Olakavajue i oteavajue okolnosti Prezentacija mr Ljiljana Filipovi

Olakšavajuće i otežavajuće okolnosti Prezentacija: mr. Ljiljana Filipović, sudija Vrhovnog suda FBi. H

Temelji odmjeravanja kazne (član 49. KZ FBi. H) Zakonom propisana kazna za konkretno krivično djelo Svrha kažnjavanja Okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja U slučaju povrata, osim navedenog, u obzir je potrebno uzeti je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela učinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude ili od izdržane ili od oproštene kazne Pri odmjeravanju novčane kazne u obzir se uzima i imovno stanje učinitelja (visina njegove plaće, drugi prihodi, imovina i obiteljske obaveze)

Zakonom istaknute okolnosti koje utiču da kazna bude veća ili manja (član 49. KZ FBi. H) Stepen krivnje Pobude iz kojih je djelo učinjeno Jačina ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra Okolnosti pod kojima je djelo učinjeno Raniji život učinitelja Osobne prilike učinitelja Ponašanje učinitelja nakon učinjenog krivičnog djela Druge okolnosti koje se odnose na osobu učinitelja

Stepen krivnje Stepen uračunljivosti Oblik vinosti, ali samo izvan mjere neophodne za postojanje krivičnog djela i krivnje Predumišljaj Namjera učinitelja, ali samo onda kada nije poseban elemenat zakonskog bića krivičnog djela Doprinos oštećenog, ali samo onda kada nije poseban elemenat zakonskog bića krivičnog djela

Predumišljaj kao otežavajuća okolnost “Iz obrazloženja prvostepene presude proizilazi da je prvostepeni sud optuženom M. S. kao olakšavajuće okolnosti cijenio priznanje djela, korektno vladanje tokom krivičnog postupka, izraženo kajanje, mladost, lične i porodične prilike te dosadašnju neosuđivanost, a da na strani ovog optuženog nije našao otežavajućih okolnosti. Žalbom kantonalnog tužitelja ne osporava se karakter navedenih okolnosti kao olakšavajućih okolnosti. Stav da su one precijenjene zasniva se na činjenici da je optuženi M. S. sa optuženim J. A. duže vremena planirao izvršenje ovog krivičnog djela. Pri tome, žalbom kantonalnog tužitelja se ne tvrdi da bi tu okolnost optuženom M. S. trebalo cijeniti kao otežavajuću okolnost te je, stoga, ni ovaj sud nije mogao cijeniti kao otežavajuću okonost nego samo kao okolnost u vezi koje bi trebalo cijeniti značaj utvrđenih olakšavajućih okolnosti. S obzirom na to, te na činjenicu da je prvostepeni sud propustio optuženom kao olakšavajuću okolnost izričito cijeniti to što je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio mlađa punoljetna osoba, a na šta se ukazuje žalbom njegove branteljice, te, imajući u vidu nesporne utvrđene olakšavajuće okolnosti, ovaj sud nalazi da se neosnovano žalbom kantonalnog tužitelja i braniteljice optuženog M. S. prvostepena presuda pobija, u odnosu na ovog optuženog, zbog odluke o kazni. Naime, ovaj sud nalazi da je izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 godina srazmjerna težini i stepenu krivnje optuženog M. S. , te da će se njome moći ostvariti ciljevi kako specijalne tako i generalne prevencije krivičnih djela. ” (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 04 0 K 006123 15 Kž od 04. 03. 2015. godine)

Doprinos oštećenog učinjenju krivičnog djela “Takođe, neosnovano se žalbom branitelja tvrdi da je optuženom kao olakšavajuću okolnost trebalo cijeniti i navodni doprinos oštećenog učinjenju krivičnog djela a koji bi se ogledao u neaužurno vođenom kartičnom poslovanju. Eventualni propust oštećenog da osigura kartično poslovanje ne može se u konkretnom slučaju cijeniti optuženom kao olakšavajuća okolnost jer je on upravo iskoristio takvo stanje za učinjenje predmetnog krivičnog djela. ” (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 04 0 K 004428 13 Kž od 12. 06. 2013. godine)

Pobude iz kojih je djelo učinjeno Razlozi kojima se učinitelj rukovodio pri učinjenju djela (motivi) Sa moralnog i društvenog aspekta, mogu biti pozitivne ili negativne Primjeri pobuda za učinjenje djela koji mogu biti od utjecaja na učinjenje djala (kada nisu elemenat zakonskog bića djela): nužda, altruizam, mržnja, zavist, osveta, ljubomora. . .

Okolnosti pod kojima je djelo učinjeno Vrijeme i mjesto učinjenja Način učinjenja (drskost, okrutnost, odlučnost, bezobzirnost, djelo učinjeno na javnom mjestu, u prisustvu djece, u sastavu grupe, pri učinjenju djela ugrožene i druge osobe. . . ) Osoba prema kojoj je djelo učinjeno Sredstvo učinjenja Iskorištavanje određenog položaja, svojstva ili odnosa povjerenja Sve okolnosti mogu biti cijenjene pri odmjeravanju kazne samo ako nisu elemenat zakonskog bića krivičnog djela

Mogućnost da se pobude i okolnosti učinjenja djela cijene kao olakšavajuće okolnosti “Neosnovano se u žalbi braniteljice tvrdi i da je kazna koja je optuženom izrečena prvostepenom presudom prestroga zbog toga što prvostepeni sud nije optuženom kao olakšavajuće okolnosti cijenio pobude odnosno motiv zbog kojeg je djelo počinjeno. Prema navodima iz žalbe braniteljice, u konkretnom slučaju se radi o ubistvu čiji je motiv ljubav, strast i ljubomora i to je trebalo optuženom cijeniti kao olakšavajuće okolnosti. Međutim, ovaj sud nalazi da pobude koje braniteljica u žalbi ističe kao pobude iz kojih je optuženi usmrtio oštećenu ne mogu imati karakter olakšavajućih okolnosti pri odmjeravanju kazne za krivično djelo ubistva. To ne može imati ni okolnost da se oštećena neposredno prije učinjenja djela sastala dobrovoljno sa optuženim u svome vozilu nakon čega je došlo do prepirke, napuštanja vozila od strane oštećene, a potom do međusobnog naguravanja i pucanja od strane optuženog. Okolnost da se oštećena dobrovoljno sastala sa optuženim ni u kojem slučaju ne može biti cijenjena kao olakšavajuća okolnost optuženom koji je učinjenjem krivičnog djela ubistva iz člana 166. stav 1. KZ FBi. H usmrtio oštećenu. Dobrovoljno sastajanje sa nekim ne podrazumijeva pristanak na povredu osnovnih ljudskih prava od strane te osobe. Nadalje, iz činjeničnog opisa djela u izreci presude proizilazi da je do međusobnog naguravanja između optuženog i oštećene došlo nakon što je optuženi sustigao oštećenu, koja je pokušavala udaljiti se od njega i dok je optuženi prisiljavao oštećenu da pođe s njim a čemu se ona odupirala. Usljed toga, tako nastali fizički kontakt između optuženog i oštećene ne može optuženom biti cijenjen kao olakšavajuća okolnost. (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 07 0 K 006731 09 Kž od 31. 10. 2012. godine)

Istrajnost učinitelja kao otežavajuća okolnost “Neosnovano se žalbom branitelja osporava i pravilnost zaključka prvostepenog suda da je optuženi ispoljio upornost pri učinjenju predmetnog krivičnog djela. Budući da iz izreke pobijane presude proizilazi da je optuženi djelo učinio sukcesivnim radnjama vršenim u dužem vremenskom periodu od skoro tri godine, očito je da je optuženi pokazao istrajnost pri učinjenju ovog krivičnog djela. ” (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 04 0 K 004428 13 Kž od 12. 06. 2013. godine)

Nemogućnost dvostrukog vrednovanja istih okolnosti “Način usmrćenja oštećenih (pucanje u oštećene iz neposredne blizine) nije optuženom mogao biti cijenjen kao otežavajuća okolnost jer su to okolnosti na osnovu kojih je utvrđeno svjesno i voljno usmrćenje oštećenih od strane optuženog. ” (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 01 0 K 006893 12 Kž od 20. 02. 2013. godine)

Raniji život učinitelja Utvrđivanje ove okolnosti ima uglavnom za cilj procjenu odnosno prognozu budućeg ponašanja učinitelja Ocjenjuje se dosadašnji odnos učinitelja prema osnovnim društvenim vrijednostima i prema pravima i dobrima drugih pojedinaca Poseban značaj ima ranija osuđivanost učinitelja i ranije kažnjavanje za prekršaje Dosadašnja neosuđivanost

Raniji život optuženog kao otežavajuća okolnost “Ispitujući odluku o kazni koja je optuženom utvrđena prvostepenom presudom za krivično djelo za koje je optuženi tom presudom oglašen krivim i odluku o jedinstvenoj kazni zatvora, ovaj sud je našao da se neosnovano žalbom branitelja tvrdi da se osuđivanost optuženog nije optuženom mogla cijeniti kao otežavajuća okolnost s obzirom da se radi o osudi koja je optuženom izrečena nakon učinjenja ovog krivičnog djela. Naime, navedena osuda, zbog okolnosti koju u žalbi ističe branitelj optuženog, ne može optuženom biti cijenjena kao otežavajuća okolnost u smislu da njenim izricanjem nije ostvarena specijalna prevencija krivičnih djela, ali može kao okolnost koja se odnosi na raniji život učinitelja i koja ukazuje na odnos optuženog prema tuđim pravnim dobrima. ” (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 06 0 K 000065 09 Kž od 22. 12. 2009. godine)

Osobne prilike učinitelja Zdravstveno stanje optuženog i članova uže porodice Socijalne i materijalne prilike Porodične prilike

Zdravstveno stanje optuženog kao olakšavajuća okolnost “S obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka neuropsihijatra proizilazi da se njihov zaključak da je u vrijeme učinjenja djela sposobnost optuženog da shvati značaj djela i da upravlja svojim postupcima bila smanjena, ali ne i bitno smanjena zasniva i na utvrđenom posttraumatskom stresnom poremećaju optuženog, te da je tako utvrđena smanjena uračunljivost optuženog u vrijeme učinjenja djela optuženom cijenjena kao olakšavajuća okolnost, neosnovano se žalbom braniteljice optuženog tvrdi da je prvostepeni sud propustio cijeniti optuženom kao olakšavajuću okolnost to što je kod njega dijagnosticiran posttraumatski stresni poremećaj. Budući da su depresivno-anksiozne i somatske tegobe kod optuženog, koje su dijagnosticirane i od strane vještaka neuropsihijatara, a koje u žalbi ističe braniteljica optuženog, nastale reaktivno nakon suočavanja sa posljedicama inkriminiranog djela i kao takve se mogu redovno očekivati kod učinjenja ove vrste krivičnih djela, ovaj sud nalazi da se ni one ne mogu cijeniti optuženom kao olakšavajuće okolnosti pri odmjeravanju kazne. ” (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 07 0 K 006731 09 Kž od 31. 10. 2012. godine)

Ponašanje učinitelja nakon učinjenog krivičnog djela Odnos prema žrtvi (izvinjenje, obeštećenje) Napori učinjeni na otklanjanju ili umanjenju prouzrokovane posljedice Izraženi stav prema učinjenom krivičnom djelu (kajanje, grižnja savjesti, ravnodušnost, bahatost) Doprinos efikasnom okončanju krivičnog postupka (priznanje djela)

Ponašanje optuženog za vrijeme i poslije učinjenja djela Pobijajući prvostepenu presudu zbog odluke o krivičnopravnoj sankciji, braniteljica u žalbi ističe da su utvrđene pojedinačne kazne zatvora prestroge jer je bilo mjesta maksimalnom ublažavanju zakonom propisanih kazni za djela za koje je optuženi oglašen krivim a s obzirom da je on priznao učinjenje djela i na taj način iskazao kajanje zbog učinjenih djela i s obzirom na način izvršenja krivičnih djela, njihove posljedice i stav jednog od oštećenih za krivično djelo razbojništva. Braniteljica smatra da se prilikom odmjeravanja pojedinačnih kazni zatvora trebalo imati u vidu. . . i njegovo ponašanje prilikom učinjenja krivičnog djela na benzinskoj pumpi pošto iz iskaza svjedoka oštećenog proizilazi da je optuženi, i pored toga što mu je vezao ruke, oštećenom rekao „Jarane, mora se, ne boj se“. . . I po ocjeni ovog suda, utvrđene olakšavajuće okolnosti na strani optuženog, a, prije svega, priznanje djela, nisu u dovoljnoj mjeri došle do izražaja pri utvrđivanju pojedinačnih kazni za svako od učinjenih krivičnih djela. Takođe, pri utvrđivanju pojedinačnih kazni za učinjena krivična djela razbojništva iz člana 289. stav 2. KZ FBi. H nisu u dovoljnoj mjeri došle do izražaja ni druge olakšavajuće okolnosti, i to, kada je u pitanju djelo iz tačke 1. izreke presude, stav oštećenog prema krivičnom gonjenju optuženog, a, kada je u pitanju djelo iz tačke 2. izreke presude, odnos optuženog prema oštećenom J. A. pri učinjenju djela. Nadalje, ovaj sud nalazi da pri utvrđivanju kazni za ta krivična djela nije u dovoljnoj mjeri došla do izražaja težina učinjenih djela s obzirom na relativno mali iznos pribavljene imovinske koristi. . . (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 06 0 K 003768 11 Kž od 15. 02. 2012. godine)

Značaj najave obeštećenja za odmjeravanje kazne “. . . s obzirom da optuženi do sada nije ni djelimično obeštetio oštećenog, neosnovano se žalbom branitelja ističe da je optuženom kao olakšavajuću okolnost trebalo cijeniti verbalno izraženu spremnost da obešteti oštećenog. ” (Presuda Vrhovnog suda FBi. H, broj 04 0 K 004428 13 Kž od 12. 06. 2013. godine)

Druge okolnosti koje se odnose na osobu učinitelja Starosna dob Osobna svojstva Radnopravni status