SEOBA NARODA Pojam seoba oznaava veliki pokret naroda

SEOBA NARODA

Pojam seoba označava veliki pokret naroda koji mijenjaju mjesto obitavanja. Velike seobe počinju u drugoj polovici 4. stoljeća i s prekidima traju sve do 9. stoljeća. Seobe mijenjaju politički i narodnosni sastav Europe.

Rimsko Carstvo zateklo se pred provalom barbara, a građanski ratovi i borbe za vlast dodatno su pogoršavali ionako teško stanje. Uskoro će zapadni dio Carstva doživjeti slom.

Stari Germani, indoeuropski narod, žive u Germaniji, prostor Skandinavskog poluotoka te između rijeka Rajne i Visle

Mnogobošci, najvažniji bog je Odin, u germanskoj mitologiji, bog oluje, rata i pjesništva

Tor - jedan od važnijih germanskih bogova

Rune - starogermansko pismo

Najviše kontakta s Rimljanima imaju germanska plemena uz limes.

Germanska plemena: Goti - Ostrogoti (Istočni Goti) - Vizigoti (Zapadni Goti) Franci Burgundi Vandali Angli, Sasi, Juti

Huni potiskuju germanska plemena Huni - nomadski ratnici iz Azije, predvodio ih Atila, "Bič Božji".

Mnogi germanski narodi pred Hunima, prodiru na područje rimske države.

Početkom 5. st. Vizigoti se naseljavaju u Hispaniji (Španjolska). Alarik

Ostala germanska plemena Rimska vojska na Zapadu nije bila u stanju zaustaviti prodore brojnih germanskih plemena.

Sjevernu Galiju osvajaju Franci, a južnu Galiju, Burgundi.

Nakon dugog puta, Vandali se naseljavaju u sjevernoj Africi.

Nakon što Britaniju napušta rimska vojska, u nju se naseljavaju plemena Angla, Sasa i Juta.

Pad Zapadnog Rimskog Carstva Većina barbarskih naroda želi doći do Rima, neki su u tome i uspjeli.

Sredinom 5. st. Huni poraženi blizu Pariza.

Zapadnorimski carevi nadziru samo prostor Apeninskog poluotoka, a i tu ovise o volji germanskih plaćenika.

Godine 476. germanski vojskovođa Odoakar svrgnuo je posljednjeg zapadnog rimskog cara Romula Augustula.

Romul Augustul, posljednji car Zapadnog Carstva, bio je dječak

Tim činom prestaje postojati Zapadno Rimsko Carstvo te ujedno završava STARI VIJEK i Europa ulazi u razdoblje SREDNJEGA VIJEKA.

Odoakra uskoro pobjeđuje kralj Teodorik i na prostoru Italije stvara državu Ostrogota.

Sredozemlje početkom 6. stoljeća Na prostoru nekadašnjeg Zapadnog Rimskog Carstva nastaju germanske države, koje su često međusobno ratovale i većina ih se nije dugo održala.

SEOBA NARODA ZAPIŠIMO

STARI GERMANI Skandinavski poluotok stočari, lovci vjerovanje: mnogoboštvo Odin – otac svih bogova pismo: rune doticaj s Rimljanima: trgovina, pljačkaški pohodi

HUNI POTISKUJU GERMANSKA PLEMENA 5. st. provala Huna – Velika seoba naroda Atila – “Bič Božji” germansko pleme Goti: Vizigoti, Ostrogoti pljačkanje i pustošenje Zapadnog Rimskog Carstva

OSTALA GERMANSKA PLEMENA nebranjene granice Zapadnog Rimskog Carstva provala germanskih plemena germanska plemena: Franci, Burgundi, Vandali, Angli, Sasi, Juti

PAD ZAPADNOG RIMSKOG CARSTVA; SREDOZEMLJE POČETKOM 6. STOLJEĆA Rim – simbol bogatstva i cilj pljačkaških pohoda Odoakar, 476. g. – pad Zapadnog Rimskog Carstva Teodorik, 493. g. – ostrogotska država u Italiji osnivanje barbarskih država – većina nestabilna međusobno ratuju

Istočno Rimsko Carstvo - Bizant

Istočno Rimsko Carstvo Bizant Za razliku od zapadnog, Istočno Rimsko Carstvo uspjelo se održati za vrijeme velike seobe naroda.

Carstvo se očuvalo zahvaljujući dobroj vojnoj i državnoj organizaciji, djelotvornom gospodarstvu, lukavoj vanjskoj politici i vještoj diplomaciji.

Istočno Rimsko Carstvo sve više poprima grčka obilježja; glavni grad Konstantinopol, nalazi se na mjestu nekadašnjeg grčkog grada Bizantiona, pa je prema njemu Carstvo dobilo naziv Bizant ili Bizantsko Carstvo.

Uskoro će se Bizant naći pred novom opasnosti, državu će napasti Avari i Slaveni.

ISTOČNO RIMSKO CARSTVO – BIZANT ZAPIŠIMO seoba miješanje naroda stvaranje nove civilizacije Istočno Rimsko Carstvo – Bizant velesila Sredozemlja pravni nasljednik Rimskoga Carstva

car Justinijan I. neuspješan pokušaj obnove Rimskoga Carstva osvajački ratovi, reforme, graditeljski radovi Justinijanov kodeks – sređivanje pravnih odnosa

SEOBA SLAVENA I AVARA Slaveni pradomovina: istočno od granica Rimskoga Carstva vjerovanje: mnogoboštvo seoba: Istočni, Zapadni i Južni Slaveni

Avari narod mongolskog podrijetla sredina 6. st. – prodor u Panonsku nizinu pljačkanje po Bizantskom Carstvu Avarsko-slavenski savez 626. g. – neuspjela opsada Carigrada pustošenje po Dalmaciji raspad Saveza povlačenje Avara Slaveni naseljavaju Balkanski poluotok