, aeropolutanti onečišćivači Vrijeme - trenutačno stanje atmosfere - glavni tipovi vremena: stalno vedro (Sahara), stalno vlažno (Amazona), promjenjivo vrijeme (Europa) - sinoptička meteorologija - donosi prognozu vremena - WMO - svjetska meteorološka organizacija - prikuplja vremenske podatke s ciljem davanja prognoze vremena

- bioprognoza vremena - utjecaj vremena i klime na ljudsko zdravlje - biometeorologija -

- bioprognoza vremena - utjecaj vremena i klime na ljudsko zdravlje - biometeorologija - proučava utjecaj vremena na žive organizme Klima – prosječno stanje atmosfere kroz duži niz godina (30 godina) - klimatski faktori (modifikatori): geografska širina, odnos kopna i mora, morske struje, reljef (nadmorska visina, pružanje), jezera, biljni pokrov, čovjek - globalna promjena klime - pojačan učinak staklenika posljedice: porast temperature od 0, 3 do 0, 6 °C, porast razine svjetskog mora, otapanje ledenih pokrova i ledenjaka i sve veći intenzitet vremenskih nepogoda - učestalost ekstremnih promjena vremena - suše, poplave, vrućine…