PROTOK ENERGIJE I KRUENJE TVARI Zemlja je obavijena

PROTOK ENERGIJE I KRUŽENJE TVARI

Zemlja je obavijena atmosferom. Atmosfera je zračni omotač sastavljen od različitih plinova, najviše dušika i kisika. bez nje ne bi bilo života, a djeluje i kao zaštita od velikoga Sunčeva zračenja Biosfera – dio atmosfere i područje Zemljine kore naseljeno živim bićima.

GIBANJE ZRAKA – PROMJENE VREMENA Nastanak ciklone oko Zemlje kruže mase hladnoga i toploga zraka topli je zrak lakši ide uvis, bogat je vodenom parom

GIBANJE ZRAKA – PROMJENE VREMENA Nastanak ciklone nastaju oblaci na visinama se para rashlađuje pa pada kiša ili snijeg javlja se pad tlaka ili ciklona

GIBANJE ZRAKA – PROMJENE VREMENA Nastanak anticiklone hladni je zrak teži atmosferski se tlak povećava i nastaje anticiklona donosi suhi zrak, stabilno, lijepo i sunčano vrijeme

Izmjene lijepoga vremena s kišnim, te izmjena noćne i danje svjetlosti pogoduju rastu biljaka proizvođača. Obilje hrane povećava i broj potrošača. razlagači Nakon razlagača tvari u prirodi neprestano kruže, kruže a energija protječe živom i neživom prirodom.

GIBANJE VODE KRUŽNO GIBANJE VODE U ŽIVOJ I NEŽIVOJ PRIRODI zbog Sunčeve topline voda se giba stalnim kruženjem između mora, oceana, kopnenih voda i zraka

KRUŽNO GIBANJE VODE U ŽIVOJ I NEŽIVOJ PRIRODI kruženje vode u prirodi važno je i utječe na sva živa bića biljke iz tla korjenovim dlačicama upijaju vodu i otopljene mineralne tvari preko stabljike voda dospijeva do listova gdje se upotrebljava u fotosintezi ili se višak izlučuje transpiracijom protok vode kroz biljku stalan je i dio je cjelokupnog kruženja vode u prirodi

KRUŽNO GIBANJE VODE U ŽIVOJ I NEŽIVOJ PRIRODI životinje i ljudi, kao potrošači, opskrbljuju se vodom pijući je i hraneći se disanjem, znojenjem i mokraćom izlučuju određenu količinu vode iz organizma u okolinu protok vode kroz potrošače stalan je i dio je cjelokupnoga kruženja vode u prirodi

GIBANJE VODE MORSKE STRUJE ● stalni vjetrovi ● nejednako zagrijavanje vode ● različita slanost vode premještanje vodenih masa u moru (poput “rijeka”) MORSKE STRUJE cjelokupan život na Zemlji ovisi o morskim strujama

MORSKE STRUJE TOPLE pogoduju bujnom životu HLADNE uzrok pustoši

MORSKE STRUJE velik dio Euope nalazi se pod utjecajem tople atlantske Golfske struje i umjerene klime uz našu obalu iz Sredozemnoga mora dolazi topla morska struja donosi milijune organizama u našoj je zemlji umjerena klima omogućuje veliku raznolikost biljaka, gljiva i životinja

MORSKE MIJENE privlačne sila Sunca i Mjeseca utječu na morske mijene PLIMA i OSEKA izmjenjuju se svakih šest sati biljke i životinje imaju posebne prilagodbe za život u pojasu plime i oseke

čvrsto prilijepljene za stijene Puž priljepak Puž ogrc Smeđa vlasulja nitima učvršćene za podlogu Dagnja

KRUŽENJE HRANJIVIH TVARI samo biljke mogu izravno vezati Sunčevu energiju fotosintezom stvaraju hranu ostali organizmi energiju osiguravaju hranom kemijska energija u tjelesnim stanicama izgaranjem hrane oslobađa se energija potrebna za rad organizma, gibanje tijela i ostale životne procese

KRUŽENJE HRANJIVIH TVARI velik dio energije (60%) nastale kemijskim procesima u stanicama prelazi u toplinu oslobađa se u neposrednu okolinu toplokrvne životinje čuvaju tjelesnu toplinu perjem, krznom ili slojem masti zaštita od prevelikoga zagrijavanja: tanki sloj perja, dlake i masti; znojenje

KRUŽENJE HRANJIVIH TVARI prijenos tvari od stanice do stanice omogućuje polupropusna stanična membrana osim energije, u stanicama se oslobađaju voda i ugljikov dioksid dio ostaje u organizmu višak i štetne tvari izlučuju se (transpiracija, disanje i dr. )

KRUŽENJE HRANJIVIH TVARI KRUŽENJE UGLJIKA U PRIRODI

KRUŽENJE DUŠIKA dušik čini gotovo 4/5 atmosfere i prijeko je potreban za rast biljaka

PONOVIMO! 1. Zračni omotač oko Zemlje sastavljen od različitih plinova, najviše dušika i kisika jest: a) biosfera b) atmosfera c) ozon.

2. Kišu ili snijeg donosi: a) ciklona b) anticiklona.

3. Voda se kružno giba: a) između oceana i zraka b) između mora i zraka c) između kopnenih voda i zraka d) svi su odgovori točni.

4. Stalni vjetrovi, nejednako zagrijavanje i različita slanost vode do nastanka: a) morskih struja b) morskih mijena c) morskih oluja.

5. Plima i oseka izmjenjuju se svakih: a) 12 sati b) 8 sati c) 6 sati d) 24 sata.

6. Velik dio nastale energije u tijelu prelazi: a) u vodu b) u toplinu c) u ugljikov dioksid.

7. Ugljikov je dioksid važan: a) za transpiraciju b) za difuziju c) za fotosintezu.