ELEKTRANE Temeljni pojmovi Za pojam energetike navodi se

  • Slides: 24
Download presentation
ELEKTRANE

ELEKTRANE

Temeljni pojmovi Za pojam energetike navodi se više različitih značenja. • naučno-stručni: znanost o

Temeljni pojmovi Za pojam energetike navodi se više različitih značenja. • naučno-stručni: znanost o energiji i tehničkoj uporabi izvora energije; • ekonomski: skup gospodarskih aktivnosti pomoću kojih se istražuju i proizvode primarni oblici energije, zatim se transformiraju, prenose i distribuiraju do potrošača i kao primarna ili sekundarna energija racionalno koriste; • općenito: grana gospodarstva koja omogućuje snabdjevanje potrošača neophodnom energijom.

Elektroenergetika je znanost koja se bavi proučavanjem tijeka električne energije od mjesta proizvodnje do

Elektroenergetika je znanost koja se bavi proučavanjem tijeka električne energije od mjesta proizvodnje do mjesta primjene. Ona proučava električnu energiju s gledišta pretvorbe različitih oblika energije u električnu i obratno.

vrste energija - sposobnost obavljanja radnje Energiju kojom raspolažemo dobivamo od Sunca, iz Zemlje

vrste energija - sposobnost obavljanja radnje Energiju kojom raspolažemo dobivamo od Sunca, iz Zemlje i od gravitacijskih sila. energija nagomilana ili sakupljena energija prijelazna energija

nagomilana energija – može se dugo održati nagomilana energija potencijalna unutrašnja na razini molekule:

nagomilana energija – može se dugo održati nagomilana energija potencijalna unutrašnja na razini molekule: na razini atoma: na razini jezgre: toplinska kemijska nuklearna fisija fuzija

prijelazna energija mehanička električna toplinska

prijelazna energija mehanička električna toplinska

oblici energije prirodni (primarni) pretvorbeni korisni

oblici energije prirodni (primarni) pretvorbeni korisni

Primarni (prirodni) izvori energije mogu se podijeliti na: 1. konvencionalne i nekonvencionalne izvore energije

Primarni (prirodni) izvori energije mogu se podijeliti na: 1. konvencionalne i nekonvencionalne izvore energije s obzirom na razinu uporabe, 2. obnovljive i neobnovljive s obzirom na prirodnu obnovljivost.

Konvencionalni (klasični) oblici energije su: 1. kemijska energija – fosilna goriva, 2. potencijalna energija

Konvencionalni (klasični) oblici energije su: 1. kemijska energija – fosilna goriva, 2. potencijalna energija – vodna snaga, 3. nuklearna energija (uran, torij – fisija).

Nekonvencionalni (alternativni) oblici energije su: 1. energija zračenja - Sunce, 2. kinetička energija -

Nekonvencionalni (alternativni) oblici energije su: 1. energija zračenja - Sunce, 2. kinetička energija - vjetar, valovi, 3. potencijalna energija – plima i oseka 4. toplinska energija – geotermalna energija (suhe stijene u Zemljinoj kori, vrući izvori, toplina Zemljine unutrašnjosti), 5. nuklearna energija – fuzija, 6. kemijska energija – uljni škriljevci, bituminozni pijesak, biomasa, bioplin.

Neobnovljivi su izvori energije fosilna i nuklearna goriva i geotermalna energija. Obnovljivi su izvori

Neobnovljivi su izvori energije fosilna i nuklearna goriva i geotermalna energija. Obnovljivi su izvori Sunčevo zračenje, energija vodotoka, plime i oseke, valova i vjetra, . . .

Za praktično iskorištavanje primarnih oblika energije nije mjerodavno samo njihovo postojanje nego tehnička mogućnost

Za praktično iskorištavanje primarnih oblika energije nije mjerodavno samo njihovo postojanje nego tehnička mogućnost i ekonomska opravdanost njihova iskorištavanja.

GORIVA BILJNOG PORIJEKLA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA UGLJEN I TRESET NAFTA DRVO I OTPACI PLIN BIOMASA

GORIVA BILJNOG PORIJEKLA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA UGLJEN I TRESET NAFTA DRVO I OTPACI PLIN BIOMASA ULJNI ŠKRILJAVCI BIOPLIN

Vrste elektrana Izvori na kojima se temelji proizvodnja električne energije su: 1. para dobivena

Vrste elektrana Izvori na kojima se temelji proizvodnja električne energije su: 1. para dobivena pomoću ugljena, nafta, plina i nuklearnim procesom, 2. voda, 3. dizelski motori koji rade na naftu. Ostali su mogući izvori električne energije Sunčeva energija, snaga vjetra, snaga plime i oseke itd.

Postrojenja za proizvodnju električne energije nazivaju se elektrane, a dijelimo ih: - prema vrsti

Postrojenja za proizvodnju električne energije nazivaju se elektrane, a dijelimo ih: - prema vrsti pogona, - prema ulozi u elektroenergetskom sustavu, - prema veličini potrošačkog područja.

PODJELA ELEKTRANA PREMA VRSTI POGONA HIDROELEKTRANE NA ČVRSTA GORIVA TERMOELEKTRANE NA TEKUĆE GORIVO ELEKTRANE

PODJELA ELEKTRANA PREMA VRSTI POGONA HIDROELEKTRANE NA ČVRSTA GORIVA TERMOELEKTRANE NA TEKUĆE GORIVO ELEKTRANE NA VJETAR NA PLINSKO GORIVO KOMBINIRANE ELEKTRANE

PODJELA ELEKTRANA PREMA ULOZI U EES-U VRŠNE TEMELJNE

PODJELA ELEKTRANA PREMA ULOZI U EES-U VRŠNE TEMELJNE

PREMA VELIČINI POTROŠAČKOG PODRUČJA LOKALNE ( BLOK ) GRADSKE PODRUČNE

PREMA VELIČINI POTROŠAČKOG PODRUČJA LOKALNE ( BLOK ) GRADSKE PODRUČNE

Energetske karakteristike elektrana instalirana snaga – nazivna snaga elektrane, tj. zbroj nazivnih snaga generatora

Energetske karakteristike elektrana instalirana snaga – nazivna snaga elektrane, tj. zbroj nazivnih snaga generatora (u MVA) ili zbroj snaga turbina (u MW). maksimalna snaga – najveća snaga koju elektrana može proizvesti kao cjelina uz pretpostavku da su svi njeni dijelovi spremni za pogon. raspoloživa snaga – snaga koju elektrana može proizvesti u nekom trenutku polazeći od stvarnog stanja u elektrani.

maksimalno i minimalno godišnje opterećenje – određuje se iz pogonskih podataka elektrane ili iz

maksimalno i minimalno godišnje opterećenje – određuje se iz pogonskih podataka elektrane ili iz godišnje krivulje trajanja opterećenja. faktor opterećenja – omjer proizvedene el. energije u toj godini (Wgod) i energiji koja bi se proizvela da je elektrana cijelu godinu pod maksimalnim opterećenjem: m = Wgod / 8760 Pm

faktor iskorištenja – umjesto maksimalnog opterećenja uvrstimo malsimalnu snagu elektrane: n = Wgod /

faktor iskorištenja – umjesto maksimalnog opterećenja uvrstimo malsimalnu snagu elektrane: n = Wgod / 8760 Pmax trajanje korištenja – vrijeme potrebno da se maksimalnom snagom proizvede količina energije Wgod.