TAKT I EMPATIJA LJILJANA MORO Takt Smjenjivanje meusobno

TAKT I EMPATIJA LJILJANA MORO

Takt Smjenjivanje međusobno sumjerljivih elemenata i njihovo ponavljanje po nekom pravilu, ravnomjerno ili ritmično ponavljanje kretanja ili radnje l Osjećaj mjere, smisao za ponašanje u društvu, vještina u ophođenju, obazrivost prema drugome(Anić) l Način na koji će psihoterapeut priopćiti pacijentu kako se odražava u njegovom zrcalu l

Empatija l Identifikacija s drugim, uživlavanje u tuđe emocionalno stanje; smatra se više intelektualnim nego emocionalnim doživljajem (Anić)

Definicija l Moć proiciranja jedne osobe u drugu sa potpunim razumijevanjem. Gledati kroz oči drugoga, biti jednom nogom u cipeli drugog i tek tada razumjeti zašto teško hoda ili što i gdje ga pritiskuje i stvara bolni žulj. Empatija je psihološki proces(kao forma objektnog odnosa) koji se javlja unutar konteksta dijalektičkog odnosa postojanja i nepostojanja drugog. (Ogden 1985. )

Terapijska komunikacija l Kliničareva dijagnostička hipoteza: l Histerični pacijent –kliničar pokazuje razumijevanje za pacijentov strah i nemoć da prevlada emocionalno iskustvo l Sociopat-iskrivljeno prihvaćanje-igra riječinemogućnost da pacijent bude shvaćen.

Kapacitet za empatiziranje l Kapacitet za empatiziranje je esencijalni preduvjet za analitičku psihoterapiju. l Rijetko je citirana kao primjer projektivne identifikacije l Radi se o sastavnom dijelu psihoterpeutovog spoznajnog pristupa prema pacijentu

Empatija u psihoterapiji l Empatija i kontratransfer-različitost afekta u kontekstu metodološkog pristupa l Metodološki pristup-upotreba slobodnih asocija, interpretacija i mentalna dispozicija psihoterapeuta

Slobodne asocijacije l Sposobnost autoopservacijel Mogućnost praćenja asocija( primarni i sekundarni proces mišljenja, prepoznavanje razvoja selfa pacijenta) l Prepoznavanje potreba pacijenta za sadržavanjem agresivnih pulzija

Empatija i interpretacija l Putem empatijskog kapaciteta prepoznati kada je pacijent spreman da prihvati interpretaciju, internalizira je i poistovjeti se s jednim dijelom kroz identifikaciju l Razlikovati stanje primarne konfuzije između selfa i objekta-baza za empatijski kapacitet

Mentalna dispozicija psihoterapeuta l Empatija je u self psihologiji označena kao istraživačka metoda, a Kohut je označava kao zastupnika introspekcije l Empatija se u tom slučaju prepliće sa oznakom emotivne pozicije, mentalnog stanja, doživljaja ili odnosa prema pacijentu

Empatija i kontratransfer-razlike l Empatija-emocionalno stanje koje psihoterapeut proživljava u kontaktu s pacijentom kao subjektom l Kontratransfer-emocionalno stanje koje psihoterapeut doživljava u kontaktu s objektom koji pripada pacijentovom unutrašnjem svijetu(Berger 1987. , Meissner, Racker)

Empatija i kontratransfer-razlike l l Empatija –je izraz konkordantne identifikacije kao temelja empatije što znači brisanje granica između psihoterapeutove i pacijentove subjektivnosti Kontratransfer- je izraz komplementarne identifikacije što je produkt psihoterapeutove identifikacije sa unutarnjim objektima koje pacijent u njega projicira Što znači da empatija proizlazi iz nekonfliktnog dijela psihoterapeutove ličnosti a kontratransfer iz konfliktnog Psihoterapet mora biti sposoban pomoću svoje introspekcije odlučiti se između tih dvaju subjektivno potpuno različitih duševnih stanja

Empatija i kontratransfer-razlike l Introspekcija označava empatiju kao identifikaciju sa pacijentovim subjektivnim doživljajem(onim kojeg pacijent osjeća svojim) l Kod kontratransfera psihoterapeutvjeruje da se radi o doživljaju kojeg pacijent ne prepoznaje kao svojeg S. Spacal 1991. )

Empatija i kontratransfer-razlike Ako psihoterapeut ne uspije u konkordantnim identifikacijama intenzivirat će se komplementarne identifikacije l Komplementarna identifikacija je posljedica neuspjele konkordantne identifikacije ili kontratransfer je posljedica neuspjele empatije l Taj analitički proces je neophodan za razumijevanje psihoterapijske situacije(Racker) l

Empatija i kontratransfer-razlike l Kontratransfernre misli i pozicije l Empatijske misli i pozicije l S ve to ovisi o psihoterapeutovoj identifikaciji s pacijentom l Da li psihoterapeut može odlučivati o emotivnoj poziciji u kojoj se nalazi empatiji ili kontratransfer?

Empatija i kontratransfer-razlike l Ovisu kuda je usmjerio svoju introspektivnu pozornost: u empatijski ili kontratransferni aspekt svojeg subjektivnog doživljavanja-introspekcija je više pod utjecajem svjesnih odluka. l Psihoalatičari su mišljenja da je vježbom moguće poboljšati empatijsko slušanje ili kontratransfernoj spremnosti za introspekciju.

Empatija i kontratransfer-razlike l “Za mnoge pacijente se proces slobodnih asocija odigrava u analitičaru i analitičar mora naći način povezivanja svojih unutarnjih procesa i pacijenta, odnosno što je pacijent u sebi izgubio i tako mu omogućiti da uđe u proces slobodnih asocija. ”(Bolas 1989. )

Empatija i kontratransfer-razlike l Golberg navodi da proces slobodnih asocija kao mentalna dispozicija analitičara je u suprotnosti sa empatijom, koja na neki način predstavlja penetraciju u psihu druge osobe.

Empatija i kontratransfer-razlike l Koji faktori u pacijentu ili psihoterapeutu preodređuju da se psihoterapeut posluži jednom ili drugom metodom?

Empatija i kontratransfer-razlike Koncept projektivne identifikacije-za puno autora je usko povezan s načinom njihovog rada l Korjen kontratransfera je zapravo projektivna identifikacija u ulozi komunikacije(B. Joseph) l Kontratransfer je izraz analitičareve povezanosti posebnom(neverbalna, primitivna, hipnotične prirode komunikacija) komunikacijom sa pacijentom koju zovemo projektivna identifikacija. (Rosenfeld) l

Empatija i kontratransfer-razlike l l l Rad s teškim pacijentima(granični i psihotični) Pacijenti su bolesniji i regresivniji Komunikacije su silovite i teške Empatijska sinhronizacija otežana Disonanca ili divergenca u komunikaciji Teškoća u empatiziranju: ambivalencija, psihička fragmentiranost, komunikativna nedosljednostprojekcija je tolika da neomogućava empatijsku penetraciju. (Goldberg)

Empatija i kontratransfer-razlike l Analitičar je sposoban empatizirati s pacijentom onda kad ne osjeća preveliki raskorak u njegovim riječima ili bolje kada pacijent može, usprkos konfliktu u svojim psihičkim doživljajima, povezati svoje psihičko događanje pomoću analitičkog rada. (S. Spacal 1989. )

Faktori koji utječu na izbor l Teorijski-pripadnost određenoj psihoanalitičkoj grupaciji i metoda rada l Faktor ličnosti psihoterapeuta-utječe na opću orijentaciju čovjeka prema svojoj okolini kao i uspješnost psihoterapije usmjerava naš odnos prema drugima l Sve to utječe na psihoterapeutov izbor pacijenata kao i ocjenjivanje pacijentove analizabilnosti

Kada dolazi do problema? l l Kada se na silu koriste drugi teorijski koncepti Kada se ne poznaje vlastita struktura ličnosti a upušta se u psihoterapiju Kada pacijent dobro prikriva prave razloge dolaska u terapiju(sekundarna dobit, blaži poremećaj osobnosti i nedovoljno iskusan psihoterapeut Kada se radi bez supervizije ili se u superviziji ne govori o poteškoćama

Kontratransferna i empatijska usmjerenost Različit pristup interpretacijama i razumijevanju l Interpretacija se odnosi na pacijentovu psihičku realnost u cjelini-kontratransferna usmjerenost na aspekte psihičke realnosti koja je pacijentu nedostupna l Razumijevanje se odnosi na pacijentovu subjektivnost-što usmjerava empatijsku usmjerenost psihoterapeutove komunikacije l

Kontratransferna i empatijska usmjerenost l Psihoterapeutove komunikacije koje izražavaju razumijevanje traže sintonost s pacijentovim subjektivitetom l Interpretacije imaju cilj da uzdrmaju pacijentov subjektivitet l To je razlika između empatijske i kontratransferne usmjerenosti

Kontratransferna i empatijska usmjerenost Kada psihoterapeut pokaže razumijevanje pacijent je motiviran produbiti svoje asocijacije l Dolazi do izražaja pacijentova inicijativnost, želja za autoistraživanjem uz psihoterapeutovu podršku l Nakon toga je neophodno aktivirati kontratransfernu usmjerenost kako se ne bi izgubila slika cjelokupne psihičke realnosti l

Kontratransferna i empatijska usmjerenost l Ako izjednačimo empatiju i kontratransfer kao emotivne pozicije a ne istraživačke tada je psihoterapeutova introspekcija ona koja se kreče između empatijskog i kontratransfernog područja psihoterapeutove subjektivnosti i iz nje crpi važne podatke za razumijevanje pacijenta. (S. Spacal 1991. )