MORSKO DNO MORSKO DNO Morsko dno je puno

MORSKO DNO

MORSKO DNO Morsko dno je puno životinja i biljaka. n Neke od tih životinja su grdobina, morski crv, riba list, morski jež, morska zvijezda, škarpina. . n Na velikim dubinama morsko je dno mračno mjesto. n

Životinje morskog dna GRDOBINA MORSKI CRV RIBA LIST MORSKI JEŽ MORSKA ZVIJEZDA ŠKARPINA

Opis pojedinih životinja n n n GRDOBINA je plosnata životinja. Na glavi ima svijetlo. S tim svijetlom privlači ribe i kad one dođu dovoljno blizu grdobina ih pojede. MORSKI CRV buši rupe na dnu i tako se skriva od grabežljivaca. Može narasti više od 2 metra, ima puno nogu i 4 jaka zuba. MORSKA ZVIJEZDA ima 5 krakova. Sporo se kreće i kada je okrenemo na leđa vrati se u početni položaj. Na vrhu svakog kraka ima jedno oko.

MORSKI JEŽ na sebi ima puno oštrih bodlja. Mala je životinja koja se često ne miče. ŠKARPINA je otrovna riba. Kad je na kamenjima teško ju je uočiti zato što poprima boju kamenja i ostalog. RIBA LIST ima dva oka na istoj strani. Kad se zakopa, s njima gleda kad će doći plijen.

BILJKE NA MORSKOM DNU POSIDONIA je morska cvjetnica čiji su preci nekada živjeli na kopnu te naselili more. Ova biljka je endem Mediterana , a jedino u australskim morima žive još dvije srodne vrste posidonije. Prava cvjetnica, a ne alga pa posjeduje korijenje, listove i cvijeće. Posidonija gradi morske livade koje se protežu na pjeskovitom dnu, a može se naći i u pukotinama stijena u kojima se istaložilo dovoljno sedimenta. CYMODOCEA NODOSA je morska cvjetnica koja nastanjuje muljevito-pjeskovata dna. Može formirati livade, a poznata staništa livada su uvale otočja Brijuni i podmorje Medulina, Ližnjana i rta Kamjenjak. . Otpornija je na zagađenje od Posidonije, pa ju istiskuje u lukama.

ŠKOJKE NA MORSKOM DNU PERISKA je zaštićena Jadranska vrsta koja obitava na pjeskovitom dnu. Čest je stanovnik livada morske trave, posidonije. Razvojem turizma njezina su staništa naglo prorijeđena ponajviše zbog ljuštura koje se koriste za izradu ukrasnih predmeta i kao suvenir. Zabranjeno je njezino vađenje i stavljanje ljuštura u prodaju! OŠTRIGA (KAMENICA) je školjka nepravilna oblika koja izgleda kao kamen. Gornja joj je ljuštura spljoštena, dok je ona donja, kojom se pričvrsti za kamen, udubljena. Živi u kolonijama na stijenama ili tvrdim predmetima poput stupova na dubini do 40 m. Hrani se planktonom kojeg usisava zajedno s vodom koju zatim izbacuje kroz škrge.

ŠKOJKE NA MORSKOM DNU PRSTAC je valjkasti školjkaš dugačak do 12 cm. Živi u obalnim stijenama, liticama i samostalnom većem kamenju, u vlastitim bušotinama koje se rastom školjkaša šire. Vrlo je čest i u podmorskim špiljama. Zabranjeno razbijanje stijena u priobalnom području u kojima žive prstaci te izlov prstaca i njihovo stavljanje u promet na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. DAGNJA, PEDOČ je školjka sastavljena od dvije potpuno iste duguljaste ljušture čvrsto povezane elastičnim obručem. Boja joj je crno-modra, modro ljubičasta, a zna imati i svijetlije nijanse. Živi na prosječnoj dubini od 1 m u zoni izmjene plime i oseke.

RAKOVI NA MORSKOM DNU KOSMELJ, GRANŠOPOVERO je rak koji ima snažno spljošteno tijelo i nejednake jake štipaljke. Na nogama ima čvrste čekinje. Dug je do 12 cm, a težak do 0, 40 kg. Prosječan primjerak teži 0, 05 kg. Obitava na malim dubinama, takoreći u području plime i oseke na grebenastim i kamenitim obalama gdje se skriva po raznim rupama i pukotinama. Brz je i okretan, a štipaljke su mu unatoč malim dimenzijama vrlo čvrste i imaju jak stisak. . HLAP, AŠTIŽE je rak kojem je tijelo izduženo, valjkasto s glatkim oklopom. Ima dvije štipaljke, a desna je jače razvijena za drobljenje hrane i borbu. Najveći ulovljeni primjerak bio je težak oko 12 kg i dug otprilike 100 cm. Prosječan primjerak teži oko 0, 60 kg. Meso mu je cijenjeno i traženo. Može se pripremati na razne načine ali najbolji je na buzaru sa lazanjama.

GLAVONOŠCI NA MORSKOM DNU SIPA je glavonožac širokog ovalnog odozgo spljoštenog tijela s unutrašnjom ljušturom. Kad je u opasnosti ispušta crnu tintu, osim toga jako se dobro stapa s okolinom mijenjajući boju kože i reljef. Zadržava se na pjeskovitom i muljevitom dnu, danju se skriva u sumrak odlazi u lov. MUZGAVAC, FOLPO je glavonožac mekanog tijela, rastezljivo i bez ljušture svijetlo smeđe boje sa crnim mrljama, ali i promjenljive - prilagođava se boji okoliša. Dug je do 40 cm, težak do 0, 50 kg. Prosječan primjerak teži oko 0, 15 kg. Zadržava se na pjeskovitim, ljušturastim i muljevitim predjelima, na dubinama između 5 i 50 metara, ali zađe i do dubine do 200 metara. Mnogi ga zamjenjuju sa malom hobotnicom.

SPUŽVE NA MORSKOM DNU SPUŽVA je životinja, a ne biljka, a u evolucijskom nizu pripada prvim višestaničnim bićima nastalima na Zemlji. Načelno, spužve uspijevaju u toplijim morima, a zanimljivo je da su obnovljiva vrsta, dakle ukoliko je pravilno odrezana, na mjestu gdje je dotad bila jedna, nastat će druga spužva. Vole toplo, mirno i čisto more, hrane se planktonom, a rastu pričvršćene na hridinasta morska dna sve do dubine od 200 m. Da bi narasla do cca 15 cm u promjeru spužvi trebaju 2 do 4 godine, a budući da plankton dobivaju filtriranjem mora, zapanjujući je podatak da spužva prosječne veličine dnevno profiltrira nešto manje od 2000 litara morske vode. U Jadranu obitava vrlo kvalitetna oblo-okrugla vrsta spužve tzv. Dalmata Fina, koja u promjeru naraste do 40 cm, a karakterizira je vrlo fina struktura zbog koje je na tržištu cijenjena i tražena. Osim ove, u Jadranu uspijeva još jedna vrsta spužve, zbog specifičnog oblika i karakteristične žilavosti zvana Slonovo uho. Ona pak može narasti do 1 m u promjeru, ali nije tako cijenjena poput svoje pitome srodnice.

Prezentaciju izradili Učenici 4. a Osnovne škole Fažana : Damodar Dvorski , Fran Krčelić uz moralnu podršku Katarine Ajduković