OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Obnovljivi izvori energije u u
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Obnovljivi izvori energije u u stalno su prisutni u prirodi i ne možemo ih potrošiti neprestano se obnavljaju neiscrpni su i daleko povoljniji po okoliš nego neobnovljivi izvori energije, koji se danas znatno više koriste imaju i neke negativne strane: visoka cijena, nepovoljni utjecaj hidroelektrana na ekosustav rijeke i porječja
Vrste obnovljivih izvora energije u energija vjetra u energija sunca u energija vode u geotermalna energija u energija biomase u energija plime i oseke
Energija vjetra u u Vjetar je zrak u poletu, a njegova se energija iskorištava pomoću vjetrenjača koje može pokretati. Vjetrenjače se mogu koristiti za proizvodnju električne energije: vjetrenjaču pokreće vjetar, a spojena je na električni stroj – generator, koji vrtnju pretvara u električnu energiju.
Vjetroelektrane u u Vjetrenjače za proizvodnju električne energije nazivamo vjetroelektrane. Obično se grade na brežuljkastim mjestima podalje od naselja, a najčešće su visoke 50 i više metara jer je na većim visinama vjetar snažniji i stalniji, pa se iz njega može proizvesti više električne energije.
Energija sunca u u Iako je Sunce udaljeno od Zemlje 150 milijuna kilometara, ono izuzetno snažno grije i zrači Zemlju. Jedan dio te energije možemo koristiti za zagrijavanje naših domova i škola, ali i za proizvodnju električne energije.
Solarne ćelije se koriste za proizvodnju električne energije.
Energija vode u u Energija vode iskorištavala se još u davnim vremenima za mljevenje žita i dobivanje brašna. Ona predstavlja obnovljiv izvor energije jer se u prirodi neprestano obnavlja.
Hidroelektrane Postrojenje u kojem se iz energije vode proizvodi električna energija zovemo hidroelektrana. u Voda koja teče pokreće turbinu koja pak pokreće generator – stroj za proizvodnju električne energije. u
Geotermalna energija u u Središte Zemlje je izuzetno vruće, a tu Zemljinu toplinu nazivamo geotermalna energija. Na nekim mjestima na Zemlji, podzemna voda izbija na površinu kao para ili vruća voda, ili se mogu izbušiti duboke rupe da bi voda mogla izaći na površinu.
Para ili voda iz Zemljine unutrašnjosti mogu se koristiti za dobivanje električne i toplinske energije.
U Hrvatskoj tople podzemne vode na više mjesta izbijaju na površinu i koriste se za zagrijavanje bazena – kupališta, lječilišta i toplica.
Energija biomase u u Energija biomase je energija sadržana u tvarima biljnog ili životinjskog podrijetla. U biomasu se ubrajaju drvo, slama, ostatci hrane, ostatci drvne industrije i slično. Ovi se materijali mogu koristiti za proizvodnju električne ili toplinske energije ili za proizvodnju drugih energenata koji će se kasnije koristiti – plina ili tekućeg goriva.
Danas se u Hrvatskoj mala količina električne energije proizvodi iz biomase, ali se očekuje da će broj takvih postrojenja u budućnosti rasti zbog velikih interesa za njihovu izgradnju. elektrana na biomasu
Energija plime i oseke u Za energetsko iskorištavanje plime i oseke potrebno je odabrati pogodno mjesto na obali, na kojoj su velike razlike između plime i oseke. u Energija nadolazeće vode pokreće turbine i proizvodi se električna energija.
Najpoznatija elektrana na plimu i oseku nalazi se u Francuskoj, na ušću rijeke Rance. Ta je elektrana stavljena u pogon 1966. godine i ima 24 turbine koje mogu raditi i kao pumpe za oba smjera strujanja vode.
Očuvanje Zemlje u Čovjek je svojim djelovanjem već narušio prirodnu ravnotežu. Na nama je da počnemo koristiti obnovljive izvore energije i spasimo naš planet Zemlju od onečišćenja.
IZRADILA: GABRIJELA MARKOVINOVIĆ 7. D
- Slides: 18