Poglavlje 11 tednja akumulacija kapitala i domai proizvod

Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Makroekonomija Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod 11. poglavlje Nastavnik: v. prof. dr. Jasmin Halebić Saradnik: dipl. oec. Alma Bajrić Makroekonomija

Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Glavne teme ovog poglavlja su efekti stope štednje na kapital i domaći proizvod po glavi stanovnika. Čak i ako stopa štednje ne utječe trajno na stopu ekonomskog rasta, ona utječe na nivo domaćeg proizvoda i životni standard. Povećanje stope štednje u jednoj zemlji vodi ka većem rastu u srednjem roku i, u konačnici, do većeg životnog standarda. Makroekonomija 2 of 39

Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod 11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Kod određivanja visine domaćeg proizvoda u dugom roku ključna su dva odnosa između domaćeg proizvoda i kapitala: § Iznos kapitala određuje veličinu domaćeg proizvoda koji će se proizvoditi. (K – Y) § Veličina (nivo) domaćeg proizvoda određuje iznos štednje i investicija te na kraju i iznos akumulacije kapitala tokom vremena. (Y – S & I – K) Domaći proizvod po radniku (Y/N) je rastuća funkcija kapitala po radniku (K/N). Uz pretpostavku o opadajućim prinosima na kapital, sve što je veći početni odnos kapitala po radniku to su manji efekti povećanja kapitala po radniku. Kada je K/N već vrlo visok, svako dalje povećanje K/N će imati neznatan učinak na BDP. Makroekonomija 3 of 39

11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Grafik 11 - 1 Kapital, domaći proizvod i štednja/investicije Makroekonomija 4 of 39

11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Efekti kapitala na domaći proizvod Uz pretpostavku konstantnog povrata na opseg možemo napisati slijedeću relaciju između domaćeg proizvoda i kapitala po radniku: Makroekonomija 5 of 39

11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Efekti kapitala na domaći proizvod Pošto je fokus na ulozi akumulacije kapitala, u ovom poglavlju se uvode 2 dodatne pretpostavke: § Veličina stanovništva, stopa participacije i stopa nezaposlenosti su const. Proizlazi da je i stopa zaposlenosti N konstantna. Ova pretpostavka ima za cilj fokusiranje na ulogu akumulacije kapitala na rast. Dakle, ako je N = const. , tada je kapital jedini faktor pdnje koji se mijenja tokom vremena. § Nema tehnološkog napretka. Tehnološki napredak je izostavljen iz analize, stoga se funkcija pdnje ne mijenja tokom vremena. Pretpostavka se uvodi da bi se postiglo fokusiranje na ulogu akumulacija kapitala. Makroekonomija 6 of 39

11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Efekti kapitala na domaći proizvod S ove dvije pretpostavke, prvi odnos između domaćeg proizvoda i kapitala po radniku sa stanovišta proizvodnje može se napisati kao: Riječima, veći kapital po radniku vodi ka većem domaćem proizvodu po radniku. Makroekonomija 7 of 39

11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Efekti domaćeg proizvoda na akumulaciju kapitala Da bi izveli drugu relaciju između domaćeg proizvoda i akumulacije kapitala slijedimo dva koraka: 1. Izvodimo relaciju između domaćeg proizvoda i investicija 2. Izvodimo relaciju između investicija i akumulacije kapitala Makroekonomija 8 of 39

11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Efekti domaćeg proizvoda na akumulaciju kapitala Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Domaći proizvod i investicije Da bi izveli relaciju između domaćeg proizvoda i ulaganja moramo pretpostaviti sljedeće: § Pretpostavimo da je riječ o zatvorenoj ekonomiji. § Pretpostavimo da je javna štednja, T – G, jednaka 0. § Pretpostavimo da je privatna štednja proporcionalna dohotku Kombinacija ovih relacija dovodi do zaključka da će veći domaći proizvod utjecati na povećanje štednje a time i investicija: Makroekonomija 9 of 39

11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Efekti domaćeg proizvoda na akumulaciju kapitala Investicije i akumulacija kapitala Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Razvoj kapitala predstavljen je kao: - znači stopa amortizacije, ili udio u kapitalu koji gubi vrijednost. Kombinirajući relaciju između domaćeg proizvoda i investicija sa relacijom između investicija i akumulacije kapitala, dobijamo drugu važnu relaciju koja nam treba, relaciju između domaćeg proizvoda i akumulacije kapitala. Riječima: kapital na početku godine t+1 jednak je kapitalu po radniku na početku godine t, prilagođenom za amortizaciju, čemu se dodaju investicije po radniku tokom godine t, (one su jednake umnošku stope štednje i domaćeg pda po radniku tokom godine t). Makroekonomija 10 of 39

11 -1 Povezanost između domaćeg proizvoda i kapitala Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Efekti domaćeg proizvoda na akumulaciju kapitala Investicije i akumulacija kapitala Domaći proizvod i kapital po radniku: Proširivanjem izraza napisanog iznad, dobivamo: Riječima, promjena u veličini kapitala po radniku (lijeva strana formule) je jednaka štednji po radniku (desna strana formule) umanjenoj za amortizaciju kapitala po radniku. Makroekonomija 11 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Dvije glavne relacije su: § Prva relacija: Kapital određuje domaći proizvod § Druga relacija: Domaći proizvod određuje akumulaciju kapitala Kombinirajući ove dvije relacije možemo proučavati ponašanje domaćeg proizvoda i kapitala tokom vremena. Makroekonomija 12 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Kretanje kapitala i domaćeg proizvoda Iz glavne relacije mijenjamo domaći proizvod po radniku njegovim izrazom u vidu kapitala po radniku da bi razvili slijedeću jednadžbu: _ = Promjena u kapitalu od godine t do godine t+1 = Investicije u godini t Makroekonomija _ Amortizacija u godini t 13 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Kretanje kapitala i domaćeg proizvoda _ = Promjena u kapitalu od godine t do godine t+1 = Investicije u godini t _ Amortizacija u godini t Ova relacija opisuje šta se dešava sa kapitalom po radniku. Promjena u kapitalu po radniku od ove godine do slijedeće zavisi od razlike između dva uslova: a) Investicijama po radniku (prvi izraz na desnoj strani). Nivo K/N u godini t određuje Y/N u toj godini. Uz danu stopu štednje, Y/N određuje iznos štednje po radniku i, na taj način, investicije po radniku u godini t. b) Amortizaciji po radniku (drugi izraz na desnoj strani). Veličina K/N određuje iznos amortizacije po radniku u godini t. Iz gornjeg izraza slijedi: § Ako su investicije po radniku manje nego amortizacija po radniku promjena u kapitalu po radniku je negativna, tj. kapital po radniku se smanjuje. (Utjecaj rata u Bi. H) § Ako investicije po radniku prevazilaze amortizaciju po radniku, promjena u kapitalu po radniku je pozitvna, tj. kapital po radniku se povećava. Makroekonomija 14 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Kretanje kapitala i domaćeg proizvoda, slika 11 -2 Pri određenoj razini K 0/N, kapital po radniku je nizak a investicije premašuju amortizaciju pa se kapital povećava. Kada su kapital i domaći proizvod visoki, investicije su manje od amortizacije i kapital se smanjuje. Kapital po radniku i domaći proizvod po radniku imaju tendenciju povećanja tokom vremena. Makroekonomija 15 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Kretanje kapitala i domaćeg proizvoda, slika 11 -2 Pri određenoj razini K*/N, domaći proizvod po radniku i kapital po radniku ostaju nepromijenjeni i pri njihovim dugoročnim ravnotežnim nivoima. Y/N se povećava sa (K/N), ali sve manje i manje, zbog opadajućih prinosa na kapital. -Investicije po radniku se sa kapitalom po radniku povećavaju, ali sve manje i manje što kapital po radniku raste. Kada je K/N već visok efekat daljeg povećanja K/N na Y/N (i na investicije po radniku) je vrlo mali. Amortizacija po radniku se povećava proporcionalno sa kapitalom po radniku, tako da je prikazana ravnom crtom s nagibom jednakim δ. Makroekonomija 16 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Kretanje kapitala i domaćeg proizvoda Analiza slike 11 -2: -Promjena K/N se očitava razlikom između investicija po radniku i amortizacije po radniku, pri Ko/N razlika je pozitivna (C-D)>0, pa K/N raste. Nastavak kretanja po apscisi ukazuje na to da se investicije povećavaju ali u sve manjoj mjeri, dok se amortizacije po radniku povećava proporcionalno kapitalu. Na nivou K*/N investicije su dovoljne tek da pokriju amortizaciju pa se K/N ne mijenja. Desno od K*/N amortizacije premašuje investicije pa K/N opada. -Kada su kapital i domaći proizvod niski, investicije prevazilaze amortizaciju i kapital se povećava. Obzirom da se BDP povećava sa rastom kapitala, Y/N također raste. Kada privreda dosegne nivo K*/N onda Y/N i K/N ostaju nepromijenjeni stoga su to njihove ravnotežne veličine (Y*/N i K*/N). -Kada su kapital i domaći proizvod visoki, investicije su manje nego amortizacija, a kapital i domaći proizvod se smanjuju. Makroekonomija 17 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Stabilno stanje kapitala i domaćeg proizvoda Stanje u kojem se domaći proizvod po radniku i kapital po radniku više ne mijenjaju naziva se ravnotežna razina ili stabilno stanje (steady state) ekonomije. U stabilnom stanju, lijeva strana gornje jednačine jednaka je 0, iz čega slijedi: Stabilni nivo kapitala po radniku je toliki da je iznos štednje po radniku (lijeva strana) dovoljan da pokrije amortizaciju kapitala po radniku (desna strana). Uz dati stabilni nivo kapitala po radniku ravnotežna vrijednost domaćeg proizvoda po radniku data je funkcijom proizvodnje: Makroekonomija 18 of 39

Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Akumulacija kapitala i rast u Francuskoj po završetku II svjetskog rata Završetkom II svjetskog rata 1945. god. Francuska je pretrpjela najveće gubitke od svih evropskih zemalja. Neki od gubitaka prikazani su u slijedećoj tabeli: Tabela 1 Željeznice Ceste Proporcije uništene Francuske kapitalne glavnice krajem II svj. rata Pruge 6% Rijeke Vodeni putevi 86% Stanice 38% Kanali 11% Motori 21% Teretnjaci 80% Oprema 60% Zgrade (brojčano) Automobili 31% Stambene Kamioni 40% Industrijske Makroekonomija 1, 229, 000 246, 000 19 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Stopa štednje i domaći proizvod U nastavku se analiziraju efekti stope štednje na stopu rasta domaćeg proizvoda po radniku. Analiza se sastoji od tri dijela. a) Stopa štednje nema efekata na dugoročnu stopu rasta domaćeg proizvoda po radniku koja je jednaka 0. U dugom roku privreda teži konstantnom nivou Y/N, odnosno stopa rasta BDP je 0, bez obzira na vrijednost stope štednje. b) Ipak, stopa štednje određuje nivo domaćeg proizvoda po radniku u dugom roku. Zemlje s visokom stopom štednje će postići veći domaći proizvod po radniku u dugom roku. (slika 11 -3, slide 21) c) Povećanje stope štednje vodi ka većem rastu domaćeg proizvoda po radniku tokom nekog vremena, ali ne i zauvijek. Ovo slijedi iz gornje dvije tvrdnje. Kada Y/N raste do svoga novog nivoa kao odgovor na povećanje stope štednje, privreda će proći kroz razdoblje pozitivnog rasta, koje će završiti kada dosegne novi stabilni nivo, odnosno neće trajati zauvijek. (slika 11 -3) Makroekonomija 20 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Stopa štednje i domaći proizvod Grafik 11 - 3 Efekti različitih stopa štednje Ako se analiziraju 2 zemlje sa različitim stopama štednje (s 1>s 0) i zajedničkom funkcijom pdnje f(Kt/N). Njihove funkcije štednje će odrediti njihove funkcije K/N, koje će zbog različitih stopa štednje biti različite. U dugom roku zemlja s većom stopom štednje doseže višu razinu domaćeg proizvoda po radniku (K 1/N) u stabilnom stanju. Makroekonomija 21 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Stopa štednje i domaći proizvod Grafik 11 - 4 Efekti povećane stope štednje na domaći proizvod po radniku Domaći proizvod po radniku je na početku stalan na nivou Yo/N. Nakon rasta stope štednje, Y/N će rasti neko vrijeme dok ne dostigne viši nivo, Y 1/N, a stopa rasta se vraća na nulu. Povećana stopa štednje vodi ka periodu rasta sve dok domaći proizvod ne dosegne novi veći stabilni nivo. Pretpostavka je da u privredi ne postoji tehnološki napredak. Naredni slide tu pretpostavku relaksira. Makroekonomija 22 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Stopa štednje i domaći proizvod Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Grafik 11 - 5 Efekti povećane stope štednje i domaćeg proizvoda po radniku u ekonomiji sa tehnološkim napretkom Privreda sa tehnološkim napretkom ima pozitivnu stopu rasta Y/N i u dugom roku. Ta stopa rasta je nezavisna od stope štednje. Stopa štednje će povećati nivo Y/N, pa će time rast stope štednje dovesti do većeg rasta od stope rasta u stabilnom stanju tokom određenog vremenskog razdoblja. Povećanje stope štednje vodi ka periodu većeg rasta sve dok domaći proivod ne dosegne novu višu putanju. Makroekonomija 23 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Stopa štednje i potrošnja Na stopu štednje mogu utjecati vlade nizom instrumenata (npr. porezne olakšice). Kojoj stopi štednje se treba težiti? Povećanje stope štednje uvijek vodi ka povećanju nivoa domaćeg proizvoda po radniku. Ali, domaći proizvod nije isto što i potrošnja. Pojedinci se više zanimaju nivoom potrošnje nego pdnje. Povećanje stope štednje u kratkom roku dovodi do smanjenja potrošnje, ali ne nužno i do povećanja potrošnje u dugom roku. Da bi vidjeli zašto je to tako, moramo razumijeti šta se dešava sa dvije ekstremne vrijednosti stope štednje. a) Ekonomija koja ima stopu štednje jednaku 0 (i uvijek je bila takva) je ekonomija u kojoj je kapital jednak 0. U tom slučaju domaći proizvod je takođe 0, pa će takva biti i potrošnja. Stopa štednje jednaka 0 znači i nultu potrošnju u dugom roku. b) U ekonomiji gdje je stopa štednje 1 ljudi štede sav svoj dohodak. Nivo kapitala, a samim tim i domaći proizvod, u ovoj ekonomiji biti će veoma visoki. Ali, zato što ljudi štede sav svoj dohodak potrošnja će biti jednaka 0. Stopa štednje jednaka 1 takođe znači i nultu potrošnju u dugom roku. Makroekonomija 24 of 39

Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod 11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Stopa štednje i potrošnja Između ove dvije krajnosti (s=0 i s=1) mora postojati određena vrijednost stope štednje pri kojoj je ravnotežni nivo potrošnje najviši. Nivo kapitala povezan sa vrijednošću stope štednje koja donosi najveći nivo potrošnje u ravnotežnom (stabilnom) stanju, poznat je kao zlatno pravilo o nivou kapitala. Povećanje kapitala iznad ovog nivoa dovodi do smanjenja stabilnog nivoa potrošnje. (slika 11 -6) Makroekonomija 25 of 39

11 -2 Implikacije alternativnih stopa štednje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Stopa štednje i potrošnja Grafik 11 - 6 Efekti stope štednje na potrošnju po radniku u stabilnom stanju Povećanje stope štednje najprije dovodi do povećanja a zatim i smanjenja stabilne razine potrošnje po radniku. Makroekonomija 26 of 39

Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Socijalno osiguranje, štednja i akumulacija kapitala u SAD-a § Sistem socijalnog osiguranja po načelu uplate nakon penzionisanja - sistem isplaćuje transfere u hodu kako pristižu, tj. onako kako ih prikuplja uplatom doprinosa. § Sistem socijalnog osiguranja sa potpunim pokrićem – sistem uvijek raspolaže sredstvima koja su jednaka akumulaciji doprinosa radnika i iz kojih će biti u stanju isplaćivati sve dok se radnici ne penzionišu. Svi viškovi doprinosa koji nisu potrebni za trenutnu isplatu socijalnog osiguranja se uplaćuju u fond socijalnog osiguranja. Makroekonomija 27 of 39

11 -3 Sticanje osjećaja o veličinama Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Pretpostavimo da je funkcija proizvodnje: Domaći proizvod po radniku je: Funkcija koja povezuje domaći proizvod po radniku sa kapitalom po radniku je: Dobivamo drugu relaciju: Pa je onda: Makroekonomija 28 of 39

11 -3 Sticanje osjećaja o veličinama Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Efekti stope štednje na stabilnu razinu domaćeg proizvoda Stabilna razina domaćeg proizvoda po radniku je jednaka omjeru između stope štednje i stope amortizacije. Viša stopa štednje i niža stopa amortizacije dovode do više stabilne razine kapitala po radniku i više stabilne razine domaćeg proizvoda po radniku. Makroekonomija 29 of 39

11 -3 Getting a Sense of Magnitudes Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Dinamični uticaji povećanja stope štednje Grafik 11 - 7 Dinamični uticaji povećanja stope štednje od 10 -20% na razinu i stopu rasta domaćeg proizvoda po radniku Domaćem proizvodu je potrebno dugo vremena da bi se prilagodio novoj razini nakon povećanja stope štednje. Povećanje stope štednje dovodi do dugročnog perioda višeg rasta. Makroekonomija 30 of 39

11 -3 Sticanje osjećaja o veličinama Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Američka stopa štednje i zlatno pravilo U stabilnom stanju potrošnja po radniku jednaka je domaćem proizvodu po radniku umanjenom za amortizaciju po radniku. Znajući to: i Onda je: Ove jednačine koriste se da bi se napravila slijedeća tabela: Makroekonomija 31 of 39

11 -3 Sticanje osjećaja o veličinama Američka stopa štednje i zlatno pravilo Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Tabela 11 -1 Stopa štednje, s Stope štednje i stabilne razine domaćeg proizvoda i potrošnje po radniku Kapital po radniku, (K/N) Domaći proizvod po radniku, (Y/N) Potrošnja po radniku, (C/N) 0. 0 0. 1 1. 0 0. 9 0. 2 4. 0 2. 0 1. 6 0. 3 9. 0 3. 0 2. 1 0. 4 16. 0 4. 0 2. 4 0. 5 25. 0 2. 5 0. 6 36. 0 2. 4 – – – 100. 0 10. 0 – 1. 0 Makroekonomija 32 of 39

11 -4 Fizički u odnosu na ljudski kapital Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Set znanja i vještina radnika u jednoj privredi naziva se ljudski kapital. Ekonomija sa većim brojem visokokvalificiranih radnika je mnogo više produktivnija nego ekonomija u kojoj radnici ne znaju pisati niti čitati. Zaključci u vezi sa akumulacijom fizičkog kapitala i dalje vrijede nakon uvoda o ljudskom kapitalu. Makroekonomija 33 of 39

11 -4 Fizički u odnosu na ljudski kapital Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Proširenje funkcije proizvodnje Kada nivo domaćeg proizvoda zavisi od nivoa fizičkog kapitala po radniku K/N i nivoa ljudskog kapitala po radniku H/N, funkcija proizvodnje može se pisati kao: Povećanje kapitala po radniku ili prosječne vještine radnika vode ka povećanju domaćeg proizvoda po radniku. Radnici sa većim znanjem mogu koristiti složenije mašine i uređaje, brže se prilagođavati novim promijenjenim okolnostima poslovanja i rješavati složenije poslovne zadaće. Makroekonomija 34 of 39

11 -4 Fizički u odnosu na ljudski kapital Proširenje funkcije proizvodnje Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Mjerenje ljudskog kapitala se može predstaviti ovako: Pretpostavimo da neka ekonomija ima 100 radnika. Polovina od njih su kvalifikovani a polovina su nekvalifikovani. Relativna plata kvalifikovanih radnika je dva puta veća od plate nekvalifikovanih. Onda je: Makroekonomija 35 of 39

11 -4 Fizički u odnosu na ljudski kapital Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Ljudski kapital, fizički kapital i domaći proizvod Povećanje štednje društva u vidu ljudskog kapitala kroz obrazovanje i usavršavanje na poslu povećava stabilnu razinu ljudskog kapitala po radniku što dovodi do povećanja domaćeg proizvoda po radniku. U dugom roku domaći proizvod po radniku ne zavisi samo od toga koliko društvo štedi već i koliko troši na obrazovanje. Istraživanja pokazuju da investicije u fizički kapital i obrazovanje imaju gotovo podjednaku ulogu u određivanju domaćeg proizvoda. Zemlje koje više štede, ili više troše na obrazovanje, mogu postići značajno viši ravnotežni (stabilni) nivo domaćeg proizvoda po radniku. Makroekonomija 36 of 39

11 -4 Fizički u odnosu na ljudski kapital Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Ljudski kapital, fizički kapital i domaći proizvod U SAD-a se na obrazovanje troši 6, 5% od iznosa domaćeg proizvoda. Poredeći to sa 16% ulaganja u fizički kapital imamo slijedeće činjenice: § Obrazovanje se djelomično svrstava u potrošnju. § Tu nije uključen oportunitetni trošak obrazovanja. § Nije uključen ni oportunitetni trošak usavršavanja na poslu. § Amortizacija ljudskog kapitala je manja od amortizacije fizičkog kapitala. Makroekonomija 37 of 39

11 -4 Fizički u odnosu na ljudski kapital Endogeni rast Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Studije pokazuju da investiranje u fizički kapital i obrazovanje imaju podjednaku ulogu u određivanju domaćeg proizvoda. Modeli koji rezultiraju stabilnim rastom čak i bez tehnološkog razvoja nazivaju se modeli endogenog rasta. Ističe se činjenica da u ovim modelima, za razliku od drugih, rast ovisi čak i u dugom roku o varijablama stope štednje i stope izdvajanja za obrazovanje. § Domaći proizvod po radniku ovisi o razini fizičkog i ljudskog kapitala po radniku. Oba oblika kapitala mogu se akumulirati, jedan putem fizičkog investiranja, a drugi pitem usavršavanja i obrazovanja. § Da li je tehnološki napredak nepovezan sa nivoom ljudskog kapitala po radniku? Ne dovodi li bolje obrazovanje radnu snagu do veće stope tehnološkog napretka? Sva ova pitanja nas uvode u slijedeće poglavlje Izvor i posljedice tehnološkog razvoja. Makroekonomija 38 of 39

Poglavlje 11: Štednja, akumulacija kapitala i domaći proizvod Ključni pojmovi § Stopa štednje § Stabilno stanje § Razina kapitala prema zlatnom pravilu § Sistem osiguranja sa potpunim pokrićem § Sistem osiguranja po načelima uplate § Fond socijalnog osiguranja § Ljudski kapital § Modeli endogenog rasta Makroekonomija 39 of 39