EUROPA TEMA OPA OBILJEJA EUROPE Europa je kontinent

EUROPA TEMA: OPĆA OBILJEŽJA EUROPE

§ Europa je kontinent na kojem živimo i radimo, na kojem se nalazi Hrvatska i o kojem ćemo učiti ovu školsku godinu. § Od kuda zapravo naziv Europa? Riječ Europa potječe od asirske riječi ereb što znači zapad.

§ Europa je položena na velikoj kopnenoj masi koja se zove Euroazija i na obali Atlanskog oceana. § Na tom najvećem kopnu na Zemlji osim Europe nalazi se i Azija. § Između Europe i Azije postoji dogovorena granica.

§ Promatrajući Euroaziju, Europa izgleda kao veliki poluotok pa je često zovu poluotokom Euroazije. § Izdvojila se kao zaseban kontinent jer je imala drugačiji politički, povijesni, kulturni i gospodarski razvoj.

§ Pripada kontinentima Starog svijeta zajedno sa Azijom i Afrikom.

§ § Europa ima idealan geografski položaj. Položena je u središtu kopnene polutke. Zbog takvog položaja europljanima je lako bilo stupiti u kontakt sa ostatkom svijeta i naseliti ga. U Novi svijet ponijeli su europsku kulturu i civilizaciju pa često govorimo o europocentrizmu. Zbog svog idealnog položaja zovu je još i kolodvor svijeta jer svi prometni pravci prolaze preko Europe. Dakle, od Europe putujemo lako i brzo gdje god želimo. Osim toga okružena je prostorima koji su gusto naseljeni i gospodarski razvijeni pa je i to potaklo razvoj prometa.

§ Najveći dio Europe smješten je u Sjevernom umjerenom toplinskom pojasu, a samo manji dio u Sjevernom hladnom toplinskom pojasu. § Pronađite na karti kuda prolazi početni meridijan i na koliko polutka je smještena Europa?

§ Površinom to je mali kontinent. § Svojom veličinom na predzadnjem je mjestu. Tek je Australija veća od Europe. § Krajnje točke Europe: § 1. Najistočnija – sjeverni Ural § 2. Najzapadnija – rt Roca § Najjužnija – rt Tarifa § 4. Najsjevernija – rt Nordkap

§ Najviši vrh nalazi se na Kavkazu – El Brus § Tri države na Kavazu – Armenija, Gruzija i Azarjbedžan- članice su Vijeća Europe, organizacije koja okuplja europske države.

§ Obalna linija Europe je veća od same površine kopna pa je tako Europa najmorskiji kontinent. § Utjecaj mora seže duboko u kopno zbog nizinskog reljefa koji dominira i poluotočnog oblika pa su udaljenosti od mora male. To je uvjetovalo orijentiranost stanovništva na more i rani razvoj djelatnosti vezanih uz more – pomorstvo, ribarstvo, brodogradnja. § Povezanost kopna sa morem i utjecaj mora na kopno zovemo maritimnost.

§ Razvoju pomorstva i naseljenosti pogodovala je još i razvedena obala. § Europa ima najrazvedeniju obalu. § Na nekim obalama nalazimo ledenjačke oblike reljefa kao npr. Fjord u Norveškoj i Škotskoj. § Fjordovi su potopljene ledenjačke doline.

§ Obala Europe konačno se oblikovala pred 10 000 god. kad je završilo ledeno doba na Zemlji. Razina mora tada se podigla za 100 metara pa je europsko kopno poprimilo današnji izgled. § U ledenom dobu središte zaleđivanja bio je Botnički zaljev pa ledenjačke oblike reljefa najviše nalazimo u tom dijelu Europe.

§ Europska mora su topla što zbog smještaja Europe i što zbog Golfske struje koja prolazi zapadnom obalom Europe. Zbog toga Barentsovo more i Norveško more tokom zime se ne zaleđuju kao mora na istoj geografskoj širini. § Jedan ogranak te morske struje ulazi u Sredozemno more.

§ Prema prirodnim i društvenim obilježjima, te po gospodarskom značenju razlikujemo tri obalna i morska pročelja: § 1. Sjeverno obalno i morsko pročelje § 2. Zapadno obalno i morsko pročelje § 3. Južno obalno i morsko pročelje

Sjeverno obalno i morsko pročelje § Proteže se od sjevernog Urala do rta Nordkapp. § Čine ga obale Barentsovog i Bijelog mora. § Obilježja: slaba naseljenost zbog nepovoljne klime, mora su plitka i gospodarski važna zbog ribolova i prometa.

Zapadno obalno i morsko pročelje § Proteže se od Gibraltarskih vrata do rta Nordkapp. § Obilježja: obale su niske i pjeskovite izuzev u Norveškoj i Velikoj Britaniji (fjord, klif) s izraženim morskim mijenama. § Mora su bogata sa naftom i zemnim plinom te ribom (Sjeverno more i Norveško more). § Pročelje velike gustoće naseljenosti i gospodarske razvijenosti.

Južno obalno i morsko pročelje § Proteže se od Gibraltarski vrata do rta Nordkapp. § Obilježja: obale su strme i stjenovite. Ipak, zbog razvoja turizma, industrije i pomorstva stanovništvo se sve više seli na obalu. Zbog toga Sredozemno more postaje sve više onečišćeno.

§ Prema razvedenosti razlikujemo dalmatinski tip obale i norveški tip obale. § Kod dalmatinskog tipa obale otoci i poluotoci pružaju se usporedo sa obalom u smjeru sjeverozapad-jugoistok. § Kod norveškog tipa obale reljefni oblici položeni su okomito na smjer pružanja kopna.

§ Najprometnije more na svijetu je Sredozemno more zbog Sueskog kanala. § Gospodarski najvažnije more je Sjeverno more zbog nafte, zemnog plina i ribe. § Najprometniji kanal je Engleski kanal. § Na geografskoj karti potražite veće otoke, poluotoke, morska vrata, tjesnace, kanale i prolaze, mora i ocean koji okružuju Europu.

Na geografskoj karti usporedi riječnu mrežu Europe sa riječnom mrežom na drugim kontinentima.

Možete primjetiti da rijeke Europe su kratkog toka, ali su bogate sa vodom. Zbog nizinskog reljefa rijeke je bilo moguće povezati kanalima. Najveći i najprometniji riječni kanal je Rajna -Majna-Dunav.

§ Gospodarski najvažnija rijeka je Rajna na čijem se ušću nalazi najveća pomorska luka Europe Rotterdam. § Najdulja rijeka je Volga. § Najveće rijeke Europe nalaze se na istoku Europe. Zašto? § Rijeke Europe koriste se za plovidbu(Rajna, Majna, Dunav), vodoopskrbu, industriju, dobivanje hidroenergije (Alpe i Skandinavija), natapanje poljoprivrednih površina, ribolov (Volga) turizam i rekreaciju.

Slijevovi § Slijev Sjevernog ledenog mora-pripadaju mu rijeke Sjeverna Dvina i Pečora. Nemaju veliko značenje jer veći dio godine su zaleđene. § Slijev Baltičkog mora-pripadaju mu rijeke Odra, Visla, Zapadna Dvina i Neva koje su plovne i bogate sa vodom. § Sjevernog mora-pripadaju mu rijeke Rajna, Temza, Laba. Rijeke imaju veliko prometno i gospodarsko značenje. Prolaze kroz prostor Zapadne Europe koji je gusto naseljen i gospodarski visoko razvijen. Na estuarijima ovih rijeka nastale su velike pomorske luke. Najveća je Rotterdam.

§ Slijev Atlanskog oceana-pripadaju mu rijeke Seine, Loire, Tajo. § Slijev Sredozemnog mora-pripadaju mu rijeke Rhona, Po i Neretva. Većinom su kratke i nisu toliko bogate sa vodom. Međutim, imaju veći pad te su pogodne za hidroenergetsko iskorištavanje. § Slijev Crnog mora-najznačajnija rijeka je Dunav koja je sastavni dio kanala Rajna-Majna-Dunav kojim su povezani Sjeverno i Crno more.

§ Europska jezera po postanku su prirodna i umjetna. § Najveća jezera su Ladoga i Onega koja su ledenjačkog porijekla. § Najveća umjetna jezera nalaze se na rijeci Volgi (npr. Samarsko).

§ Europsko kopno nije iste starosti. § Neki dijelovi europskog kopna su mlađi a neki stariji. § Najstariji dijelovi nastali su u geološkoj eri koja se zove prekambrij. Toj Prastaroj Europi pripadaju Ruska ploča i Baltički štit. § Pronađi ih na karti.

§ Stara Europa nastala je u paleozoiku. Njoj pripadaju stara gromadna gorja. Pronađi ih na karti. § Mlada Europa nastala je u mezozoiku i i njezino nastajanje traje sve do danas. § Mi danas živimo u geološkoj eri koju zovemo kenozoik.

§ Nizine Europe podijelili smo na mlade i stare. § U stare nizine ubrajamo Istočnoeuropsku nizinu i Panonsku nizinu. Na površini je nataložen prapor ili les. § U mlade nizine ubrajamo Panonsku nizinu, Andaluzijsku i Padsku. Nastale su taloženjem riječnog materijala. § Pribaltička nizina nastala je otapanjem ledenjaka. Na površini nizine su morene pa je manje plodna.

Klima Europe § Na klimu Europe utječe geografska širina, reljef, raspored kopna i morska struja (Golfska). § Temperatura i padaline opadaju od zapada prema istoku i od juga prema sjeveru. Idući prema istoku europe utjecaj mora slabi, a povećava se utjecaj kopna pa govorimo o kontinentalnosti. § Kopno se brže zagrijava ali brže i hladi pa su veće temperaturne amplitude između dana i noći i godišnjih doba.

§ Najveću količinu padalina Europi donose Zapadni vjetrovi. § U udžbeniku pronađite kartu sa rasporedom klima. Naučite obilježja i biljni pokrov svake klime.