UTJECAJ KRANSTVA NA EUROPU Tijekom veeg dijela svoje

UTJECAJ KRŠĆANSTVA NA EUROPU

Tijekom većeg dijela svoje povijesti Europa je bila gotovo poistovjećena s kršćanstvom. Kršćanstvo je bilo najjača snaga u zapadnoj civilizaciji i utjecalo je na filozofiju, umjetnost, znanost, društvo i svakodnevni život. Crkva je univerzalna organizacija, koja je povezivala sve europske zemlje. Kršćanstvo je značilo i širenje Europe – pokrštavanjem se ona teritorijalno širila, a širile su se i njezine vrijednosti i kultura. Kršćanstvo je utjecalo i na vladare i vlasti u Europi koji su bili kršćani i nastojali vladati prema kršćanskim načelima. 31. 03. 2014. 2

Škole U okviru Crkve osnovane su prve europske škole. Najjednostavnije su bile samostanske škole u kojima su se učila temeljna znanja – vjeronauk (prvenstveno Biblija), pismenost, osnove latinskog i matematika. Više škole bile su katedralne. U njima su se školovali budući svećenici, ali i drugi dječaci i mladići. 31. 03. 2014. Dječak dolazi u crkvenu školu. 3

U ženskim samostanima postojala je mogućnost obrazovanja za djevojčice i to ne samo one koje su se htjele zarediti. Srednjovjekovna škola, Cluny, oko 1500. 31. 03. 2014. 4

Sveučilište je institucija koja je izrasla u krilu Crkve. Prva sveučilišta razvila su se u samostalne obrazovne ustanove iz katedralnih i samostanskih škola. Prvo sveučilište u Europi bilo je ono u Bologni, utemeljeno 1088. godine. Slijede sveučilište u Parizu , Oxfordu, Cambridgeu, Padovi. Prvo sveučilište u Hrvatskoj bio je dominikanski studij u 31. 03. 2014. Zadru, utemeljen 1396. Sveučilište u Bologni. 5

Na sveučilištima je vladala sloboda mišljenja i organiziranja – nisu bila podvrgnuta papinskom nadzoru niti svjetovnim vlastima. Iz sveučilišta je krenula velika obnova intelektualnog života Europe. 31. 03. 2014. 6

Samostani Crkveni redovi obogatili su duhovni, kulturni i materijalni život Europe. Samostani su okupljali gotovo sve intelektualce i ljude kulture toga vremena. U samostanima se još u ranom srednjem vijeku njegovala pismenost. Redovnici su po dužnosti rukom, kaligrafski prepisivali Bibliju, liturgijske i druge knjige. Knjižnica dubrovačkih dominikanaca bila je krajem srednjeg i početkom novog vijeka jedna od najvećih i najopremljenijih u tadašnjoj Europi. 31. 03. 2014. Benediktinski samostan Emaus u Pragu, koji je češki kralj Karlo VI. gradio za hrvatske glagoljaše 1348. 7

Latinski jezik Crkveni učenjaci su u velikoj mjeri standardizirali latinski jezik i stvorili su prvo univerzalno europsko pismo – karolinšku minuskulu. Taj srednjovjekovni latinski jezik postao je opći jezik uprave, obrazovanja i učenosti u čitavoj Europi. Pridonosio je univerzalnoj povezanosti Europe. 31. 03. 2014. 8

Karitativne ustanove Prve bolnice, ubožnice, domovi za napuštenu djecu, utočišta za gubavce i druge karitativne ustanove nastale su u samostanima, a tek su kasnije postale svjetovne. Pod utjecajem kršćanstva i Crkve nastale su i laičke vjerske bratovštine koje su se bavile karitativnim radom. Pod utjecajem kršćanstva u Europi 31. 03. 2014. je ukinuto ropstvo. Srednjovjekovna bolnica – redovnice njeguju bolesnike. 9

Umjetnost Utjecaj kršćanstva na umjetnost toliko je velik da je zapravo nemjerljiv. Veliki renesansni umjetnici poput Michelangela, Brunelleschija, Rafaela Santija, Fra Angelica, Leonarda da Vincija nalazili su nadahnuće za svoja djela u vjeri. Jednako tako, kršćanstvo je jako utjecalo na glazbu – najbolji primjer je Johann Sebastian 31. 03. 2014. Bach, za kojeg je Giotto: Sv. Franjo daje svoj plašt. 10

DOPRINOS HRVATSKIH ZNANSTVENIKA, KNJIŽEVNIKA I SVEĆENIKA EUROPSKOJ KULTURI

Marko Marulić (Split, 18. 8. 1450. -5 -1 -1524. ) Književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti. Rođen je u splitskoj plemićkoj obitelji. U Splitu je završio humanističku školu, a pretpostavlja se da je studirao u Padovi. U Splitu se bavio odvjetništvom i obavljao razne gradske dužnosti. Poprsje izradio Ivan Meštrović. 31. 03. 2014. 12

Pisao je na hrvatskom i talijanskom jeziku, no svjetsku je slavu stekao duhovnim i moralističkim spisima na latinskom jeziku koji su u XVI. i XVII. St. Doživjeli brojna izdanja i prijevode i bili među najčitanijim onodobnim duhovnim djelima. Među poznatim Marulićevim čitateljima bili su i Franjo Ksaverski, Franjo Saleški, Ignacije Loyolski, engleski kralj Henrik VIII. Spomenik Marku Maruliću ispred Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. 31. 03. 2014. 13

Važnija djela na hrvatskom jeziku: Judita (1501. ) – religiozni ep na čakavskom narječju, nadahnut starozavjetnom junakinjom Juditom i osmanlijskim prodorom u hrvatske zemlje. To je prvi umjetnički ep ispjevan hrvatskim jezikom; Molitva suprotiva Turkom (između 1493. -1500. )– pjesma protuturske tematike; Tuženje grada Hjerosolima; Spovid koludric od sedam smartnih grihov; Prijevodi s latinskog: Oficij Blažene Dive Marije; Od naslidovanja Isukarstova 31. 03. 2014. 14

Važnija djela na latinskom jeziku: Davidias (Davidijada), religiozni junačko-povijesni ep u kojem spaja biblijske priče o kralju Davidu i antičke motive, ali na izrazito kršćanski način. Smatra se vrhunskim djelom europskog humanizma; De humilitate et gloria Christi, kristološka rasprava u kojoj Židovima dokazuje da je Krist obećani Mesija; De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, zbirka poučnih pričica i anegdota, njegovo najprevođenije djelo koje je za njegova života prevedeno čak i na japanski, a tiskano šezdesetak puta! 31. 03. 2014. 15

Evangelistarium (Evanđelistar), sustavna moralistička rasprava u sedam knjiga tiskana šezdesetak puta. Govori o etičkim načelima i moralnim dužnostima kršćana na temelju triju krjeposti: vjere, nade i ljubavi; Dialogus de Hercule a Christocolis superatio (Dijalog o Herkulu kojeg su nadvisili Kristovi štovatelji), rasprava o uporabi alegorije i mitologije u pjesništvu; De ultimo Christi iudicio, retorički najdotjeraniji Marulićev tekst. 31. 03. 2014. 16

Faust Vrančić (Šibenik 1551. – Mleci 1617. ) Jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup. Početno humanističko obrazovanje stječe u Požunu (danas Bratislava)kod strica Antuna, ostrogonskoga nadbiskupa i ugarskog primasa, a potom u Padovi studira filozofiju i pravo. 31. 03. 2014. 17

Na dvoru kralja Rudolfa II. U Pragu, čijim je tajnikom postao 1579. , počinje temeljito studirati prirodne znanosti i tehniku. Na dvoru se susreće s istaknutim znanstvenicima onog vremena, između ostalih s astronomima Tychom Bracheom i Johannesom Keplerom, što vrlo utječe na Od 1598. djeluje u Mađarskoj kao njegov rad. čanadski biskup i kraljevski tajnik za Ugarsku i Transilvaniju. 31. 03. 2014. 18

1595. Izdaje peterojezični rječnik (latinski, talijanski, njemački, hrvatski i mađarski), pod naslovom Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika. Taj je rječnik snažno utjecao na pravopis hrvatskoga i mađarskoga jezika. To je bio i prvi rječnik mađarskog jezika. 31. 03. 2014. 19

Machinae novae (1615. ili 1616. ), iznimno je vrijedno tehničko djelo s 49 bakroreza u kojem je na pet jezika opisano 56 različitih naprava, pronalazaka, uređaja i konstrukcija. Među značajnije opise iz toga djela spadaju viseći mostovi, koji su građeni tek 200 godina poslije, te prikaz padobranca – homo volans. Kad je napravio padobran, Vrančić je s njime i skočio s tornja u Mlecima 1617. 31. 03. 2014. 20

31. 03. 2014. 21