VII PRORAUN Proraun je glavni instrument fiskalne politike
- Slides: 34
VII. PRORAČUN
Proračun je glavni instrument fiskalne politike središnjih i lokalnih jedinica čijim se prihodima osigurava financiranje planiranih rashoda u tijeku jedne ili više godina. Iako je formalno utvrđeno da je proračun dokument u kojem su navedeni prihodi i rashodi te izvori financiranja manjkova (ili način korištenja viškova), njegov utjecaj treba sagledati sa
Funkcije proračuna Tri su glavne funkcije proračuna: 1. prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini 2. služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje te 3. služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.
Ciljevi proračuna Proračunom se provode tri cilja ekonomske politike: 1. Alokacija ili dodjela javnih dobara građanima 2. Preraspodjela bogatstva (dohotka) 3. Stabilizacijski cilj
Osnovne značajke proračuna - osnovni instrument financiranja rashoda - sudjeluje u redistribuciji udjela BDP-a - služi kao pokazatelj i mjerilo veličine države u okviru javnih godišnjih izdataka kroz: a. ) kupnju roba i usluga (država kupuje široki spektar roba i usluga) b. ) transfere dohotka ljudima, poduzećima i drugim razinama vlasti (država uzima dohodak, ali ga i daje) c. ) plaćanje kamata (država često pozajmljuje za potrebe financiranja).
Proračun – sa aspekta javnih rashoda Određene razlike u izučavanju proračuna treba tražiti u pristupu izučavanja tog instrumenta financiranja javnih rashoda, a oni mogu biti: - financijski - pravni - politički - ekonomski - socijalni.
Proračunski proces je sredstvo kojim država i lokalne jedinice definiraju ukupni plan proračuna (kao planiranu razinu prihoda i rashoda) te unutar kojeg donose odluke o alokaciji sredstava. Alokacijom sredstava - proračunski proces predstavlja korisno sredstvo u osiguranju učinkovitog upravljanja državnim i lokalnim financijama.
Postoje 3 faze u proračunskom procesu, to su: 1. priprema prijedloga proračuna 2. predlaganje i odobrenje proračuna 3. izvršenje (provedba, nadzor i kontrola) proračuna
Proračun kao dokument Proračun se sastoji od: 1. općeg dijela 2. posebnog dijela 3. plana razvojnih programa.
(I) U općem dijelu proračuna evidentiraju se svi prihodi i primici koji pripadaju lokalnim jedinicama vlasti te svi rashodi i izdaci za pojedine namjene.
Račun prihoda i rashoda proračuna lokalnih jedinica Prihodi a) porezi b) doprinosi c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u RH d) donacije e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi po posebnim propisima f) ostali prihodi g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.
Rashodi se dijele na: a) rashode poslovanja (za: zaposlene, materijalni i financijski rashodi, subvencije, pomoći, državne potpore i naknade te donacije i ostali rashodi) i b) rashode za nabavu nefinancijske imovine.
Račun financiranja U Računu financiranja iskazuju se: - primici od financijske imovine - primljeni krediti i zajmovi te - izdaci za financijsku imovinu i za otplatu zajmova i kredita.
(II) Posebni dio proračuna čine plan rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu. U posebnom dijelu proračuna lokalne jedinice rashode i izdatke iskazuju raspoređene po programima.
(III) Plan razvojnih programa obuhvaća programe koji doprinose razvoju lokalne jedinice ili održavanju imovine, imaju karakter dugoročnog ulaganja, izvedivi su po predviđenoj dinamici, a obično su utvrđeni u srednjoročnom planu razvoja lokalne jedinice.
Klasifikacija i računski plan proračuna Računski plan proračuna predstavlja sustav klasifikacija i numeričkih oznaka svih transakcija i događaja (plaćanje, prihod, amortizacija, gubici, itd. ) prema njihovoj ekonomskoj, zakonskoj ili računovodstvenoj prirodi. Računski plan definira organizaciju računovodstvenih knjiga koje vode djelatnici odjela za financije i proračun
Dalje. . . Računski je plan popis numeričkih oznaka i naziva usklađenih s utvrđenim klasifikacijama te služi kao podloga za računovodstvene evidencije poslovnih događaja. Računski je plan osnova za praćenje svih procesa unutar proračunskog sustava te je kombinacija različitih klasifikacija na temelju kojih se prate i evidentiraju poslovni
Klasifikacije proračuna bitne su za formulaciju i identifikaciju alokacije sredstava među sektorima, te za utvrđivanje aktivnosti lokalnih jedinica. Proračunske klasifikacije predstavljaju okvir kojim se iskazuju i sustavno mogu pratiti prihodi i primici, te rashodi i izdaci prema sljedećim elementima: nositeljima, ciljevima, namjeni, vrsti, lokaciji i izvorima financiranja.
Proračunska klasifikacija Postoje: - organizacijska (institucionalna) klasifikacija - ekonomska klasifikacija - funkcijska klasifikacija - programska (i potprogramska) klasifikacija - lokacijska klasifikacija.
Organizacijska klasifikacija prikaz je povezanih i međusobno usklađenih (hijerarhijski s obzirom na odnose prava i odgovornosti) cjelina proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve, a uspostavljena je kroz razdjele, glave i proračunske korisnike.
Funkcijska klasifikacija prikaz je rashoda proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni. Ekonomska klasifikacija prikaz je prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj služe i razvrstani su u razrede, skupine,
Programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih sastavnih dijelova: aktivnosti i projekata, definiranih u skladu s aktima planiranja te ciljevima i zadaćama proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Lokacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema teritorijalno definiranim cjelinama u skladu s ustrojem
U 2001. godini MMF izmjenama priručnika (GFS, 2001) i dalje kao standard za evidenciju financijskih transakcija države navodi ekonomsku i funkcijsku klasifikaciju proračuna, ali tada s većim obuhvatom transakcija države koje se prate putem novih financijskih izvješća. Dodatno je MMF zemljama članicama preporučio i klasificiranje proračunskih rashoda u programe, tj. predložio
Državna riznica upravna je organizacija u sastavu Ministarstva financija u kojoj se obavljaju poslovi što se odnose na pripremu i konsolidaciju proračuna, izvršavanje državnog proračuna, državno računovodstvo, te na upravljanje javnim dugom, financijskom i nefinancijskom imovinom države.
Dalje. . . Sustavi riznica osiguravaju: - potpunu povezanost podataka o planu i izvršenju proračuna (što osigurava bolju financijsku kontrolu) - poboljšanja u dijelu financijskog planiranja, kao i stalnog nadzora financijskog položaja lokalne jedinice, ali i proračunskih korisnika - odgovarajući i ne-standardni sustav izvještavanja o izvršavanju proračuna - kvalitetnije podatke o planu i izvršenju proračuna
Konsolidacija proračuna - konsolidacija - konsolidirani proračun države - konsolidirani proračun jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave
Rebalans proračuna - rebalans proračuna obuhvaća izmjenu proračunskih iznosa odnosno njihovo smanjenje/povećanje u odnosu prema planu proračuna donesenom na početku kalendarske godine. - razlozi rebalansa proračuna često se odnose na nerealnost procjene pojedinih proračunskih prihoda, ali i na potrebu povećanja pojedinih izdataka.
Tehnike izrade proračuna Dvije su glavne tehnike izrade proračuna: 1. po stavkama (engl. line items budgeting) 2. po programima (engl. program budgeting).
Proračun po stavkama Tradicionalni ili "proračun po linijskim stavkama" prikazuje rashode po organizacijskim i ekonomskim kategorijama. Takav sustav klasifikacija omogućava jasno utvrđivanje nadležnosti u upravljanju proračunom. Proračun po stavkama jednostavan je i jasan prikaz korištenja proračunskih
Dalje. . . Proračun se planira po pojedinim stavkama (vrstama) rashoda proračunskih korisnika. Naglasak je na planiranju tekućih i kapitalnih rashoda po institucijama te usporedbi planiranih i ostvarenih iznosa na kraju godine.
Proračun po programima U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci. Programi proračunskih korisnika sadrže: a) naziv programa b) opis programa (općih i posebnih ciljeva) c) zakonsku osnovu za uvođenje programa d) potrebna sredstva za provedbu programa e) potreban broj djelatnika f) procjenu rezultata g) procjenu nepredviđenih rashoda i rizika.
Dalje. . . - definirati strukturu programa i aktivnosti (za svakog korisnika) - definirati glavni cilj svakog programa - prikazati rashode prema programima i aktivnostima - izraditi višegodišnji proračun - navesti posebne ciljeve za tekuću i buduće godine te - definirati pokazatelje izvedbe.
Višegodišnji proračun Višegodišnje planiranje proračuna obično obuhvaća od tri do pet godina. Pod višegodišnjim proračunom koriste se izrazi » planiranje i predviđanje izdataka» . Predviđanje podrazumijeva procjenjivanje budućih proračunskih sredstava i zahtijeva za trošenje, dok planiranje znači formuliranje ciljeva i politika.
Proračunska načela 1. načelo jasnoće 2. načelo potpunosti 3. načelo jedinstva 4. načelo točnosti 5. načelo specijalizacije 6. načelo prethodnog odobrenja proračuna 7. načelo perioditeta 8. načelo ravnoteže 9. načelo javnosti.
- Grupi per studime juridike dhe politike
- Instrumenti monetarne politike
- Sistemet politike
- Transmisijski mehanizam monetarne politike
- Instrumenti ekonomske politike
- Vrste monetarne politike
- Zgrada politike
- Ekonomia politike nderkombetare
- Vrste ekonomske politike
- Vrste ekonomske politike
- Examples of active and passive instruments
- Ljubavni slučaj mačka joje glavni i sporedni likovi
- Rimski brojevi redni
- Glavni grad gane
- Italija glavni grad
- Dubai na kom kontinentu se nalazi
- Belgija kraljevina
- Glavni toranj
- Vjerapp
- Severna koreja glavni grad
- Vladimir nazor najpoznatija djela
- Moderni roman
- Površina španjolske
- 1 200 000
- Djelovi biljke
- Pitagorin puz
- Wordwall duh u močvari
- Glavni grad srbije
- Ujedinjeni arapski emirati glavni grad
- Trojica u trnju uvod zaplet vrhunac rasplet
- Pizza lektira družba pere kvržice
- Zastave srednje amerike
- Zadaci s dva tipa kriterija izbora
- Dijelovi kompjutera
- Sikjang reka