POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREULJKASTIH KRAJEVA Breuljkasti prostori
POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREŽULJKASTIH KRAJEVA
Brežuljkasti prostori bogati su kulturnopovijesnim spomenicima.
Od onih iz najdavnijeg prapovijesnog razdoblja ističu se nalazišta pračovjeka u špiljama Hušnjakovo u Krapini i Vindija kod Varaždina.
DAVNA PROŠLOST – Hušnjakovo brdo Gradić Krapina poznat je po nalazištu pračovjeka u špilji Hušnjakovo. Tamo su pronađene kosti ljudi i životinja iz davne prošlosti. Nađeni su i predmeti oblikovani od kamena i kosti. Danas se čuvaju u muzeju u Krapini.
Ovako su živjeli prvi ljudi- praljudi u spilji Hušnjakovo.
Od spomenika iz starog vijeka – rimskog doba - postoje terme (rimsko kupalište) u današnjim Varaždinskim Toplicama.
Najviše utvrda i dvoraca iz srednjeg i novog vijeka ima u Hrvatskom zagorju, gdje se ističu Trakošćan, Veliki Tabor i dvorci stubičkog kraja.
Dvorac TRAKOŠĆAN uz stari grad u blizini Varaždina
Stari grad-utvrda – VELIKI TABOR
Mnogo lijepih dvoraca ima i oko Karlovca (Dubovac, Ozalj, Ribnik), ali i u drugim brežuljkastim područjima.
Stari grad-utvrda - OZALJ Nalazi se zapadno od Karlovca gdje postoji skupina dobro očuvanih utvrđenih dvoraca od kojih je Ozalj najpoznatiji.
U brežuljkastim krajevima Hrvatske osobito su vrijedne i privlačne crkve Hrvatskog zagorja u: * Lepoglavi * Belcu * Mariji Bistrici, najpoznatijem hrvatskom svetištu kojeg je posjetio i Papa Ivan Pavao II.
U Hlebinama su u 20. stoljeću slikar Krsto Hegedušić i seljaci Ivan Generalić i Franjo Mraz počeli slikati na staklu. Njihova umjetnost doživljava svjetsku slavu. Danas su u Galeriji Hlebine izložene slike naivne umjetnosti s podravskim motivima.
KULTURNA BAŠTINA drvene seoske kućice mlinovi kapelice stari obrti
Etnoselo Kumrovec – cijelo “staro selo” izgleda isto kao i prije više od sto godina!
RASTOKE – staro vodeničarsko naselje pokraj Slunja
POZNATE OSOBE ROĐENE U BREŽULJKASTOM KRAJU Antun Mihanović – njegova pjesma Horvatska domovina je uglazbljena i danas je poznata kao himna RH.
Na cesti između Klanjca i Kumrovca, u Zelenjaku, nalazi se spomenik himni Lijepa naša. Prvi put objavljena je 1835. , uglazbio ju je 1846. Josip Runjanin.
Ljudevit Gaj hrvatski političar, novinar i pisac. Napisao je prvi hrvatski pravopis na štokavskom narječju.
Matija Gubec – vođa seoske bune u 16. stoljeću protiv bogatih feudalaca. Pogubljen na Markovom trgu u Zagrebu.
Tradicionalne priredbe: Festival kajkavskih popevki u Krapini Samoborski fašnik
POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREŽULJKASTIH KRAJEVA Hušnjakovo (Krapina) Vindija (Varaždin) Rimske terme (Varaždinske toplice) Etno selo (Kumrovec) Dvorci (Čakovec, Ludbreg, Ivanec, Trakošćan, Veliki Tabor, Stubiči kraj, dubovac, Ozalj, Ribnik) Galerija naivne umjetnosti (Hlebine) Crkve (Marija Bistrica, Belec, Lepoglava)
Poznate osobe: Matija Gubec, Ljudevit Gaj, Antun Mihanović
- Slides: 28