Krediti dug i gospodarski rast izlazak iz zaaranog

Krediti, dug i gospodarski rast: izlazak iz začaranog kruga Velimir Šonje Arhivanalitika Zagreb, 5. travnja 2016.

Sadržaj Glavna tema je odnos banaka i poduzeća Dugi rok: odnos razine zaduženosti, ekonomskog razvoja i rasta Kratki rok: o vezi između rasta kredita i industrijske proizvodnje Zaključci i preporuke

Omjer privatnog duga (kućanstva i poduzeća) i BDP-a 45% 140% 120% 35% 100% 30% 25% 80% 20% 15% 60% 10% 40% 5% 20% 1 20 4 15 * 13 20 12 20 11 20 20 10 20 09 08 20 07 Krediti poduzećima 20 06 20 05 20 04 20 03 20 20 02 01 20 20 20 00 0% Krediti stanovništvu 0% 200020012002200320042005200620072008200920102011201220132014 Ukupan privatni dug • Razliku između slika desno i lijevo najvećim dijelom čini vanjski dug poduzeća • Klasičan obrazac financijskog produbljivanja do 2010. • Stagnacija i razduživanje nakon 2010. • Ulazimo li u novu normalu u kojoj zaduživanje neće rasti brže od BDP-a? Bez duga uz izravna ulaganja

BDP per capita prema PPS-u u % prosjeka EU 28 Kakva je veza između zaduženosti privatnog sektora i razine razvitka? 160 140 Austrija Njemačka Belgija 120 Finska Francuska Italija 100 Češka 80 Litva Estonija Mađarska Poljska Latvija 60 Rumunjska Nizozemska Irska R 2 = 0, 4431 U. K. Španjolska Slovenija Slovačka Švedska Danska Malta Grčka Portugal Hrvatska Bugarska 40 20 0 0 50 100 150 200 Konsolidirani privatni dug u % BDP-a 2014. 250 300 • Privatni dug u Hrvatskoj je relativno visok • Visoku razinu razvoja moguće je dostići na vrlo različitim stupnjevima financijske dubine (zaduženosti privatnog sektora)

Sektor poduzeća je znatno više zadužen nego sektor stanovništva (dug u % BDP-a) 80% 120% 80% 60% 76, 8% 40% 20% 70% Krediti stanovništvu u % BDP 100% Dug / BDP 2015* Poduzeća 40% Finska Malta Francuska Hrvatska Poljska 30% Bugarska 20% 10% 40, 2% 0% *Procjena 2015. Grčka 50% Kućanstva 0% Portugal Španjolska U. K. 60% Estonija Italija Slovačka Češka Mađarska Litva Slovenija R 2 = 0, 298 Švedska Nizozemska Irska Njemačka Austrija Belgija Rumunjska 0 20 40 60 80 100 120 BDP per capita prema PPS-u u % prosjeka EU 28 140 160

Rezime dosadašnjeg dijela izlaganja ČINJENICE • Do 2010. traje klasično financijsko produbljivanje (brži rast dugova od BDP-a) • Nakon toga počinje stagnacija i razduživanje • Dug privatnog sektora od 120% BDP-a relativno je visok • Nisu bitni samo domaći krediti nego ukupna zaduženost (u zemlji i inozemstvu, i prema ne-bankama) • Dugovi sektora poduzeća (napose dugovi prema inozemstvu) u tome bitno određuju ukupan omjer PREDVIĐANJA I OTVORENA PITANJA • Hoće li u budućnosti rast dugova odnosno kredita moći samo pratiti rast BDP-a (ili će biti još i sporiji)?

U kakvoj je vezi promjena privatne zaduženosti i rasta nakon krize? (veliko rasipanje podataka) Prosječna stopa rasta realnog BDP-a 2011. -2014. 6 -40, 0 Litva Estonija Latvija • Sporiji rast ili pad BDP-a nakon izbijanja krize povezan je s rastom zaduženosti privatnog sektora (snažan utjecaj Cipra i Grčke) • Baltik (FDI), Malta, UK: rast uz razduživanje • Veći dio zemalja u oblaku: pozitivna veza znači da postoji veza • Hrvatska na granici 4 Malta Luksemburg Poljska U. K. -30, 0 Rumunjska 2 Irska Slovačka Švedska Bugarska Mađarska. Njemačka Austrija Francuska Češka Belgija Danska 0 Nizozemska Finska Slovenija -20, 0 -10, 0 20, 0 30, 0 Italija Hrvatska Španjolska R 2 = 0, 2307 Portugal -2 Cipar -4 -6 Grčka Stopa promjene konsolidiranog privatnog duga u % BDP-a 2014. /2010.

Budućnost kreditiranja u Hrvatskoj KREDITOR: A ŠTO DA RADIM? ! Prezaduženi, ne rastu, moraju se restrukturirati Nezaduženi, rastući, novi

Analiza kratkoročnog odnosa kredita poduzećima i industrijske proizvodnje (cikličke komponente) Koeficijenti linearne korelacije • Proizvodnja zaostaje za kreditima vs. proizvodnja prethodi kreditima • Efekt ponude vs efekt potražnje • • U oba slučaja važno je da korelacija ne “pukne” Ako “pukne”, važno je razumjeti zašto, i leži li iza pucanja korelacije nešto može ugroziti ili usporiti rast proizvodnje

Analiza lomova u odnosu kredita poduzećima i industrijske proizvodnje VARIJANTA 1 VARIJANTA 2 • Pred-krizno i krizno razdoblje (strukturni prekid 2009. ) • Model sam identificira strukturne lomove u odnosu kredita i proizvodnje • Ukupno dominira efekt potražnje • Također dominira efekt potražnje • Efekt potražnje dominira zbog snage u kriznom razdoblju • Krizno razdoblje dijeli se na dva pod-razdoblja, u drugome veza “puca”

Ciklička komponenta kredita i identificirani lomovi

Zaključci i preporuke Prezaduženi, ne rastu, moraju se restrukturirati Nezaduženi, rastući, novi • Rješavanje prezaduženosti – nesolventnosti, nelikvidnosti, nenaplativih i djelomično naplativih plasmana • Poticanje restrukturiranja • Dosadašnji institucionalni okvir (osobito PSN) nije dao sistemskih rezultata – daljnje su promjene nužne • Jačanje zaštite kreditora ubrzava procese • Sprega s EU fondovima VERTIKALNA MJERA Kapitalno jačanje poduzeća - Porezi - Fiskalna konsolidacija, niže kamatne stope - Bolja regulacija, manji rizici - Privlačenje ulagača

Hvala!