OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Pravni aspekti o obnovljivim izvorima
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Pravni aspekti o obnovljivim izvorima energije
Što su OIE? � Obnovljivom energijom smatraju se tradicionalno biomasa (svi oblici drvnog otpada, otpad životinjskog podrijetla i razne vrste žitarica) i moderne tehnologije temeljene na solarnoj energiji, energiji vjetra, geotermalnoj energiji, hidroelektranama i energiji mora.
Svrha OIE imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. Smanjenje emisije CO 2 u atmosferu je politika EU pa se može očekivati da će i RH morati prihvatiti tu politiku � povećanje udjela OIE povećava energetsku održivost sustava. Također pomaže u poboljšavanju sigurnosti dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i električne energije. � očekuje se da će OIE postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju �
Iz OIE dobiva se 18% ukupne svjetske energije, ali je većina od toga energija dobivena tradicionalnim iskorištavanjem biomase za kuhanje i grijanje - 13 od 18%. � Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih tri posto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uračunati da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2, 4% ukupne svjetske energije. 1, 3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0, 8% na proizvodnju električne energije i 0, 3% na biogoriva. �
Energija vjetra je transformirani oblik sunčeve energije. Sunce neravnomjerno zagrijava različite dijelove Zemlje i to rezultira različitim tlakovima zraka, a vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem tlakova zraka. � Iskorištavanje energije vjetra je najbrže rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U zadnjih nekoliko godina turbine na vjetar znatno su poboljšane. Najbolji primjer je njemačko tržište turbina na kojemu se prosječna snaga od 470 k. W 1995. godine povećala na 1280 k. W 2001. godine. �
Nastanak vjetra i principi iskorištavanja
Energija sunca Sunce je nama najbliža zvijezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji. � Sunčeva energija potječe od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gdje temperatura doseže 15 milijuna °C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz oslobađanje velike količine energije. Svake sekunde na ovaj način u helij prelazi oko 600 milijuna tona vodika, pri čemu se masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju. �
Energija vode � Energija vode (hidroenergija) je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30 -ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio hidroenergije povećan za samo 50% (sa 2. 2% na 3. 3%).
Hidroelektrane Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: protočne, akumulacijske i reverzibilne hidroelektrane.
Bioenergija � Biomasa je obnovljiv izvor energije, a čine ju brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Može se izravno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima te dobivati električna energija u malim termoelektranama.
Pravilnik o obnovljivim izvorima energije Članak 1. 1) Ovim se Pravilnikom utvrđuju obnovljivi izvori energije i kogeneracijska postrojenja koja se koriste za proizvodnju energije, propisuju uvjeti i mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja te uređuju druga pitanja od značaja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije. 2) Ovim se Pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača.
Članak 2. � Korištenjem obnovljivih izvora energije i kogeneracije ostvaruju se interesi RH u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvitka RH, zakonima i drugim propisima, osobito u pogledu: – dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, – učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš, – otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici, – poticanja razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini, – diverzifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe.
Zakon o zaštiti prirode Članak 3. Ciljevi i zadaće zaštite prirode su: očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, utvrditi i pratiti stanje prirode, osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećivanja dijelova prirode i uz što manje narušavanja ravnoteže njezinih sastavnica,
pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, mora, očuvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te očuvanju klime, spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti, osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.
Članak 4. Zaštita i očuvanje prirode temelji se na načelima: svatko se mora ponašati tako da pridonosi očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti, zaštiti prirodnih vrijednosti i očuvanju općekorisne uloge prirode, neobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, a obnovljiva prirodna dobra održivo, u korištenju prirodnih dobara i uređenju prostora obvezno je primjenjivati načela, mjere i uvjete zaštite prirode
zaštita prirode obveza je svake fizičke i pravne osobe, te su u tom cilju dužni surađivati radi izbjegavanja i sprječavanja opasnih radnji i nastanka šteta, uklanjanja i sanacije posljedica nastale štete, te obnove prirodnih uvjeta koji su postojali prije nastanka štete, javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravodobno obavješćivanje o štetama u prirodi i o poduzetim mjerama za njihovo uklanjanje, te pravo na mogućnost sudjelovanja u odlučivanju o prirodi.
Članak 22. Zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka, poboljšanje kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime. � Također, onečišćavanju zraka doprinose razni ispušni plinovi, kao i štetni utjecaj cigareta �
Članak 23. Zaštita voda obuhvaća mjere zaštite voda te poboljšanje kakvoće voda u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za ljudsko zdravlje, slatkovodne eko sustave, kakvoću življenja i okoliš u cjelini. 2) Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja održivog, neškodljivog i neometanog korištenja voda za različite namjene. 1)
Članak 33. � Održivi razvitak i zaštitu okoliša osiguravaju: – Hrvatski sabor, – Vlada, – ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave, – županije i Grad Zagreb, – veliki gradovi, gradovi i općine, – Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, – pravne osobe s javnim ovlastima
– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, – pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, – udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te – građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.
NAPRAVILE: ɞ Nives ɞ Ana Verić, 4. a Drkulec, 4. b
- Slides: 28