MJERENJE OTPORA UZEMLJENJA Zato uzemljenje Uzemljenja prate sve

MJERENJE OTPORA UZEMLJENJA

Zašto uzemljenje? Uzemljenja prate sve električne uređaje jer propisi traže da su kućišta svih el. naprava (uređaji, strojevi, transformatori, vodovi, kabeli) uzemljena, kako u slučaju pogreške u izolaciji ne bi bio ugrožen život osoba koje poslužuju naprave. Ova zaštitna mjera odgovara svojoj svrsi jedino kada je uzemljenje ispravno izvedeno, te je otpor uzemljenja dovoljno nizak.

ČINJENICA: ZEMLJA PROVODI STRUJU!!! PODRUČJE OKO UZEMLJIVAČA NAZIVAMO ZAPORNOM PLOHOM (polumjer kod malih uzemljivača je približno 5 m) mjerenje otpora uzemljenja se sastoji u tome da se mjeri otpor između uzemljivača i okolne zemlje IZVAN ZAPORNE PLOHE

Budući da samu zemlju ne možemo upotrijebiti za mjerenje i na taj način neposredno mjeriti otpor uzemljenja uzemljivača, mi to praktički radimo tako da 1 stezaljku stavimo na uzemljivač (npr. za stupove) ili mjerni spoj koji provjeravamo, a drugu stezaljku na neki pomoćni uzemljivač (sonda-veliki klin) koji je povezan vodičem sa izvodom na mjernom instrumentu. Pomoćni uzemljivač mora biti udaljen barem za dvostruki polumjer (tj. kod naših malih uzemljivača bar 10 m). Vodiči koji ih povezuju moraju biti dovoljno dugi

Što je uzemljivač? odnosno uzemljivački sustav, je skup međusobno povezanih metalnih dijelova ukopanih u zemlju koji ostvaruju električki vodljivi spoj uzemljenih dijelova opreme (postrojenja) sa zemljom. 1) Zaštitno uzemljenje: izravno uzemljenje metalnih dijelova električne opreme koji ne pripadaju strujnim krugovima radi zaštite ljudi od opasnih prenapona. 2) Pogonsko uzemljenje: izravno uzemljenje metalnih dijelova električne opreme koji pripadaju strujnim krugovima elektroenergetskog postrojenja (npr. zvjezdište transformatora). 3) Gromobranski uzemljivač: zaštita od atmosferskih izbijanja.

Uzemljenje

OTPOR UZEMLJENJA Pod otporom uzemljenja podrazumijeva se zbroj otpora rasprostiranja uzemljivača i otpora zemljovoda (vodiča kojim je više uzemljivača spojeno u uzemljivački sistem ili kojime su metalni dijelovi električne opreme spojeni s uzemljivačem). Uglavnom je opravdano zanemarenje otpora zemljovoda, te se RZ svodi na otpor rasprostiranja uzemljivača (ili jednostavnije - otpor uzemljenja). Otpor uzemljenja ovisi o izvedbi uzemljivača i otpornosti tla u koje je ukopan. Pri dozemnom kratkom spoju, struja uzemljivača uzrokuje prostornu raspodjelu potencijala duž otpora uzemljenja potencijalni lijevak uzemljivača.

Napon dodira je dio napona uzemljivača UZ pri "utisnutoj" struji kratkog spoja koji čovjek može premostiti dodirom (vodoravni razmak 1 m). Napon koraka je dio napona duž izvodnice potencijalnog lijevka uzemljivača koji može biti premošten korakom (duljine 1 m). Impedancija uzemljenja karakteristična je za nekoliko uzemljivača spojenih paralelno, čije međudjelovanje uzrokuje induktivni karakter otpora uzemljenja.

potencijalni lijevak uzemljivača Napon koraka i dodira

MJERENJE OTPORA UZEMLJENJA Mjerenje otpora uzemljenja treba provoditi izmjeničnim naponom zbog elektrolitičkog karaktera vođenja električne struje u zemlji (kod istosmjerne struje dolazi do polarizacijskih pojava koje ometaju mjerenje i kvare točnost). Pri udaru groma važne su kapacitivna i induktivna komponenta otpora uzemljenja, pa bi bilo najispravnije mjerenja obavljati visokom frekvencijom ili udarnim naponima. dijelovi električne opreme koji ne pripadaju strujnom krugu mogu zbog raznih neispravnosti i kvarova doći pod napon i izazvati smetnje u radu, ili, ako su pristupačni dodiru osoblja, nesreće.

To se sprečava dobrom izolacijom strujnog kruga, odnosno pouzdanim uzemljenjem metalnih dijelova pristupačnih dodiru koji ne pripadaju mjernom krugu. Otpor uzemljenja mora biti dovoljno nizak da ne bi uzemljeni dijelovi prigodom raznovrsnih kvarova i smetnji došli na potencijal prema zemlji koji je opasan po život. Zbog toga je potrebno već prije puštanja u pogon, a i za vrijeme pogona, provjeravati otpor uzemljenja električne opreme. Napon na kućištu mora biti manji od 80 V otpor uzemljenja mora biti mali! Uzemljivači ukopani u zemlju i spojeni zemljovodom.

Vrste uzemljivača: 1) Vrpčasti 2) Štapasti 3) Cijevni Oblici: 1) Prstenovi 2) Četverokuti 3) Rešetke 4) Trake 5) Zvijezdasti

MJERENJE OTPORA UZEMLJENJA U-I METODOM

I ≈0 ∞ A C B A- mjeri struju koja teče kroz oba uzemljivača V-mjeri napon između uzemljivača i okolne zemlje, pri čemu sondu C treba postaviti izvan zaporne plohe (V treba imati vrlo veliki unutarnji otpor – da bi utjecaj na mjerni rezultat bio što manji – najčešće se upotrebljavaju elektronički voltmetri) RC ne smije biti prevelik jer bi inače bio potreban viši napon za postizanje dovoljne struje (on utječe najprije na struju kroz zemlju)

RA i RB računamo po OHM-ovom zakonu: U-I metoda se rijetko upotrebljava za mjerenje uzemljivača male prostranosti jer traži sama po sebi mnogo priprema. Za praktični rad postoje prilagođena tvornička mjerila, koja su za mjerenje po ovoj metodi izrađena kao kvocijentna mjerila s ugrađenim izvorom izmjeničnog napona.

Prednosti U-I metode za mjerenje RUZ Ova metoda je važna za mjerenje velikih površinskih uzemljivača u elektranama i velikim TS, gdje je otpor uzemljivača vrlo malen, te u sustavima sa direkno uzemljenom neutralnom točkom gdje je ova metoda praktički jedini način mjerenja RUZ.

Zaključak Otpor uzemljenja treba najprije izmjeriti pošto se uzemljenje izvede, te je nakon toga potrebna stalna kontrola otpora uzemljenja što se može voditi kroz revizionu knjigu. Otpor uzemljenja možemo mjeriti na više načina, a ovo mjerenje je važno jer se ni jednom objektu ne može izdati uporabna dozvola dok nema atest sa izvršenim mjerenjem otpora uzemljenja.