POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREULJKASTIH KRAJEVA Breuljkasti prostori

POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREŽULJKASTIH KRAJEVA

Brežuljkasti prostori bogati su kulturnopovijesnim spomenicima.

Od onih iz najdavnijeg prapovijesnog razdoblja ističu se nalazišta pračovjeka u špiljama Hušnjakovo u Krapini i Vindija kod Varaždina.

DAVNA PROŠLOST – Hušnjakovo brdo Gradić Krapina poznat je po nalazištu pračovjeka u špilji Hušnjakovo. Tamo su pronađene kosti ljudi i životinja iz davne prošlosti. Nađeni su i predmeti oblikovani od kamena i kosti. Danas se čuvaju u muzeju u Krapini.

Ovako su živjeli prvi ljudi- praljudi u spilji Hušnjakovo.

Od spomenika iz starog vijeka – rimskog doba - postoje terme (rimsko kupalište) u današnjim Varaždinskim Toplicama.

Najviše utvrda i dvoraca iz srednjeg i novog vijeka ima u Hrvatskom zagorju, gdje se ističu Trakošćan, Veliki Tabor i dvorci stubičkog kraja.

Dvorac TRAKOŠĆAN uz stari grad u blizini Varaždina

Stari grad-utvrda – VELIKI TABOR

Mnogo lijepih dvoraca ima i oko Karlovca (Dubovac, Ozalj, Ribnik), ali i u drugim brežuljkastim područjima.

Stari grad-utvrda - OZALJ Nalazi se zapadno od Karlovca gdje postoji skupina dobro očuvanih utvrđenih dvoraca od kojih je Ozalj najpoznatiji.

U brežuljkastim krajevima Hrvatske osobito su vrijedne i privlačne crkve Hrvatskog zagorja u: * Lepoglavi * Belcu * Mariji Bistrici, najpoznatijem hrvatskom svetištu kojeg je posjetio i Papa Ivan Pavao II.

U Hlebinama su u 20. stoljeću slikar Krsto Hegedušić i seljaci Ivan Generalić i Franjo Mraz počeli slikati na staklu. Njihova umjetnost doživljava svjetsku slavu. Danas su u Galeriji Hlebine izložene slike naivne umjetnosti s podravskim motivima.

KULTURNA BAŠTINA drvene seoske kućice mlinovi kapelice stari obrti

Etnoselo Kumrovec – cijelo “staro selo” izgleda isto kao i prije više od sto godina!

RASTOKE – staro vodeničarsko naselje pokraj Slunja

POZNATE OSOBE ROĐENE U BREŽULJKASTOM KRAJU Antun Mihanović – njegova pjesma Horvatska domovina je uglazbljena i danas je poznata kao himna RH.

Na cesti između Klanjca i Kumrovca, u Zelenjaku, nalazi se spomenik himni Lijepa naša. Prvi put objavljena je 1835. , uglazbio ju je 1846. Josip Runjanin.

Ljudevit Gaj hrvatski političar, novinar i pisac. Napisao je prvi hrvatski pravopis na štokavskom narječju.

Matija Gubec – vođa seoske bune u 16. stoljeću protiv bogatih feudalaca. Pogubljen na Markovom trgu u Zagrebu.

Tradicionalne priredbe: Festival kajkavskih popevki u Krapini Samoborski fašnik