REVOLUCIJA 1848 1849 U EUROPI I HRVATSKOJ PROLJEE

REVOLUCIJA 1848. -1849. U EUROPI I HRVATSKOJ “ PROLJEĆE NARODA “

Ponovimo! pojam: revolucija značenje Francuske revolucije! značenje Bečkog kongresa: sudionici i odluke! Analiziraj ilustracije i tekst u udžbeniku (str. 94 i 95) te opiši društvene prilike u Europi u prvoj polovici 19. stoljeća! Zapiši kratke zabilješke u bilježnicu!

Zadatci za domaći rad Pročitati odlomak “ Političke ideje: kakvi trebaju biti država i društvo” U/96 I 97 Izraditi tablicu u kojoj ćeš izložiti i usporediti glavne ideje konzervativaca, liberala i socijalista: IDEJE LIBERALIZAM KONZERVATIVIZAM SOCIJALIZAM

POLITIČKI GOVOR Napisati politički govor u kojem ćeš iznijeti svoje stavove o pravu glasa, pravu glasa žena položaju radnika privatnom vlasništvu slobodi govora, tiska, okupljanja, udruživanja apsolutnoj monarhiji

“ Proljeće naroda “ Zahtjevi građanstva: liberalne reforme i demokratizacija: opće pravo glasa, sloboda tiska, sloboda okupljanja ukidanje feudalnih odnosa nacionalno samoodređenje ….

Europa 1848. g.

Barikade barikada-prepreka od raznih predmeta (vreća s pijeskom, greda, kamenja, izvrnutih vozila i sl. ) radi zaklona i obrane

FRANCUSKA

Bourboni- Luj XVIII. I Karlo X. Prije bih cijepao drva nego da vladam kao engleski kralj!

Delacroix, Sloboda vodi narod q u Srpanjskoj revoluciji 1830. g. u Francuskoj su svrgnuti Buorboni, te je uspostavljena ustavna monarhija na čelu s dinastijom Orleans.

Francuska 1848. traži opće pravo glasa q barikade na ulicama Pariza

Louis Bonaparte- Napoleon III. q Napoleonov nećak, u prosincu 1848. g. izabran za predsjednika Francuske Republike. 1851. dobio je diktatorske ovlasti od Francuza, 1852. postao je francuski car Napoleon III.

NJEMAČKA

Njemačke zemlje- zahtjevi za sjedinjenjem

Revolucija u njemačkim zemljama q barikade na ulicama Berlina q općenjemački sabor u Frankfurtu

Fridrik Vilim IV. Hohenzolern • “ Ta kruna uopće i nije kruna. Kruna koju može prihvatiti Hohenzolern, nije ona koju je izradila skupština izrasla iz revolucionarnog sjemena, već ta koja nosi Božji pečat…. Kruna, koju su nosili Otonovci, Štaufovci, Habsburgovci sjajem tisućljeća. Ali ova koju dajete je oskrnavljena zapahom revolucije 1848…. Takav imaginarni obruč uprljan izmetom i blatom ne može si dopustiti staviti na glavu legitimni kralj postavljen Božjom milošću…”

ITALIJA

Talijanske države- zahtjev za ujedinjenjem

Giuseppe Mazzini i Giuseppe Garibaldi

Giuseppe Mazzini u pismu kralju Karlu Albertu: q “ Postoji kruna sjajnija i uzvišenija od one Pijemonta, kruna koja čeka čovjeka koji se usuđuje misliti o njoj i koji će posvetiti svoj život da je dobije…Stani na čelo naroda i ispiši na svojem barjaku: Jednakost, Sloboda, Nezavisnost! Proglasi se misliteljem, tumačem narodnih prava, preporoditeljem Italije. Oslobodi Italiju od barbara! Izgradi budućnost! Daj stoljeću svoje ime! Započni novu eru! (…)”

Giuseppe Garibaldi: “ Ne nudi vam plaću ni stan ni hranu. Mogu vam ponuditi jedino glad, žeđ, forsirane marševe, bitke i smrt. Oni koji vole svoju zemlju srcem, a ne ustima, neka me slijede. ”

Proglašenje Rimske Republike na Piazza del popolo u Rimu u svibnju 1848. g.

AUSTRIJSKO CARSTVO

Habsburška Monarhija- višenacionalna država

Zemlje kojima su vladali Habsburgovci nisu bile jedinstvene. Habsburške nasljedne zemlje obuhvaćale su Austriju, današnju Sloveniju, Istru i Dalmaciju; zemlje češke krune- Češku, Moravsku i Šlesku; zemlje krune sv. Stjepana koje su Habsburgovci stekli 1527. obuhvaćale su Ugarsku ( Mađarska, Vojvodina, Slovačka ), Transilvaniju ( danas dio Rumunjske ) i Hrvatsku, koja je unutra Ugarske imala poseban položaj.

Beč, 15. ožujak: zahtjevi : AUSTRIJA -ujedinjenje q barikade na ulicama Beča s Njemačkom -liberalne reforme i demokratizacija

Ugarska- nezavisnost od Beča q Mađari su 1848. g. zahtijevali što veći stupanj samostalnosti u odnosu na Beč. Istovremeno, narodima koji su se nalazili u ugarskom dijelu Monarhije ( Hrvatima, Srbima i Slovacima ) nisu htjeli priznati nacionalni razvoj.

Ferdinand I. ( 1835. -1848. ) Ja sam car i hoću svoje nudle!

listopad: Ban Jelačić sudjeluje u gušenju revolucije u Ugarskoj i Beču

Franjo Josip I. ( 1848. - 1916. )

Američki povjesničar William M. Johnston u knjizi “ Austrijski duh “ piše o caru Franji Josipu I. “ Pošto bi kruto ustao prilikom primanja posjetioca, zaključio bi audijenciju klimnuvši glavom. Posjetioci su morali natraške izaći iz prostorije kako Njegovom Carskom Veličanstvu ne bi pokazali stražnjicu. Prilikom javnih svečanosti morali su mu se obraćati kao “ Njegovom Apostolskom Veličanstvu, našem najmilostivijem caru i gospodaru, Franji Josipu I. ” Bio je vrlo pedantan što se tiče odijevanja: prema jednoj anegdoti, bio je već na samrtnoj postelji kad je prekorio hitno pozvanog liječnika: ” Otiđite kući i propisno se odjenite!”Prilikom službenih večera u Schönbrunnu svi su gosti prestajali jesti čim bi car dovršio pojedino jelo. Budući da je jeo vrlo brzo, mnogi gosti nisu imali prilike uživati u carskoj kuhinji. Franjo Josip I: uporno se opirao tehnološkim promjenama. Car nije vjerovao telefonima, vlakovima i osobito automobilima, a električno svjetlo iritiralo mu je oči. ”

Rezultati: q. UKIDANJE FEUDALNIH ODNOSA q Proglas bana Josipa Jelačića o ukidanju kmetstva

“Proljeće naroda”- 1848. g. Zahtjevi: liberalne reforme i demokratizacija: pravo glasa, sloboda tiska, sloboda okupljanja; ukidanje feudalizma… Francuska: veljača: opće pravo glasa, Druga Francuska Republika, lipanj: ustanak radništva; Louis Bonaparte-carstvo Njemačka: ujedinjenje: Frankfurtski parlament: ustav ujedinjene Njemačke-neuspjeh Italija: ujedinjenje- G. Mazzini i G. Garibaldineuspjeh Habsburška Monarhija: višenacionalna država: Mađari- autonomija- neuspjeh; Franjo Josip I. ( 1848. -1916. ) rezultat: UKIDANJE FEUDALIZMA