KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O UGOVORIMA O MEUNARODNOJ PRODAJI

KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O UGOVORIMA O MEĐUNARODNOJ PRODAJI ROBE Sl. l. SFRJ MU 10/1984. UNITED NATIONS CONVENTION ON CONTRACTS FOR THE INTERNATIONAL SALE OF GOODS 1

- Lex mercatoria je uvažena stara dama koja je dva puta nestala sa lica zemlje, i dva je puta ponovno oživjela Berthold Goldman, Lex mercatoria, 3 Forum Internationale 3, 3 (1983) 2

P. J. Mazzacano: “Harmonizing Values, Not Laws: The CISG and the Benefits of a Neo-Realist Perspective” 2008 NJCL 1 . . . Strict uniformity and predictability in applying CISG will never be achieved. But perfection was never the goal of the CISG. Rather, the CISG seeks the objective of functional or relative uniformity in both the interpretation and application of CISG across a common set of commercial norms. 3

P. J. Mazzacano: “Harmonizing Values, Not Laws: The CISG and the Benefits of a Neo-Realist Perspective” 2008 NJCL 1 In other words, the CISG is an attempt to harminize not so much the law of international sales transactions, but more precisely, the norms and values regarding the conduct of international trade in goods. In this way, the CISG is the ambodiment and expression of international mercantile customs, or a new lex mercatoria. 4

87 država su ugovorne strane Konvencije 5

POLJE PRIMJENE – čl. 1. st. 1. Konvencija se primjenjuje na ugovore o prodaji robe, sklopljene između strana koje imaju svoja sjedišta na teritorijima različitih država: • kad su te države ugovornice; ili • kad pravila međunarodnog privatnog prava upućuju na primjenu prava jedne države ugovornice 6

POLJE PRIMJENE – čl. 1. st. 2. Činjenica da ugovorne strane imaju svoja sjedišta u raznim državama neće se uzeti u obzir kad god to ne proistječe iz ugovora ili prijašnjeg poslovanja između strana ili iz obavijesti što su ih one dale bilo u koje vrijeme prije ili za vrijeme sklapanja ugovora. 7

POLJE PRIMJENE – čl. 1. st. 3. Ni državljanstvo ugovornih strana kao ni građanski ili trgovački karakter ugovornih strana ili ugovora ne uzimaju se u obzir primjeni ove Konvencije. 8

POLJE PRIMJENE – čl. 10 ako jedna strana ima više sjedišta, uzima se u obzir sjedište koje ima najčvršću vezu s ugovorom i njegovim izvršenjem, imajući na umu okolnosti koje su bile poznate stranama ili koje su strane imale na umu bilo u koje vrijeme prije ili u trenutku sklapanja ugovora ako jedna strana nema sjedište, uzet će se u obzir njezino redovno boravište 9

POLJE PRIMJENE – čl. 1. st. 1. Konvencija se primjenjuje na ugovore o prodaji robe, sklopljene između strana koje imaju svoja sjedišta na teritorijima različitih država: • kad su te države ugovornice; ili • kad pravila međunarodnog privatnog prava upućuju na primjenu prava jedne države ugovornice 10

REZERVA – čl. 95 �Pri deponiranju svojih instrumenata ratifikacije, prihvaćanja, odobravanja ili pristupanja svaka država može izjaviti da se ne smatra obveznom prema odredbama točke (b) stavka 1. članka 1. ove Konvencije. • čl. 1. st. 1. (b) – slučaj kada pravila međunarodnog privatnog prava upućuju na primjenu prava jedne države ugovornice 11

REZERVA – čl. 95 Kina Njemačka Češka Sveti Vincent i Grenadini Singapur Slovačka Sjedinjene Američke Države Nizozemska 12

POLJE PRIMJENE – čl. 1. st. 1. (b) � hrvatski mpp → hrvatsko pravo • hrvatski sud mora primijeniti Bečku konvenciju, a ne ZOO � hrvatski mpp → pravo države ugovornice • hrvatski sud mora primijeniti Bečku konvenciju, a ne zakon koji ta država ugovornica inače primjenjuje na unutarnju prodaju • rezerva iz čl. 95 � mpp države ugovornice → hrvatsko pravo • sud države ugovornice mora primijeniti Bečku konvenciju, a ne ZOO • rezerva iz čl. 95 � mpp države neugovornice → hrvatsko pravo; → pravo države ugovornice • nema međ. -pravne obveze primjene Bečke konvencije 13

BEČKA KONVENCIJA Najznačajniji partneri Republike Hrvatske u izvozu u 2009. godini: • Italija (Bečka konvencija stupila na snagu 1. • • siječnja 1988. godine), Bosna i Hercegovina (Bečka konvencija stupila na snagu 6. ožujka 1992. godine), Njemačka (Bečka konvencija stupila na snagu 1. siječnja 1991. godine), Slovenija (Bečka konvencija stupila na snagu 25. lipnja 1991. godine) i Austrija (Bečka konvencija stupila na snagu 1. siječnja 1989. godine). 14

BEČKA KONVENCIJA Najznačajniji uvozni partneri Republike Hrvatske u 2009. godini: • Italija, • Njemačka, • Rusija (Bečka konvencija stupila na snagu 1. rujna 1991. godine), • Kina (Bečka konvencija stupila na snagu 1. siječnja 1988. godine, ) i • Slovenija. 15

ISKLJUČENJE PRIMJENE – čl. 6 Strane mogu isključiti primjenu ove Konvencije ili, pod rezervom odredaba članka 12. , odstupiti bilo od koje od njezinih odredaba ili izmijeniti njihov učinak • široka primjena načela autonomije volje • dispozitivni karakter Bečke konvencije • ugovorne strane moraju isključiti primjenu Bečke konvencije (opting out system) 16

ISKLJUČENJE PRIMJENE – čl. 6 � Bečka konvencija može biti isključena potpuno ili djelomično, a samo isključenje može biti i izričito i prešutno • Na ovaj će se ugovor primijeniti hrvatsko pravo, uz • • • isključenje Bečke konvencije. Za ugovor će biti mjerodavan hrvatski Zakon o obveznim odnosima, a isključuje se primjena Bečke konvencije. Za ovaj se ugovor isključuje se primjena Bečke konvencije. Na ugovor će se primijeniti hrvatski Zakon o obveznim odnosima. Za ugovor je mjerodavno pravo Burkine Faso. Za ugovor je mjerodavno hrvatsko pravo. 17

BEČKA KONVENCIJA Lex mercatoria Polje primjene Bečke konvencije Učinak rezerve iz čl. 95 Isključenje Bečke konvencije – čl. 6

POLJE PRIMJENE – čl. 3. � ugovorima o prodaji smatraju se i ugovori o isporuci robe koja se treba izraditi ili proizvesti, osim ako je strana koja je robu naručila preuzela obvezu da isporuči bitan dio materijala potrebnog za tu izradu ili proizvodnju � konvencija se ne primjenjuje na ugovore u kojima se pretežni dio obveza strane koja isporučuje robu sastoji u obavljanju nekog rada ili pružanja nekih usluga 19

ZOO – čl. 590 Pojam Članak 590. Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl. , a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

ZOO – čl. 591 Odnos prema kupoprodaji Članak 591. (1) Ugovor kojim se jedna strana obvezuje izraditi određenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kupoprodajom. (2) Ali ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naručitelj obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari. (3) U svakom slučaju ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na umu osobitu vrijednost izvođačeva rada.

ZOO UGOVOR O KUPOPRODAJI (u sumnji) • Izvođač (~ prodavatelj) izrađuje pokretnu stvar od svog materijala UGOVOR O DJELU • Naručitelj daje bitan dio materijala • Ako ugovaratelji imaju na umu osobitu vrijednost izvođačeva rada (bez obzira na to tko je dao materijal)

POLJE PRIMJENE – čl. 3. � ugovorima o prodaji smatraju se i ugovori o isporuci robe koja se treba izraditi ili proizvesti, osim ako je strana koja je robu naručila preuzela obvezu da isporuči bitan dio materijala potrebnog za tu izradu ili proizvodnju � konvencija se ne primjenjuje na ugovore u kojima se pretežni dio obveza strane koja isporučuje robu sastoji u obavljanju nekog rada ili pružanja nekih usluga 23

PRODAJE NA KOJE SE NE PRIMJENJUJE BEČKA KONVENCIJA – čl. 2. � Konvencija se ne primjenjuje na prodaju: • robe kupljene za osobnu ili obiteljsku upotrebu ili za • • • potrebe domaćinstva, osim ako prodavatelj bilo u koje vrijeme prije ili u trenutku sklapanja ugovora nije znao niti je mogao znati da se roba kupuje za takvu upotrebu na javnoj dražbi u slučaju zapljene ili nekog drugog postupka sudskih vlasti vrijednosnih papira i novca brodova, glisera na zračni jastuk i zrakoplova električne energije 24

ZOO – čl. 14 (1) i (2) Primjena pojedinih odredaba na trgovačke ugovore i druge pravne poslove Članak 14. (1) Odredbe ovoga Zakona što se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovačke ugovore nije izrijekom drukčije određeno. (2) Trgovački ugovori, prema ovom Zakonu, jesu ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.

ZOO – čl. 402 (3) Nedostaci za koje prodavatelj ne odgovara (3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na ugovore koje fizička osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s fizičkom ili pravnom osobom koja kao prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti (potrošački ugovor).

PITANJA KOJA (NI)SU OBUHVAĆENA KONVENCIJOM – čl. 4 i čl. 5 Konvencija uređuje samo: • sklapanje ugovora o prodaji • prava i obveze prodavatelja i kupca koje proistječu iz takva ugovora PRAVNI ASPEKTI UGOVORA O PRODAJI OD NJEGOVA ZAKLJUČENJA DO ISPUNJENJA • Ponuda • Prihvat ponude • Prava i obveze koje proizlaze iz tako sklopljenog ugovora 27

STRUKTURA I. DIO – POLJE PRIMJENE I OPĆE ODREDBE II. DIO – SKLAPANJE UGOVORA III. DIO – PRODAJA ROBE • • • Opće odredbe Prodavateljeve obveze Kupčeve obveze Prijelaz rizika Zajedničke odredbe za prodavateljeve i kupčeve obveze IV. DIO – ZAVRŠNE ODREDBE

PITANJA KOJA (NI)SU OBUHVAĆENA KONVENCIJOM – čl. 4 i čl. 5 Posebno, osim ako ovom Konvencijom nije izričito drugačije predviđeno, ona se ne odnosi na: • valjanost ugovora, bilo koju od njegovih odredaba ili običaja • učinak što bi ga ugovor mogao imati na vlasništvo prodane robe Konvencija se ne primjenjuje na: • odgovornost prodavatelja za smrt ili tjelesne ozljede koje bi roba uzrokovala bilo kojoj osobi 29

TUMAČENJE UGOVORA – čl. 8 � izjave i druga ponašanja jedne strane tumačit će se: • u skladu s njezinom namjerom kada je druga strana znala tu namjeru ili joj ta namjera nije mogla biti nepoznata • podredno, izjave i druga ponašanja jedne strane tumačit će se onako kako bi ih razumna osoba istih svojstava kao druga strana shvatila u istim okolnostima � pri utvrđivanju namjere jedne strane ili shvaćanja što bi ga imala razumna osoba, vodit će se računa o svim važnim okolnostima slučaja, uključujući njihove pregovore, praksu koju su strane međusobno uspostavile, običaje i svako kasnije ponašanje strana. 30

TUMAČENJE KONVENCIJE I POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA – čl. 7 � Pri tumačenju ove Konvencije vodit će se računa o njezinu međunarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedinstvenost njezine primjene i poštovanje dobre vjere u međunarodnoj trgovini. � Pitanja koja se tiču materije uređene ovom Konvencijom, a nisu izričito riješena u njoj, rješavat će se prema općim načelima na kojima se ona temelji ili, ako tih načela nema, prema pravu mjerodavnom na osnovi pravila međunarodnog privatnog prava. 31

TUMAČENJE KONVENCIJE – čl. 7. st. 1. međunarodni karakter Konvencije • ono što doista ima međunarodni karakter • ne nacionalna prava • ne nacionalni običaji jedinstvenost primjene • • • praksa sudova i arbitraža baze podataka CLOUT (Case Law on UNCITRAL Texts) različiti pravni krugovi i tradicije usko povezano s pitanjem međunarodnog karaktera Konvencije 32

TUMAČENJE KONVENCIJE I POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA – čl. 7 Pitanja koja se tiču materije uređene ovom Konvencijom, a nisu izričito riješena u njoj, rješavat će se prema općim načelima na kojima se ona temelji ili, ako tih načela nema, prema pravu mjerodavnom na osnovi pravila međunarodnog privatnog prava. 33

PRAVNE PRAZNINE – čl. 7. st. 2. vanjske i unutarnje praznine • pitanje koje nije uređeno Bečkom konvencijom (vanjska praznina) ili • pitanje koje je uređeno Bečkom konvencijom (unutarnja praznina) ili vanjske praznine • čl. 2. , čl. 3. , čl. 4. , čl. 5. 34

PRAVNE PRAZNINE – čl. 7. st. 2. � “unutarnje praznine” • pitanja koja Konvencija uređuje, ali ne rješava (“Questions concerning matters governed by this Convention which are not expressly settled in it…”), npr. �battle of forms (? ) �teret dokaza �način pregleda robe �prijelaz rizika �kamate 35

Popunjavanje unutarnjih praznina BK opća načela na kojima se temelji Bečka konvencija • neka su u Konvenciji određena izričito ili jasno iz nje proizlaze • neka se tumače analogijom • dobra vjera – čl. 7/1 - nije samo posebno načelo, nego je i načelo na kojem se temelje sva ostala pravila 36

OPĆA NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI BEČKA KONVENCIJA autonomija stranaka – čl. 6. neformalnost – čl. 11. pacta sunt servanda primjena običaja – čl. 9. non venire contra factum proprium / estoppel zabrana nanošenja štete i zlouporabe prava favor contractus 37

OPĆA NAČELA NA KOJIMA SE TEMELJI BEČKA KONVENCIJA tumačenje izjava i ponašanja stranaka po objektivnom mjerilu obveza suradnje (duty to cooperate) obveza obavještavanja (duty to communicate) standard razumnosti (razumna osoba, razuman rok) istodobnost činidaba teorija prijema - čl. 24 teorija odašiljanja - čl. 27 38

Battle of forms I nesklad općih uvjeta ugovornih strana • je li ugovor uopće sklopljen ili se radi o sporu zbog • • povrede ugovorne obveze? ako je ugovor sklopljen, koji je njegov sadržaj? radi li se o prihvatu ponude ili protuponudi? relevantnost istraživanja stranačke namjere? kada opći uvjeti jedne strane ne uređuju pitanje koje (različito od relevantnih dispozitivnih propisa) uređuju opći uvjeti druge strane? 39

Battle of forms II teorija posljednje riječi (last shot theory) • predvidljivost, formalizam, zanemaruje se da se najčešće radi tek o mehaničkom upućivanju na opće uvjete ugovora, favoriziranje prodavatelja (jer kupac obično inicira sklapanje posla), potiče ekstenzivnu razmjenu općih uvjeta ugovora teorija prve riječi (first shot theory) • načelo da je ponuditelj ona strana koja inicira sklapanje ugovora pa stoga njemu pripada pravo kontrole njegova sadržaja 40

Battle of forms II teorija međusobnog isključivanja (knockout theory) • u skladu sa načelom favor contractus, pristup koji je neutralan prema obje strane, uvažava se mehanička inkorporacija općih uvjeta ugovora teorija “najboljeg očitovanja” • Prednost onim uvjetima koja sadržavaju "pravičnija" rješenja • isključivo teoretski pristup koji potvrdu nije dobio u komparativnoj sudskoj i/ili arbitražnoj praksi 41

ZOO – čl. 247 Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. bitni sastojci ugovora (essentialia negotii) nebitni sastojci ugovora • prirodni sastojci (naturalia negotii) • nuzgredni sastojci (accidentalia negotii) 42

ZOO – čl. 253. st. 2. �Ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima ugovora ostavile neke sporedne točke za kasnije, ugovor se smatra sklopljenim, a sporedne točke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o njima, utvrdit će sud vodeći računa: • o vođenim pregovorima, • utvrđenoj praksi između ugovaratelja i • običajima. 43

TRI MOGUĆA SCENARIJA (stranke su pregovarale i suglasile se o bitnim sastojcima) � stranke nisu pregovarale o nebitnim sastojcima (ili oni nisu bili sadržani u ponudi koju je ponuđeni u cijelosti prihvatio) • ugovor je nastao � stranke su pregovarale o nebitnim sastojcima, ali se o njima nisu suglasile (ili su se suglasile samo o nekim nebitnim sastojcima, a o preostalima ne) • ugovor nije nastao � stranke su sporazum o nebitnim sastojcima ostavile za kasnije • ugovor je nastao 44

PRIHVAT PONUDE S PRIJEDLOGOM DA SE IZMIJENI – čl. 264 �Ako ponuđenik izjavi da prihvaća ponudu i istodobno predloži da se ona u nečemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje strane stavio novu ponudu svome prijašnjem ponuditelju. �odstupanje sadržajne naravi • ≠ drugačije verbalno ili jezično izražavanje, irelevantni dodaci, dispozitivna rješenja, vlastite opservacije, izražavanje negodovanja uz davanje suglasnosti i sl. 45

BEČKA KONVENCIJA �“When the offeror and the offeree have expressly (or implicitly) referred in the course of negotiations to general conditions the terms of which are mutually exclusive the conflict clauses should be considered not to form an integral part of the contract”. • Prijedlog belgijskih predstavnika; Official Records (A/CONF. 97/C. 1/SR. 10, in A/CONF. 97/19 at 288289. ) 46

BEČKA KONVENCIJA – čl. 19. st. 1. Odgovor na ponudu koji upućuje na prihvat, a sadrži dodatke, ograničenja ili druge izmjene, jest odbijanje ponude i predstavlja protuponudu. 47

BEČKA KONVENCIJA – čl. 19. st. 2. Međutim, odgovor na ponudu koji upućuje na prihvat, ali koji sadržava dopunske ili različite sastojke, koji ne mijenjaju bitno sastojke ponude, predstavlja prihvat, osim ako ponuditelj bez nepotrebnog odgađanja usmeno ne stavi prigovor na razlike ili pošalje obavijest u tom smislu. Ako on tako ne postupi, ugovor je sklopljen prema sadržaju ponude s izmjenama koje se nalaze u prihvatu. 48

BEČKA KONVENCIJA – čl. 19. st. 3. Dopunski ili različiti sastojci koji se odnose, među ostalim, na cijenu, plaćanje, kvalitetu i količinu robe, mjesto i vrijeme isporuke, opseg odgovornosti jedne ugovorne strane prema drugoj ili na rješavanje sporova smatrat će se da bitno mijenjaju sastojke ponude. • npr. zahtjev za plaćanje unaprijed, promjena cijene, troškova prijevoza, vremena ili mjesta isporuke, umanjenje količine, promjena kvalitete predmeta ugovora, klauzula o nadležnosti suda ili arbitražna klauzula, izbor mjerodavnog prava 49

BEČKA KONVENCIJA upućivanje na opće uvjete ugovora uobičajeno će se smatrati bitnom izmjenom ponude što ako odgovor ponu�đenika sadržava sastojke koji se mogu tumačiti isključivo kao sastojci koji su korisni za ponuditelja • npr. veći popust u cijeni, besplatna isporuka, duže vrijeme odgovornosti prodavatelja za nedostatke ako je ponu�đenik prodavatelj i sl. 50

MOGUĆA RJEŠENJA ZOO BEČKA KONVENCIJA � teorija posljednje riječi? teorija međusobnog isključivanja? � � � pitanje valjanosti ugovora koje uopće nije obuhvaćeno poljem primjene Bečke konvencije? teorija međusobnog isključivanja - čl. 7 i primjena načela dobre vjere? teorija posljednje riječi – čl. 19? primjena načela autonomije iz čl. 6 i pravila o tumačenju ugovora iz čl. 8, uz implicitno isključenje čl. 19? 51

52

53

BEČKA KONVENCIJA DIO I – POLJE PRIMJENE I OPĆE ODREDBE DIO II – SKLAPANJE UGOVORA DIO III – PRODAJA ROBE DIO IV – ZAVRŠNE ODREDBE 54

BEČKA KONVENCIJA Haška diplomatska konferencija 1964. g. • Jednoobrazni zakon o međunarodnoj prodaji robe (ULIS) • Jednoobrazni zakon o sklapanju ugovora o međunarodnoj prodaji robe (ULFIS) Newyorški nacrt (New York Draft) Konferencija UN-a o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe, Beč, 10. ožujka – 11 travnja 1980. g. 55

Battle of forms i Bečka konvencija �na pitanje battle of forms uopće se ne primjenjuje Bečka konvencija • kod battle of forms je nesporno da je ugovor sklopljen, s sporno je samo pitanje njegove valjanosti (usp. čl. 4(a))? �na pitanje battle of forms se primjenjuje Bečka konvencija • pravna praznina – primjena čl. 7 • primjena čl. 19 56

OPOZIV PONUDE ZOO, ČL. 257 (1) Ponuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da održi ponudu isključio ili ako to isključenje proizlazi iz okolnosti posla. (2) Ponuda se može povući samo ako je ponuđenik primio izjavu o povlačenju prije primitka ponude ili istodobno s njom. BEČKA KONVENCIJA, ČL. 16 � � (1) Sve dok se ugovor ne sklopi ponuda se može opozvati, ako opoziv stigne ponuđenome prije nego što je on poslao svoj prihvat. (2) Ponuda se, međutim, ne može opozvati: • (a) ako je u njoj naznačeno, bilo time što je određen rok za prihvaćanje ili na drugi način, da je neopoziva; • (b) ako je ponuđeni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponašao se u skladu s tim. 57