Samopoimanje slika o sebi Znanje o sebi Oekivanja

Samopoimanje – slika o sebi Znanje o sebi Očekivanja od sebe idealno ja očekivano ja Vrednovanje sebe samopoštovanje samopouzdanje

Joharijev prozor POZNATO SEBI NEPOZNATO SEBI POZNATO DRUGIMA NEPOZNATO DRUGIMA Arena Fasada Slijepa pjega Nepoznato

Struktura samopoimanja – slike o sebi opće samopoimanje školsko samopoimanje ne - školsko samopoimanje socijalno s. tjelesno s. emocionalno s.

Očekivanja od sebe Stvarno ja - ono što jesam Idealno ja - ono što bih želio biti (želje, nade) Očekivano ja - ono što bih trebao biti (dužnosti, obveze, odgovornosti)

Problemi stvarno < idealno ja = tuga, razočarenje, sram stvarno < očekivano ja = strah, tjeskoba, krivnja

postignuti uspjeh Samopouzdanje = ----------očekivanja • povećajte vjerojatnost uspjeha • smanjite očekivanja • uspoređujte se samo sa sobom • naučite misliti pozitivno

Naučena bespomoćnost

Strah od neuspjeha izbjegavanje posla preniski ciljevi nerealno visoki ciljevi stalno odlaganje posla nedovoljan trud pregorijevanje varanje Pokušaj je 1. korak k neuspjehu!

Manjak samopoštovanja i strah od uspjeha strah od nepoznatog strah da uspjeh nije zaslužen / nećemo ispuniti očekivanja strah od odbacivanja strah od gubitka slobode

Posljedice niskog samopoštovanja Ne prihvaća odgovornost za (ne)uspjeh Lako odustaje Skloniji delinkvenciji Ima više emocionalnih problema Popušta pritisku (alkohol, droga…)

Atribucije (ne)uspjeha sreća težina (lakoća) zadatka sposobnosti zalaganje

Unutarnje mjesto kontrole uporni bolje se suočavaju sa stresom manje podložni depresiji otvoreni za nove izazove savlađuju prepreke prevladavaju ograničenja i nedostatke

Izvanjsko mjesto kontrole lakše odustaju teže podnose stres podložniji depresiji ne vole izazove puštaju da se stvari događaju nisu skloni poduzeti nešto da umanje svoje nedostatke i ograničenja

Uzevši sve u obzir, koliko ste u cjelini sretni sa svojim životom? 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 jako nesretni jako sretni

Cyprian Norwid (poljski pjesnik iz 19. st. ) • Da bi čovjek bio, kao, sretan, morao bi imati (1) nešto od čega će živjeti, (2) nešto za što će živjeti, (3) nešto za što će umrijeti. • Nedostatak jedne od tih stvari dovodi do drame. Nedostatak dviju vodi tragediji.

Čemu se uopće truditi oko sreće?

Gustave Flaubert – 1880. ) • Biti glup, sebičan i zdrav su tri nužna sastojka sreće, no nedostaje li glupost – sve je izgubljeno. (1821.

Sreća je korisna • Sretni ljudi – su zdraviji – duže žive (a tih dodatnih godina i ispunjenije)

Sretniji • manje ih je uopće dobilo bolest • manje objektivnih znakova bolesti • manje su cendrali

Tri tipa zdravlja • Morbiditet: vjerojatnost da ćeš uopće dobiti neku bolest • Preživljavanje: koliko ćeš dugo živjeti nakon što dobiješ opasnu bolest • Dugovječnost: koliko ćeš dugo uopće živjeti

Morbiditet 30 godišnje istraživanje: pozitivne emocije = manje: • kardiovaskularnih oboljenja • nesreća • (samo)ubojstava • ovisnosti • . . . (izjednačeni po spolu, dobi, stupnju obrazovanja)

Poboljšavanje zdravlja • Pozitivne emocije poništavaju štetne učinke negativnih (smanjuju puls, krvni tlak)

Pozitivne emocije u mladosti i dužina života

Pozitivne emocije u mladosti i dužina života • N = 678 časnih sestara • dob: 75 - 102 godine (M=83) • dopustile pristup svojim dosjeima i pristale na redovne preglede svog tjelesnog i mentalnog stanja u razdoblju od 1991. 1993. god. • u dobi od 22 god: osobni sastav o svom životu (Danner i sur. , 2001. )

Pozitivnost sadržaja • • sreća zainteresiranost ljubav nada

Broj pozitivnih rečenica i dob • • Q 1: Q 2: Q 3: Q 4: 86, 6 86, 8 90, 0 93, 5 god.

Nun study - dugovječnost Broj pozitivnih rečenica u autobiografiji % još živih 85 god. 93 god. Najmanje sretne 54% 18% Najsretnije 79% 52% Danner, Snowden & Friesen, 2001.

8 putova od sreće do zdravlja 1. Nesretni više gunđaju • ALI, strah, tuga i ljutnja smanjuju toleranciju na bol! – vjerojatno ih više i boli

8 putova od sreće do zdravlja 2. Dobre i loše navike • Nesretni imaju VIŠE loših navika (kojima pokušavaju pokrpati loša raspoloženja)

8 putova od sreće do zdravlja 3. Moć imunološkog sustava • učinkovitiji je kod sretnih

8 putova od sreće do zdravlja 4. Kardiovaskularni problemi • više puta vjerojatniji kod: – depresivnih – stalno izloženih stresu • nesretni: 12 puta viša razina fibrinogena – reakcija na stres, najavljuje infarkt

8 putova od sreće do zdravlja 5. Oporavak od ozljeda • organizam pod stresom zacjeljuje sporije

8 putova od sreće do zdravlja 6. Stres i starenje Ispitivanje telomera kod blizanaca: • stresniji život = 7 godina stariji telomeri • niži SES = 9 godina • kronično bolesno dijete = 7 – 19 godina

8 putova od sreće do zdravlja 7. (Ne)sretni hormoni puno stresa = puno kortizola (prediktor pretilosti, visokog tlaka, dijabetesa 2)

8 putova od sreće do zdravlja 8. Obitelj i prijatelji • najbolji prediktor oporavka od bolesti = brižnost supruge • pružanje podrške drugima je važnije od primanja

Optimalna sreća • ravnoteža – s težnjom prema +

Intelektualni resursi Tjelesni resursi • razvoj novih vještina rješavanja problema • nova učenja • razvoj koordinacije • razvoj snage i kardiovaskularnog zdravlja Socijalni resursi Fiziološki resursi • učvršćivanje postojećih veza • stvaranje novih veza • razvoj otpornosti i optimizma • razvoj osjećaja identiteta i ciljne orijentacije

Sreća je korisna • Sretni imaju bolje odnose s drugima (a dobri nas odnosi čine sretnijima)

Sreća je korisna • Sreća može povećati našu učinkovitost • veća kreativnost = bolje rješavanje problema • bolje zdravlje = veća vjerojatnost dolaska na posao • manje smetnji uzrokovanih osobnim problemima

Pozitivne emocije na poslu = • bolje mislimo • veća produktivnost • bolji međuljudski odnosi

U dobrom raspoloženju… • Spremniji pomoći • Pristupačniji • Lakše uspostavljamo kontakte • Manje usmjereni na sebe • Više povjerenja u druge

sreća učinak

Pozitivne emocije • Kreativnije i točnije mišljenje • Usmjereno je na rješavanje problema ne samo trenutno nego i u budućnosti • Tolerantnije je

Primjer djece • Dobro raspoložena djeca bolje su učila geometrijske oblike od loše raspoložene djece

Negativne emocije • Ograničeno i reaktivno • Usmjereno na trenutno "preživljavanje" bez puno razmišljanja o budućnosti • Usmjereno samo na to kako "pobijediti" drugu stranu

Što je sreća • opći osjećaj da je život dobar – ispunjavajući, smislen i ugodan • duboki i trajni osjećaj: sve je dobro ili će biti dobro - bez obzira na moguću trenutnu nesreću

Odrednice trajne razine sreće (Lyubomirsky i sur. , 2005. )

Mitovi o sreći Ništa što imamo ne može nas učiniti toliko sretnim koliko nas može učiniti nesretnim ono što nemamo. Duško Radović, 1922. – 1984.

Mitovi o sreći… Samo da imam više novca… Samo da ne moram ništa raditi… Samo da imam više slobodnog vremena… Da sam barem mlađa/mlađi…

Što je uspješno starenje? • izbjegavanje bolesti • angažiranost • održavanje visoke razine mentalnog i tjelesnog funkcioniranja (Rowe & Kahn, 1998. )

Mitovi o sreći… Da sam barem ljepša/ljepši… Muškarcima/ženama je bolje… Samo da sam zdraviji Samo da živim u nekoj drugoj državi…

poštivanje Gi. PSa do 50% zadovoljnih 50 -70% zadovoljnih više od 70% zadovoljnih nisko Ukrajina Rusija Rumunjska Bugarska Gruzija Makedonija Bi. H SCG Nigerija Gana Kina srednje Litva Hrvatska Slovenija Mađarska Turska, Čile Poljska, Indija, Meksiko, Brazil, Pakistan visoko F, D, GB, A, I, CH, 4 S, SAD, Kanada, Japan, Australija

SRETNI SU: boljeg općeg raspoloženja više se smiju manje opsjednuti sobom manje agresivni otporniji na bolesti

Jako su sretni Češće u braku (vezi) nego sami Češće sami nego rastavljeni Češće vjernici nego ne

Na sreću utjecaja… …IMA samopoštovanje optimizam osjećaj kontrole ekstraverzija

život pun užitaka dobar život smislen život

Sreća je vještina 1. Trajna sreća ne postoji 2. Uživaj u postojećem trenutku 3. Nauči upravljati vremenom

Da H I T N O VAŽNO - HITNO V Da A Ž N O Ne 1 Ne VAŽNO - NIJE HITNO 2 NIJE VAŽNO - HITNO NI VAŽNO - NI HITNO 3 4

Hobi Posao Izgled Zdravlje acija k u d e a n t a Dod oj Osobni razv Prijatelji Obitelj KLJUČNA PODRUČJA

Sreća je vještina 4. Ponašaj se sretno 5. Radi ono što radiš najbolje

+ ANKSIOZNOST FLOW izazovi DOSADA APATIJA - vještine +

Sreća je vještina 6. nauči postavljati ciljeve

Ciljevi u životu dugoročni: 15 – 20 godina srednjoročni: 2 – 5 godina kratkoročni: 1 godina ili manje (nemogući)

Vanjski ciljevi Novac Slava Ljepota imidž Unutarnji ciljevi n Osobni rast i razvoj n Doprinos zajednici n Bliski odnosi s ljudima

Životni ciljevi i sreća Kad ih se pita što ih čini sretnima ljudi spontano navode ciljeve Sreća je najčešće nusprodukt sudjelovanja u značajnim projektima i aktivnostima kojima njeno ostvarenje nije glavni zadatak (predstavnici humanističke psihologije) Mnogi psiholozi vjeruju kako životni ciljevi igraju vitalnu ulogu u postizanju osjećaja sreće

Zašto je to važno? Intrinzični ciljevi = povećavaju psihološku dobrobit Ekstrinzični ciljevi = ne povećavaju, a ponekad i smanjuju PD

Sreća izravna posljedica zadovoljenja temeljnih psiholoških potreba Kompetentnost Autonomija Povezanost

Akumulacija ovih iskustava = povećanje sreće

Ekstrinzični ciljevi čine nas ovisnima o okolnostima tjeraju nas na stalno natjecanje možemo postati zarobljenici mode, statusnih simbola, slobodnih aktivnosti

Američki san

Manje bogate (i siromašne) zemlje za sreću su važni i intrinzični, ali i ekstrinzični ciljevi

Ekstrinzični ciljevi = put za ostvarenje važnijih, intrinzičnih ciljeva Ljudima u siromašnim zemljama novac je važan zbog osiguranja temeljne sigurnosti obitelji Loši ekonomski uvjeti = osjećaj nesigurnosti = usmjeravanje na materijalističke ciljeve

Postavljanje ciljeva Formulirajte cilj u pozitivnim terminima Vizualizirajte cilj Provjerite je li cilj mjerljiv Provjerite možete li ga sami ostvariti Razmislite o posljedicama ostvarenja cilja Je li cilj dovoljno izazovan?

§ § § specifični pozitivni mjerljivi dostižni s rokom ostvarenja podciljevi

Sreća je vještina 7. Vježbaj 8. Odmori se 9. Njeguj odnose s bliskim ljudima 10. Ne zaboravi dušu…