Klasifikacija klima KLIMA klima prosjeno stanje atmosfere praeno

Klasifikacija klima

KLIMA klima prosječno stanje atmosfere; praćeno kroz dulji period (obično 30 godina) -ovisi o klimatskim modifikatorima: a) geografska širina – utječe na kut upada Sunčevih zraka b) reljef – sprečava prodor vlažnih zračnih masa u unutrašnjost, nadmorska visina utječe na količinu padalina i temperaturu (svakih 100 m temperatura se smanjuje za 0, 6 °C) c) morske struje – količina padalina u priobalnim krajevima d) odnos kopna i mora – nejednako zagrijavanje e) jezera – utječu na isparavanje f) biljni pokrov – utječe na proizvodnju kisika

Köppen (Kepen) = klasifikacija klime na temelju temperature i padalina - 5 razreda: A, B, C, D, E - stupanj vlažnosti označio drugim slovom npr. f = nema suše s = suša se javlja ljeti w = suša se javlja zimi

TROPSKE KIŠNE KLIME (A) - 25° sjeverno i južno od ekvatora - srednja mjesečna temperatura > 18° C i velika količina padalina - teški uvjeti života, pogoduje širenju zaraznih bolesti, visok infantilni mortalitet, nizak standard i najkraće trajanje života

1) prašumska (Af): vječno ljeto, obilje padalina (>2000 mm), mala naseljenost

2) savanska (Aw): nazvana po savani (zajednici visokih trava), kiša ljeti npr. ljetni monsun, velika naseljenost

SUHE KLIME (B) - između 20° - 30° sjeverne i 20° - 30° južne geografske širine - padaline < 550 mm godišnje (donja granica za poljoprivredu) - pomanjkanje vode = slabija naseljenost

1) pustinjska (BW): padaline < 200 mm i velika dnevna amplituda temperature, oskudan biljni i životinjski svijet te rijetka naseljenost - vruća (h): svi kontinenti uz sjevernu i južnu obratnicu (23, 5 ° gš) - hladna (k): unutar kontinenta s nižom temperaturom npr. Gobi

2) stepska (BS): padaline od 200 – 550 mm, smjena godišnjih doba = veće razlike u temperaturama najveće svjetske žitnice npr. prerije u Sj. Americi - topla (h): Afrika i Australija - hladna (k): umjerene širine

UMJERENO TOPLE KIŠNE KLIME (C) - pravilna smjena godišnjih doba = najnaseljenija područja - umjerene temperature i optimalna količina padalina - najhladniji mjesec do - 3° C, a najtopliji iznad 10° C - Cf = umjereno topla vlažna - Cs = sredozemna - Cw = sinijska - a = vruće (Cfa npr. Kvarner i unutrašnjost Dalmacije) - b = toplo (Cfb npr. većina Hrvatske) - c = svježe

1) umjereno topla vlažna (Cf): jedna od najugodnijih pa je veoma gusto naseljena

2) sredozemna (Cs): duga, topla i sunčana ljeta te blage i kišovite zime, zbog dugotrajne insolacije turistički najpopularnija, pozitivne zdravstvene osobine npr. obala Dalmacije i otoci

3) sinijska ili kineska (Cw): srodna sredozemnoj samo ima vlažna ljeta i suhe zime SNJEŽNO – ŠUMSKE ILI BOREALNE KLIME (D) - niske temperature i veće godišnje amplitude (preko 30° C) - samo na sjevernoj hemisferi (zašto? ) - viša geografska širina = temperature niže i ljeti i zimi

1) vlažna borealna (Df): klima tajge (guste četinarske šume), padaline od 650 – 900 mm (uglavnom snijeg), temperatura pada od južnog ruba tajge do tundre na sjeveru

2) suha borealna (Dw): istočni Sibir, uz Antarktik mjesto najnižih tempertura, zime su suhe i hladne, a padalina tek nešto ljeti

SNJEŽNE KLIME (E) 1) klima tundre (ET): tundra = oskudna vegetacija koja raste tijekom ljeta zbog otapanja, padalina < 250 mm, temperatura niti jedan mjesec iznad 10 ° C,

2) klima vječnog mraza (EF): Antarktik i Arktik najhladnija zima, temperatura svih mjeseci niža od 0° C, izdvajaju se hladno i vrlo hladno razdoblje, padaline < 150 mm

Klasifikacija klima prosječno stanje atmosfere; praćeno kroz dulji period (obično 30 godina) -ovisi o klimatskim modifikatorima: a) geografska širina – utječe na kut upada Sunčevih zraka b) reljef – sprečava prodor vlažnih zračnih masa u unutrašnjost, nadmorska visina utječe na količinu padalina i temperaturu (svakih 100 m temperatura se smanjuje za 0, 6 °C) c) morske struje – količina padalina u priobalnim krajevima d) odnos kopna i mora – nejednako zagrijavanje e) jezera – utječu na isparavanje f) biljni pokrov – utječe na proizvodnju kisika

Köppen (Kepen) = klasifikacija klime prema godišnjoj količini padalina i srednjim mjesečnim temperaturama 5 klimatskih razreda: A (tropska kišna = prašumska i savanska), B (suha = pustinjska i stepska), C (umjereno topla kišna = umjereno topla vlažna, sredozemna i sinijska), D (snježno-šumska ili borealna = vlažna borealna i suha borealna), E (snježna = klima tundre i klima vječnog mraza) - slovne oznake u klimatskim tipovima: f = nema suše, s = suša se javlja ljeti, w = suša se javlja zimi, a - vruća ljeta, b - topla ljeta, c - svježa ljeta