MOJOJ MAJCI JEDINOM SRCU KOJI ZA ME GORI

MOJOJ MAJCI, JEDINOM SRCU KOJI ZA ME GORI

POLOŽAJ ŽENE KROZ POVIJEST

• Povijest su pisali muškarci pa se čini da su najveći dio povijesti i činili muškarci. Žene su, naravno, postojale, ali one nisu bile prisutne u raznim tzv. muškim stvarima, odnosno, javnom životu. Bilo je nepojmljivo da bi jedna žena bilo što drugo radila nego kuhala, prala i čuvala djecu. Na sreću, do danas se to ipak promijenilo.

ŽENE U SVIJETU

Florence Nightingale

• Jedna vrlo važna žena, koja je djelovala za vrijeme Krimskog rata, bila je Florence Nightingale. Rođena je 15. svibnja 1850. u Firenci, po kojoj je i dobila ime. Florence Nightingale je spoznala kako se jedino znanjem i vještinom može doprinijeti zdravlju bolesnika.

• Utjecala je na poboljšanje zdravlja ljudi. • Za vrijeme Krimskog rata organizirala je prvu ekipu za njegu ranjenika i bolesnika. • Ubrzo su se pokazale blagotvorne posljedice njenog rada: smrtnost u poljskim bolnicama svedena je od 40% na 2% jer su poboljšani higijenski uvjeti, uklonjeni izvori sepse, crijevnih zaraza i pjegavca.

• Vrlo je bitno reći da su po uzoru na njezina djela i zahvaljujući njoj počela razmišljanja o svjetskoj organizaciji koja bi pomagala siromašnima, ranjenima i bolesnima. • Znajući da je unatoč lošem zdravlju, zbog kojeg je ostala invalid, Florence Nightingale neumorno radila sve do svoje smrti, 13. kolovoza 1910. , još ju više treba cijeniti kao ženu i kao osobu. • Utjecaj Florence Nightingale prisutan je i danas

Marija Skoldowska Curie Marija Sklodowska Curie na poljskoj novčanici

• Rođena je 7. studenog 1867. u Varšavi. • Bila je prva žena i osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade. • Prvu Nobelovu nagradu je dobila za fiziku 1903. , a drugu za kemiju 1911. za otkriće radija i polonija. • Budući da je bila vrlo uspješna, mnogi je zovu «majka Nobelovaca»

Sufražetkinje

• Sufražetkinja je naziv koji se krajem 19. i početkom 20. stoljeća u anglosaksonskim zemljama, a pogotovo u Velikoj Britaniji koristio za pripadnicu pokreta za jednako pravo glasa muškaraca i žena, odnosno uvođenje ženskog prava glasa.

• Na ulicama su organizirale razne demonstracije zbog čega su često bile uhićivane pod optužbama da su tim demonstracijama remetile mir, a one su samo htjele jednakost žena i muškaraca. • Također, one su se koristile metodama tzv. direktne akcije kao što je vezanje za pruge, podmetanje vatre u poštanske sanduke, razbijanje prozora, a ponekad i postavljanje manjih bombi.

• Sufražetkinje su bile često zatvarane, na što su reagirale organiziranjem štrajkova glađu, što je vlasti tjeralo da ih prisilno hrane. • Sufražetkinje su samo nekoliko godina nakon Prvog svjetskog rata postigle veći dio svojih ciljeva.

ŽENE U MEĐURATNOM RAZDOBLJU (HRVATSKA)

Ivana Brlić-Mažuranić

• Ivana Brlić-Mažuranić (18. 4. 1874. – 21. 9. 1938. ), hrvatska književnica. Potječe iz poznate obitelji Mažuranića (djed joj je bio Ivan Mažuranić – političar, pjesnik i hrvatski ban). Privatno se školovala i učila mnogo stranih jezika te su joj neka od prvih književnih djela pisana na francuskome.

• Godine 1892. udala se za Vatroslava Brlića, političara i odvjetnika. Bila je majka šestero djece i vrlo dobro je poznavala dječji svijet. • Pisala je poeziju, dnevnike, eseje. Napisala je brojna književna djela, a najpoznatiji roman za djecu je «Čudnovate zgode šegrta Hlapića» . Kritičari smatraju njenu zbirku pripovjedaka «Priče iz davnine» krunskim djelom koje je inspirirano slavenskom mitologijom.

• Ona je izuzetno važna jer je 1937. godine postala prvom ženom članicom Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti (danas HAZU). Akademija ju je također predlagala dva puta za Nobelovu nagradu. • Svoju slavu je stekla pišući za djecu pa je često nazivaju hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.

Marija Jurić Zagorka

• Marija Jurić Zagorka (1. 1. 1873. – 30. 11. 1957. ), hrvatska književnica i novinarka. Rodila se u Negovcu kraj Vrbovca. Pučku školu je polazila u Zagrebu i Varaždinu. U petnaestoj godini je napustila školovanje zbog obiteljskih razloga

• Udala se za mađarskog željezničarskog činovnika, ali već nagon tri godine ga je napustila jer nije imao razumijevanja za ideale svoje žene. • Novinarska karijera Marije Jurić Zagorke započela je s anonimnim člankom u «Obzoru» . Nakon tog članka na preporuku J. J. Strossmayera ulazi u redakciju «Obzora» , ali anonimno - jer je bila žena.

• Uz to što je bila jedno vrijeme urednica «Obzora» , potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama – Ženski list (1925. – 1938. ), a zatim Hrvaticu. Bez obzira što je bila uspješna i uporna stalno je bila izložena poniženju i podsmijehu. Također je na nagovor Strossmayera počela pisati romane i drame.

USPAVANKE I PJESME

KAKO SE MOŽE ŠTEDJETI MAMA? Kad igraš se, igraš, pa sam igračke spremiš, ti svoju mamu, zapravo, štediš. Kad sam se počešljaš, sam umiješ lice, ti štediš mamine jutarnje živce. I kad za školu sam spremaš stvari, ti svoju mamu štediš ustvari. Kad cipele i hlače čuvaš od blata, ti mami uštediš dva dobra sata. Kad knjige i torbu držiš u redu, ti mami uštediš plaću jednu. Jedino za mamu ljubav ne štedi, jer ljubav davati jedino vrijedi.

NAPRAVILE: Nikolina Modrušan & Kristina Šalov-Tadić 8. a