Rast i razvoj Rast je kvantitativni proces poveanja

Rast i razvoj

Rast je kvantitativni proces- povećanja dimenzija tijela i kvalitativni proces- promjene strukture, funkcije i reaktivnosti pojedinih tkiva i organa, promjene psihičkih svojstava djeteta, te njegovo prilagođavanje socijalnim i kulturnim uvjetima okoline. n

n Rast u užem smislu je povećanje dimenzija tijela, ukupne mase tijela (koje se mogu mjeriti: tjelesna visina, masa, opseg glave, opseg prsa, debljina potkožnog nabora), ili povećanje dimenzija i mase pojedinih dijelova tijela, organa ili tkiva, stanica.

n Razvoj je kvalitativna promjena, to je složenije zbivanje koje obuhvaća promjene u građi, diferenciranje, sazrijevanje biokemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnosti i prilagodbe tkiva, organa i funkcije organizma od začetka do kraja razvojne dobi.

Razvoj podrazumijeva n i tjelesni razvoj, n i psihički (kognitivni, emocionalni) razvoj, n i socijalnu prilagodbu djeteta.

Razdoblja razvojne dobi Plod(-dijete) Prava!? Zigota Genetski potpuno određeno ljudsko biće Prenatalno razdoblje: od začeća do rođenja Prva 2 mjeseca= embrionalno razdoblje Od 3. mj. do rođenja= fetalno razdoblje

Dojenačka dob: od rođenja do kraja 1. g. Prva 4 tjedna= novorođenačka dob

Predškolska dob: u širem smislu od početka 2. g. do kraja 5. ili 6. 1. Mlađa predškolska dob, razdoblje malog djeteta: 2. i 3. g. 2. Predškolska dob u užem smislu: od 4. do uključivo 5. /6. g.

Školska dob: obuhvaća vrijeme od početka do završetka školovanja (14/18 g. ) u užem smislu od 7. g. do početka puberteta(10 g. djevojčice, 12 dečki) Unutar toga: biološki proces ubrzanog tjelesnog i spolnog razvoja - PUBERTET Pubertet: od pojave prvih sekundarnih spolnih obilježja (10/12 g. ) do spolne zrelosti n Spolna zrelost= pojava zrelih spolnih stanica i sposobnost oplodnje Završetak puberteta kod djevojčica: 14/16 g. , kod dječaka 15/17 g.

Adolescencija ili mladenaštvo: od nastupa spolne zrelosti, tj. od završetka puberteta (♀14/16, ♂ 15/17 g. ), do završetka tjelesnog rasta i razvoja i postizanja psihosocijalne zrelosti (djevojke 16/18 g. , dečki 18/20 g. ) ADOLESCENCIJA- psihosocijalne promjene koje vode odraslosti

SAD: početak adolescencije= početak puberteta n WHO: početak adolescencije= 10 g. n

n n n Zdrava djeca iste dobi uvelike se razlikuju i u tjelesnim mjerama i u konačnoj dosegnutoj visini i težini na kraju rasta Isto vrijedi i za razvoj tjelesnih, motoričkih, umnih i drugih funkcija i sposobnosti (npr. hod, govor, hodanje po stubama, čitanje i pisanje) Rast i razvoj određeni su međudjelovanjem naslijeđenih i okolinskih faktora

Faktori rasta n n Genski Okolinski

Genski n Genski: djeluju na brzinu sazrijevanja i na konačno dosegnutu razinu rasta (npr. visina djeteta, sazrijevanje kostiju, nicanje zubi, početak puberteta- ovise o stanju roditelja, braće i sestara) n n Spol: razlike pri porodu (dječaci veći), nestaju krajem 1. g. , pa opet u pubertetu “Rasa”

Okolinski n n n Intrauterini uvjeti života Životni uvjeti poslije rođenja: ekološki faktori, zemljopisni Prehrana: ukoliko gladovanje nije bilo prejako i predugo, može se ubrzano nadoknaditi izgubljeno; kronično pothranjivanje sprječava ostvarenje genskog potencijala Društveno i imovinsko stanje obitelji: utječe na brzinu rasta i na krajnje dosegnutu visinu a i težinu Bolesti: akutne infekcije ne utječu, kronične bolesti usporuju ali nakon ozdravljenja slijedi nadoknađivanje Nadoknadni rast: dosizanje T i V pretpostavljenog potencijala, Nakon prestanka kratkotrajnog gladovanja ili bolesti

n n Sezonske varijacije: brži rast u visinu u proljeće, veći porast mase u jesen Sekularni porast: povećanje prosječne visine i težine djece i odraslih u određenoj populaciji tijekom nekoliko desetljeća (vjerojatno zbog boljih uvjeta života, prehrane, manjeg pobola): u Hr od kraja 19. do sredine 20. st. - porast visine za 5 -10 cm

Praćenje rasta Redovitim tjelesnim mjerenjima n Najvažnije antropometrijske mjere: tjelesna masa (težina), tjelesna duljina/ visina, opseg glave n Redovito se bilježe u zdravstvenoj dokumentaciji n

Rast u visinu i rast težine Fizički rast ocjenjuje se najjednostavnije mjerenjem tjelesne duljine/ visine i težine n Za ocjenu napretka u 1. g. služi težina, a poslije 1. g. visina n Uspoređujemo V i T djeteta sa standardima – s odgovarajućim mjerama skupine zdrave djece koje su prikazane kao tablice ili krivulje: očitamo da li se promatrano dijete svojim mjerama uklapa među svoje vršnjake n

n n Najčešće se primjenjuju centilne krivulje: T, V, OG u odnosu na dob Na apscisi je dob, na ordinati dosegnuta T ili V ili OG: to su centilne krivulje težina-dob, visina-dob, OG -dob Krivulje imaju osim prosječne visine i težine djece određene dobi, još i varijacijske širine Korisno je također za ocjenu fizičke konstitucije i uhranjenosti usporediti težinu s visinom: težinskovisinske centilne krivulje

n Tjelesne mjere koje padaju između 5. i 95. centilne krivulje- normalne; iznad i ispod- posljedica nekog patološkog uzroka koji treba otkriti • Pogodne su za dugoročno praćenje razvoja određenog djeteta, svako pomicanje T ili V izvan prvobitne centilne krivulje upozorava na moguće patološke uzroke

Razlike u rastu između organa Krivulju rasta visine, tj. krivulju općeg rasta slijedi veći dio kostura (osim lubanje) i muskulature. n Slično je i s nekim parenhimnim organimajetra, bubrezi. n Neka tkiva se temeljito razlikuju u rastu od opće krivulje rasta: mozak i lubanja, spolni organi, limfno tkivo tonzila, adenoida i crijeva, potkožno masno tkivo. n

Rast glave n n Pratimo ga mjerenjem frontookcipitalnog opsega glave Glava raste usporedno s rastom moždane mase, najbrže u prve 3 godine Centilne krivulje- dob: OG Mali OG/ Preveliki OG- oštećenje mozga

Procjena zrelosti n n n Djeca se razlikuju i u brzini rasta i u sazrijevanju pojedinih organa ili funkcija Brzina rasta i sazrijevanje funkcija i organa ne idu uvijek paralelno Brže sazrijevanje znači raniji pubertet Rast mjerimo tjelesnim mjerenjem Razvoj dodatno ocjenjujemo (a time procjenjujemo i početak puberteta)procjenom zrelosti

Procjena zrelosti n n Praćenje psihomotoričkog razvoja Praćenje spolnog razvoja Dozrijevanje kostiju Razvoj zuba Koštana dob ili zrelost: Rentgenska slika zapešća lijeve ruke- broje se jezgre okoštavanja i uspoređuje sa standardima n Zubna dob: Broj trajnih zubi između 6. i 13. g. n

Razvoj zubi n n Mliječni zubi (1. denticija): između 5. i 9. mj. života prvi zubi S 1 g. dijete ima 68 zubi S 2 g. ima svih 20 Broj zubi= broj mjeseci-6

n n Trajni zubi (2. denticija): počinje u 6. /7. g. pojavljuje se 1. molar iza 5. mliječnog (tzv. šestica), pa donji sjekutići, završava u 13. g.

Predviđanje krajnje visine n n Longitudinalnim mjerenjem individualnog djeteta Poslije 6. g. iz podataka o visini, koštanoj zrelosti i srednjoj visini roditelja, uz pomoć tablica

Tjelesna površina n n n Iz t i v, uz pomoć nomograma Novorođenče 0, 25 m 2 Dvogodišnjak 0, 50 Petogodišnjak 0, 75 Devetogodišnjak 1, 0 Odrasla osoba 1, 75

Rast i razvoj u pojedinim razdobljima n n n Prenatalno Dojenačka dob (novorođenačka) Predškolska (mlađa prešk. ) Školska Pubertet Adolescencija

Novorođenče n Tj. težina (masa)~3, 4 kg (2, 5 -4, 1) U prvim danima izgubi 10% Na kraju 1. mj. ima 10 -20% više od RT n Tj. duljina~50 cm (46 -54) n OG 33 -36 cm n n

Tjelesne proporcije n Glava veća, ekstremiteti relativno kraći, sredina u visini pupka

Ponašanje n n n 6 stanja budnosti: od dubokog spavanja do budnosti s plačem Kad opušten- položaj totalne fleksije Asimetrije, prevelika opuštenost ili ukočenost- znak bolesti

n n n Već 1. dana života ukoliko potpuno opušten, može kratko promatrati ljudsko lice i predmete, te okrenuti glavu kratko prema zvuku i pogled prema svijetlu. Spreman za uspostavljanje emotivno obojenih socijalnih veza s okolinom. Zbog toga je upravo u tim prvim satima i danima vrlo bitno da dijete bude stalno uz majku.

Dojenče n n n U 1. tromjesečju dobiva 25 g dnevno, 750 g mjesečno. U 2. 600 g mjesečno. U 3. 450 g mjesečno. U 4. 300 g. U dobi 5 mj. RT podvostručena, u dobi 12 mj. potrostručena.

n Poraste s 50 cm na 75 cm na kraju 1. g. OG s 34/35 pri rođenju, 42/44 cm s 6 mj. , 45/47 s 12 mj. n n VF se zatvori do 18 mj.

Psihomotorni razvoj n n Razvoj motorike (pokreti i držanje glave, trupa, udova) Razvoj okulomotorike i vida Razvoj sluha i govora Razvoj društvenosti

Pregled za procjenu razvoja motorike: n n n Potrbušni položaj Ležanje na leđima Pokus posjedanja povlačenjem za podlaktice Vertikalni položaj Funkcija šake

U potrbušnom položaju iz položaja totalne fleksije tijekom 1. mj. kreće proces kraniokaudalne ekstenzije n Počinje s odizanjem brade, pa lice i vrat – krajem 1. mj. , krajem 3. odupire se na podlaktice i laktove, u dobi 6 mj. odupire se dlanovima o podlogu uz pružene laktove, a glava i vrat su već okomiti na podlogu, i okrene se na leđa n

n I u položaju kad lebdi potrbuške u horizontali, prati se proces kraniokaudalne ekstenzije- počinje s odizanjem glave, završava ekstenzijom glave, vrata, trupa i donjih udova- Landauov refleks

U položaju na leđima držanje je prva 3 mj. nesimetrično, kasnije simetrično, od 5. mj. odiže glavu od podloge n

n n U pokusu posjedanja iz leđnog položaja povlačenjem za podlaktice, prati se kontrola glavice Kod novorođenčeta glavica zaostaje, pada U dobi 3 mj zatiljak kratko prati U dobi 6 mj dojenče aktivno prati posjedanje

U sjedećem položaju najprije je u totalnoj kifozi, zatim se podupire rukom na koljeno, između 6 i 8 mj. sjedi čvrsto i dulje vrijeme U dobi 10 -12 mj. sjedi bez potpore n

U uspravnom položaju napočetku pokazuje automatski hod, nakon 3 mj. ne odupire se aktivnoastazija i abazija, s 5 mj. opet se odupire, s 9 -10 stoji uz pridržavanje, s 11 -12 balansira, s 12 -15 hoda samostalno n

WHO

Šaka Na početku potpuno stisnuta, refleks hvatanja, s 3 -4 mj. se otvara, palac se odmiče od dlana, digitopalmarni hvat- prihvaća predmet s 4 prsta i s dlanom, s 6 -7 mj. aktivno poseže za predmetom, radiopalmarni hvat i premetanje predmeta iz ruke u ruku n Do kraja 1. g. pincetni hvatvrškom kažiprsta i palcem n

2. polovica dojenačkog razdoblja n S 6 -8 mj. - n S 8 -9 mj. S 10 -12 mj. - n S 9 -10 mj. - n S 11 -12 mj. - n S 12 -15 mj. - n Sjedi uz potporu vlastitom rukom Puzi Sjedi bez oslonca neograničeno Stoji dosta sigurno držeći se Balansira par sek bez držanja Prohoda

Gledanje i slušanje n n n Kada posumnjati da slabije čuje ili vidi? Krajem 2. mj. fiksira, promatra i prati očima s jasnim interesom lica predmete oko sebe na 30 ak cm udaljenosti, i okreće glavu prema zvuku Kasnije prati i glavom Koordinacija jabučica sve bolja S 5 mj. potpuna koordinacija, binokularni vid i akomodacija U prvom tromjesečju reagira na zvuk mijenjanjem spontane motorike, plačom, treptanjem Od 4. mj. okreće glavu prema zvuku

Društveno ponašanje n n n Tijekom 2. mj uzvraća smiješkom, mijenja motoriku na majčin glas S 4 glasno se smije, zna izraziti nezadovoljstvo mimikom, motorikom, glasom S 6 raspoznaje, boji se stranih S 9 igra se skrivača S 12 baca predmete i traži da mu se vrate

Govor n n 2 faze: predjezična faza - (8 mj) – jezična U predjezičnoj producira vokale, kasnije i konsonante, u 3. mj. guče - spaja samoglasnike i suglasnike S 8 mj. tvori jasne slogove bez povezivanja sa značenjem (“ma-ma”) Jezična faza ovisi o normalnom sluhu: reducira se znatan broj glasova, ostaju samo oni iz materinjeg jezika, povezuje ono što čuje s određenim pojmom, s 12 mj. veže određene slogove uz određeno značenje (“MAMA”)

Mlađa predškolska dob n Svladao je temeljne motoričke vještine - od nesigurnog hoda do trčanja, sposobno je samostalno se napojiti iz čaše i nahraniti, svladalo je umijeće govora, upravlja mokrenjem i stolicom n n Istražuje svijet, u to vrijeme rado pobjegne Istražuje predmete, stavlja ih u usta Opasnost!!!

Mlađa predškolska dob Smanjuje se brzina rasta: u 2. g. dobije 2, 5 kg i 12 cm --87 cm u 3. g. 2 kg i 7 cm --94 cm n Masno tkivo nakon 9. mj. se smanjuje u korist mišića n Mozak sporije raste- OG sporije raste: u 2. g. - 2 cm u 3. g. - 1 cm n Smanjuje se apetit, interesira ga svijet, okolina, a ne hrana n

Mlađa predškolska dob n Početkom 2. g. samostalno hoda ali na širokoj osnovi, od 18 mj. sigurniji S 18 mj. penje se 1 po 1 stubu S 20 se spušta Na kraju 2. g. trči bez pada n S 18 mj. slaže 3 kockice, s 24 - 6 kockica n n n S 18 mj. upotrebljava 10 riječi, te počinje spajati u iskaze, rečenice Tijekom 2. g. javljaju se rečenice s 2 -3 riječi U 2. pol. 2. g. (i tijekom 3. ) zna na neki način izreći potrebu za obavljanjem nužde i obaviti je u…

Predškolsko dijete n Tijekom 3. , 4. , 5. g. : 2 kg/godinu Visina: 6 -8 cm/godinu Sa 6 g. : 20 kg i 115 cm n S 2 i pol g. ima sve mliječne zube n

Predškolsko dijete n n n S 3 g. penje se izmjenjujući korake S 4 g. spušta S 3 g svjestan svoje osobnosti, zna ime i spol U predškolskoj dobi traži uzor u obitelji i imitira ga- roditelja istog spola, braću, sestre Postavlja apstraktna pitanja, igra igre s određenim ulogama Promjene u odnosima u obitelji i vani dovode do strahovanja, tjeskobe, agresivnosti- problemi: noćna mora, sisanje palca, mokrenje u krevet, mucanje

Rana školska dob n n n Rastu 6 cm/god i 3 -3, 5 kg/god S punih 6 niču trajni zubi, s 12 mliječni su zamjenjeni trajnim Limfno tkivo (tonzile i adenoidi) postiže svoj maksimum, a s pubertetom involuira, i dalje česti respiratorni infekti (6 -7 godišnje je normalno), ali nije potrebna tonzilektomija

Pubertet Obilježen je važnim tjelesnim promjenama, razvojem sekundarnih spolnih oznaka, sazrijevaju spolne žlijezde, završava stjecanjem sposobnosti reprodukcije n Vrlo varijabilan u vremenu početka, redoslijedu, brzini, završetku n

Pubertet =Kombinacija anatomskih i fizioloških promjena koje uključuju ubrzanje tjelesnog rasta i razvoja, dozrijevanje gonada, razvoj sekundarnih spolnih oznaka n Fizičke promjene- uslijed hormonskih promjena- hormoni iz gonada i nadbubrežnih žlijezda (spolni h. + h. rasta) n Fizičke promjene – ponajprije sekundarne spolne oznake - klasificiraju se po Tanneru n

Djevojčice: počinje s 10 g, prvi znakovi: porast dojki (=telarhe), istodobno ili pola godine kasnije- pubična dlakavost (=pubarhe), pubertetski zamah rasta+ raspodjela masnog tkiva po ženskom tipu, menarhe s 12/13 g. n Dječaci počinje s 12 g, prvi znakovi: povećanje testisa, nakon pola godine pubarhe, pa povećanje penisa pubertetski zamah rasta+ porast mišićne mase, mutacija glasa. n

Razvoj sek. spolnih oznaka n n Tannerove tablice Razvoj pubične dlakavosti i spolovila (muškog)

Razvoj sek. spolnih oznaka n Tannerove tablice n Razvoj dojki

n Osim sek. spolnih oznaka, rasta u visinu i koštanog dozrijevanja, raste i težina, raste i srce i trbušni organi

Adolescencija n n n n Samopromatranje, uspoređivanje Bojazni i sumnje u normalnost vlastitoga razvoja Interes za spolnost, autoerotičnost, prijateljstva s osobama istoga spola Separacija (od roditelja) i individuacija, povezanost s vršnjacima, prihvaćanje normi skupine vršnjaka, potreba za samodokazivanjem Krizne situacije, rizična ponašanja, kolebanje raspoloženja Intimne veze s osobama suprotnog spola Stjecanje vlastite osobnosti i spolnog identiteta Postizanje psihosocijalne zrelosti: sposobnost apstraktnog mišljenja, sagledavanja posljedica svojih akcija, izgrađen stav prema obitelji i vršnjacima, izgrađeni profesionalni ciljevi

Zaostao rast Dijete je visinom ispod 5. centile za dob ili je brzina rasta manja od 4 cm/god. n Uzroci: n Porodično n Konstitucionalno (nadoknadi u/ nakon puberteta) n Primordijalno (u sklopu prirođenih bolesti) n Nasljedne bolesti- kromosomske, genske, metaboličke n Zbog pothranjenosti, zapuštanja, zlostavljanja n n n Hormonski (hipofiza, štitnjača) Bolesti kostura (hondrodisplazija) Bolesti organskih sustava (srčane) Otkriti uzrok!!! Otkloniti ga!!! NADOKNADNI RAST!!

Visok rast n n n Dijete je visinom iznad 95. c. Konstitucionalno Sekundarno uz bolesti