PROZOR U EUROPU 17 st u Zapadnoj Europi

„PROZOR U EUROPU”

17. st. u Zapadnoj Europi i Rusiji - to je period burnoga razvoja moreplovstva i prekomorske trgovine, kao posljedica razvoja društava i progresa u industriji, znanosti i općenito u kulturi - Petar I. , ruski imperator, odlučio je izgraditi morsku flotu i osmisliti ubrzani program ekonomskog razvoja ruske države - 1700. je započeo rat protiv Šveđana kako bi povratio zemlju svojih predaka, područje rijeke Neve, izgradio tamo luku i uspostavio morske trgovinske kontakte s Zapadnom Europom - Petar I. je odlučio "ногою твёрдой стать при море"

PETAR U RATU - - sam car je predvodio svoju vojsku, koja je osvojila švedsku utvrdu Noteburg i stari ruski grad Orešek potom su uspjeli okružiti i zarobiti švedsku flotu, pri čemu je car među prvima stupio na jedan od brodova i poslije za to dobio Orden Sv. Andreja Prvozvanog potom je stao gledati gdje će napraviti tvrđavu izabrao je otok na ušću Neve, koji se danas zove Zečji (Заячий); Šveđani su ga nazivali Lust-Åland (Люст-Элант) (u prijevodu, veseli otok) svojim rukama je uzeo sjekiru, srušio brezu, napravio križ i njime označio mjesto izgradnje buduće crkve sv. Petra i Pavla, a i istoimene tvrđave (Петропавловская крепость) tako je u svibnju 1703. krenula povijest grada zauzimanjem otoka Kotlin i osnutkom tvrđave Kronštat, buduća prijestolnica je dobila na sigurnosti

Okolnosti izgradnje grada - mjesto izgradnje grada bilo je vrlo negostoljubivo: močvare, šume, česte poplave, . . radi kojih su ljudi često napuštali svoje domove - ipak, Petar nije htio odustati od svoga grada, koji mu je trebao biti morskim putem u prosvijećenu Europu, iz koje je htio donositi raznu trgovačku robu i nova znanja i vještine - zato je naredio da se odmah po izgradnji tvrđave napravi i kućica s dvije sobice u ruskom stilu za njega, kako bi se tamo preselio iz Moskve zauvijek

Izgradnja luke - već u svibnju 1703. izgrađeno je prvo pristanište, a odatle se nastavilo s izgradnjom cijele luke - odatle je izgrađena cesta drvene konstrukcije u pravcu trga pred Troickom crkvom (Троицкая церковь) - luka je zahtijevala izgradnju skladišta, carine, trgova, itd. - uskoro su otvorene i mnoge trgovine, pa i prva ruska burza pod otvorenim nebom

Doseljavanje u grad - grad se polako počeo uvećavati: vladara su uskoro slijedili razni moćnici: plemstvo, trgovci, industrijalci - imali su pravo izgraditi sebi imanja gdje žele, tako je nastala četvrt Dvorjanska sloboda (Дворянская слобода), dok su obrtnici i trgovci naseljavali sjeverni dio grada - centrom rastućega grada postao je Troicki trg (Троицкая площадь), na kojem se odvijala trgovina, slavljene vojne pobjede, čitani su carski ukazi, izvršavane su sudske smrtne presude, . . .

Graditelji grada - vojska je do jeseni 1703. jedina gradila grad, ali tad je carskim ukazom određeno da se dovede nekoliko tisuća radnika - uskoro je svake godine tu radilo oko 40 tisuća radnika: vojnika, vojnih zarobljenika, robijaša i ostalih zatvorenika, koji su tu odrađivali svoju kaznu, . . . – ali većina radnika bili su seljaci, s univerzalnim oruđem toga vremena – sjekirom - općenito, u početku su radni alati bili krajnje primitivni, a s vremenom su se usavršavali - uvjeti rada bili su grozni: radnici su živjeli u lošim uvjetima, u zemunicama i sličnim nastambama, a radili su 13 -15 sati dnevno - loša klima, težak rad i bolesti uzimali su svoj danak, tisuće radnika su umirale - car nije unatoč žrtvama htio odustati, tako da je 1712. carski dvor prenesen u Peterburg, a grad je proglašen prijestolnicom

Trgovački razvoj grada - - velika svečanost i veselje u gradu nastali su kad je u gradu pristao prvi strani trgovački brod sam car mu je pošao u susret i pomogao mu ući u luku posada broda je dočekana s počastima, novcem i darovima, a i cijeli tovar robe im je otkupljen bez plaćanja carine ratna zbivanja tih godina su ipak značajno naštetila trgovini s inozemstvom, ali kad su se prilike sredile, grad se počeo pomalo razvijati i jačati najbrojniji među stranim trgovcima u Peterburgu bili su Nizozemci, Francuzi, Nijemci, ali na prvom mjestu – Englezi engleski trgovci su u Rusiju dovozili razne proizvode manufakture, luksuzne predmete, modernu odjeću, duhan, vina, čaj i raznu drugu robu, a odvozili prije svega razne sirovine, od kojih na prvom mjestu drvo (za izgradnju brodova, itd. ) i razne rude pri kraju vladavine Petra I. , praktički je cijela Europa imala trgovinske predstavnike u Peterburgu, a sam grad je dostigao cifru od 100 000 žitelja tako je Rusija dobila svoj „prozor u Europu”, grad-prijestolnicu, koji je donosio nove perspektive, kontakte sa susjednim zemljama, nove trgovinske partnere, usvojenje novih, europskih običaja, . . . – europeizacija Rusije mogla je započeti

DANAŠNJI SANKTPETERBURG - - kulturno-povijesne okolnosti su prometnule Sankt-Peterburg u glavni ruski turistički centar i jedno od osam glavnih svjetskih turističkih odredišta, prema podacima UNESCOa grad predstavlja jednu zanimljivu arhitekturnu cjelinu, čija strogost linija, ulica i avenija ujedinjuje harmonično razne epohe i arhitekturne stilove gard je sličan Veneciji, Parizu ili Stockholmu naziv grada „Simfonija od kamena”, nastao je zbog jedinstvenog arhitekturnog plana izgradnje, kojeg je odobrio Petar Veliki to je grad mnogih otočića, rijeka, kanala i mostova – ima ih 342 (nešto manje nego u Veneciji, a više nego u Amsterdamu ili bilo kojem drugom gradu svijeta), od čega se 21 most može razdvojiti

Kompleksi dvoraca i parkova - okolina grada (30 km od centra) je bogata raznim objektima ove vrste, među kojima se može izdvojiti sljedeće spomenike arhitekture i parkova: Petrodvorac (Петродворец), Puškin (Пушкин), Pavlovsk (Павловск), Gatčina (Гатчина), Lomonosov (Ломоносов), itd.

„Duša grada” - najljepši dio grada čine njegovi dvorci, crkve, muzeji, mostovi, spomenici, kanali, avenije - u gradu postoji preko 50 kazališta i preko 100 većih muzeja i izložbi, koji privlače 6 -7 milijuna turista godišnje: Ermitaž (Эрмитаж), Ruski muzej, Zoološki muzej s Kunstkamerom (Зоологический музей с Кунсткамерой), muzeji-stanovi Puškina, Dostojevskog, Bloka, itd.