VII PRORAUN 2018 2019 Proraun je glavni instrument

VII. PRORAČUN 2018. /2019.

Proračun je glavni instrument fiskalne politike središnjih i lokalnih jedinica čijim se prihodima osigurava financiranje planiranih rashoda u tijeku jedne ili više godina. Formalno, proračun predstavlja dokument u kojem su navedeni prihodi i rashodi te izvori financiranja manjkova ili način korištenja viškova, njegov utjecaj treba sagledati sa šireg aspekta.

Funkcije proračuna Tri su glavne funkcije proračuna: 1. prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini 2. služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje te 3. služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.

Ciljevi proračuna Postoje tri cilja ekonomske politike: 1. Alokacija ili dodjela javnih dobara građanima 2. Preraspodjela bogatstva (dohotka) 3. Stabilizacijski cilj.

OSNOVNE ZNAČAJKE PRORAČUNA - osnovni instrument financiranja rashoda - sudjeluje u redistribuciji udjela BDP-a - služi kao pokazatelj i mjerilo veličine države u okviru javnih godišnjih izdataka kroz: a. ) kupnju roba i usluga (država kupuje široki spektar roba i usluga) b. ) transfere dohotka ljudima, poduzećima i drugim razinama vlasti (država uzima dohodak, ali ga i daje) c. ) plaćanje kamata (država često pozajmljuje za potrebe financiranja).

U Republici Hrvatskoj – proračun određuju: - kreiranju proračuna prethode Smjernice ekonomske i fiskalne politike (http: //www. mfin. hr/hr/smjernice-ekonomske-i-fiskalne-politike), koje donosi središnja država. - Zakon o proračunu, NN 87/08 i 136/12. - Zakon o fiskalnoj odgovornosti, NN 139/10 i 19/14.

Proračunski proces i faze Proračunski proces je sredstvo kojim država i lokalne jedinice definiraju ukupni plan proračuna(kao planiranu razinu prihoda i rashoda) te unutar kojeg donose odluke o alokaciji sredstava. Alokacijom sredstava - proračunski proces predstavlja korisno sredstvo u osiguranju učinkovitog upravljanja državnim i lokalnim financijama.

Faze u proračunskom procesu: 1. Priprema prijedloga proračuna 2. Predlaganje i odobrenje proračuna . 3. Izvršenje (provedba, nadzor i kontrola) proračuna

Proračun kao dokument Proračun se sastoji od: 1. općeg dijela 2. posebnog dijela 3. plana razvojnih programa (lokalne jedinice vlasti).

(I) Opći dio proračuna U općem dijelu proračuna evidentiraju se svi prihodi i primici koji pripadaju središnjoj državi i lokalnim jedinicama vlasti te svi rashodi i izdaci za pojedine namjene.

Račun prihoda i rashoda proračuna Prihodi: a) porezi b) doprinosi c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u RH d) donacije e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi po posebnim propisima f) ostali prihodi g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

Račun prihoda i rashoda proračuna Rashodi: a) rashodi poslovanja (zaposleni, materijalni i financijski rashodi, subvencije, pomoći, državne potpore i naknade te donacije i ostali rashodi) b) rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Račun financiranja U Računu financiranja iskazuju se: - primici od financijske imovine - primljeni krediti i zajmovi te - izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita.

(II) Posebni dio proračuna čini plan rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu – aktivnosti i projekti. U posebnom dijelu proračuna rashodi i izdatci se iskazuju raspoređeni po programima.

(III) Plan razvojnih programa obuhvaća programe koji doprinose razvoju ili održavanju imovine, imaju karakter dugoročnog ulaganja, izvedivi su po predviđenoj dinamici, a obično su utvrđeni u srednjoročnom planu razvoja središnje države ili lokalne jedinice vlasti.

Klasifikacija i računski plan proračuna Računski plan proračuna predstavlja sustav klasifikacija i numeričkih oznaka svih transakcija i događaja (plaćanje, prihod, amortizacija, gubici, itd. ) prema njihovoj ekonomskoj, zakonskoj ili računovodstvenoj prirodi.

Računski plan - popis numeričkih oznaka i naziva usklađenih s utvrđenim klasifikacijama te služi kao podloga za računovodstvene evidencije poslovnih događaja. - osnova za praćenje svih procesa unutar proračunskog sustava te je kombinacija različitih klasifikacija na temelju kojih se prate i evidentiraju poslovni događaji i transakcije.

Klasifikacije proračuna bitne su za formulaciju i identifikaciju alokacije sredstava među sektorima, te za utvrđivanje aktivnosti lokalnih jedinica. Proračunske klasifikacije predstavljaju okvir kojim se iskazuju i sustavno mogu pratiti prihodi i primici, te rashodi i izdaci prema sljedećim elementima: nositeljima, ciljevima, namjeni, vrsti, lokaciji i izvorima financiranja.

Proračunska klasifikacija Postoje: - organizacijska (institucionalna) klasifikacija - ekonomska klasifikacija - funkcijska klasifikacija - programska (i potprogramska) klasifikacija - lokacijska klasifikacija.

Organizacijska klasifikacija prikaz je povezanih i međusobno usklađenih (hijerarhijski s obzirom na odnose prava i odgovornosti) cjelina proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve, a uspostavljena je kroz razdjele, glave i proračunske korisnike.

Funkcijska klasifikacija prikaz je rashoda proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni. Ekonomska klasifikacija prikaz je prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe i razvrstani su u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune.

Programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, definiranih u skladu s aktima planiranja te ciljevima i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Lokacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama u skladu s Ustrojem Republike Hrvatske, država Europske unije te ostalih država.

U 2001. godini MMF izmjenama priručnika (GFS, 2001) i dalje kao standard za evidenciju financijskih transakcija države navodi ekonomsku i funkcijsku klasifikaciju proračuna, ali tada s većim obuhvatom transakcija države koje se prate putem novih financijskih izvješća. Dodatno je MMF zemljama članicama preporučio i klasificiranje proračunskih rashoda u programe, tj. predložio im je programsku klasifikaciju.

Državna riznica upravna je organizacija u sastavu Ministarstva financija u kojoj se obavljaju poslovi što se odnose na pripremu i konsolidaciju proračuna, izvršavanje državnog proračuna, državno računovodstvo, te na upravljanje javnim dugom, financijskom i nefinancijskom imovinom države.

Sustavi riznica osiguravaju: - potpunu povezanost podataka o planu i izvršenju proračuna (što osigurava bolju financijsku kontrolu) - poboljšanja u dijelu financijskog planiranja, kao i stalnog nadzora financijskog položaja lokalne jedinice, ali i proračunskih korisnika - odgovarajući i ne-standardni sustav izvještavanja o izvršavanju proračuna - kvalitetnije podatke o planu i izvršenju proračuna - pripremu financijskih i drugih izvještaja za potrebe udovoljavanja zakonskim obvezama, ali i za potrebe analiza i financijske kontrole.

Konsolidacija proračuna - konsolidacija - konsolidirani proračun države - konsolidirani proračun jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave.

Rebalans proračuna - rebalans proračuna obuhvaća izmjenu proračunskih iznosa odnosno njihovo smanjenje/povećanje u odnosu prema planu proračuna donesenom na početku kalendarske godine. - razlozi rebalansa proračuna često se odnose na nerealnost procjene pojedinih proračunskih prihoda, ali i na potrebu povećanja pojedinih izdataka.

Tehnike izrade proračuna Po stavkama (engl. line items budgeting) Po programima (engl. program budgeting)

Proračun po stavkama Tradicionalni ili "proračun po linijskim stavkama" prikazuje rashode po organizacijskim i ekonomskim kategorijama. Takav sustav klasifikacija omogućava jasno utvrđivanje nadležnosti u upravljanju proračunom. Proračun po stavkama jednostavan je i jasan prikaz korištenja proračunskih sredstava tijekom godine.

Proračun po stavkama Proračun se planira po pojedinim stavkama (vrstama) rashoda proračunskih korisnika. Naglasak je na planiranju tekućih i kapitalnih rashoda po institucijama te usporedbi planiranih i ostvarenih iznosa na kraju godine.

Proračun po programima U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci. Programi proračunskih korisnika sadrže: a) naziv programa b) opis programa (općih i posebnih ciljeva) c) zakonsku osnovu za uvođenje programa d) potrebna sredstva za provedbu programa e) potreban broj djelatnika f) procjenu rezultata g) procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.

Proračun po programima - definirati strukturu programa i aktivnosti (za svakog korisnika) - definirati glavni cilj svakog programa - prikazati rashode prema programima i aktivnostima - izraditi višegodišnji proračun - navesti posebne ciljeve za tekuću i buduće godine - definirati pokazatelje izvedbe.

Višegodišnji proračun Višegodišnje planiranje proračuna obično obuhvaća od tri do pet godina. Pod višegodišnjim proračunom koriste se izrazi » planiranje i predviđanje izdataka. Predviđanje podrazumijeva procjenjivanje budućih proračunskih sredstava i zahtijeva za trošenje, dok planiranje znači formuliranje ciljeva i politika.

Proračunska načela 1. načelo jasnoće 2. načelo potpunosti 3. načelo jedinstva 4. načelo točnosti 5. načelo specijalizacije 6. načelo prethodnog odobrenja proračuna 7. načelo perioditeta 8. načelo ravnoteže 9. načelo javnosti.

Pitanja za ponavljanje 1. Što je proračun i koja su mu značajke? 2. Navedite funkcije i ciljeve proračuna. 3. Navedite i objasnite postupak izrade i donošenja proračuna (proračunski proces). 4. Proračun kao dokument (objasniti). 5. Računski plan proračuna (objasniti). 6. Proračunska klasifikacija (definicija i vrste). 7. Što je rebalans proračuna? 8. Što je državna riznica? 9. Tehnike izrade proračuna po stavkama. 10. Tehnike izrade proračuna po programima. 11. Višegodišnji proračun. 12. Proračunska načela (navesti i objasniti).