KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA Doc dr Omer Hamzi Asist

KOMPARATIVNA PRAVNA HISTORIJA Doc. dr. Omer Hamzić Asist. Benjamina Londrc, dipl. iur. , Kiseljak, 2014. godine

I. BURŽOASKA DRŽAVA I PRAVO • 1. Periodizacija buržoaske društveno ekonomske formacije; • 2. Bitna obilježja nove formacije; • 3. Bitna obilježja države; • 4. Zajednička obilježja kapitalističke države • 5. Karakteristike prava;

1. PERIODIZACIJA BURŽOASKE DRUŠTVENO EKONOMSKE FORMACIJE (SMJENA FEUDALIZMA) • Društveno ekonomsku formaciju, koja je u intervalu od XVI do XX v. zamijenila feudalni društv. ekonom. sistem, nazivamo buržoaskom ili kapitalističkom; • U većini država do smjene feudalizma došlo je putem revolucija u XVII i XVIII vijeku, ali je u nekim kapitalistički sistem prodro preko drugih formi; • Uz kompromise i druge ustupke "na koje je buržoazija primoravala nosioce javne vlasti", u tim zemljama dugo su se zadržali ostaci feudal nih odnosa sve do XIX i XX v. (Austrija, Njemačka, Rusija, Turska). • Neke su revolucije imale radikalan karakter kao u Franc. , a negdje kompromisni kao u Engleskoj;

1. PERIODIZACIJA BURŽOASKE DRUŠTVENO EKONOMSKE FORMACIJE (TRI RAZDOBLJA) • Radi se o tri razdoblja od kojih jedno traje i danas; • Prvo razdoblje (od burž. revolucija do 70 tih g. XIX st. , period slobodne konkurencije ili liberalnog kapita lizma (ovaj period karakteriše težnja ka relativno velikim slobodama u demokratskom razvitku). • Drugo, počinje 70 tih g. XIX v. i traje do kraja Prvog svj. rata, 1918. – etapa monopolističkog kapitalizma ili imperijalizma (u ovom razdoblju lib eralni kapitalizam opada, a jača monopolistički kapitalizam zajedno s njegovom osnovnom političkom karakteristikom – imperijalizmom; • Treće razdoblje kapitalizma, tzv. drž. kapitalizam poči nje sa Prvim svjetskim ratom i traje do danas.

2. BITNA OBILJEŽJA NOVE FORMACIJE • Osnovu novih proizvodnih odnosa čini kapital. privatna svojina nad sredstvima za proizv. (radnici nemaju tih sred. , prodaju svoju radnu snagu); • Robnonovčana privreda i novac mjerilo svih vrijednosti; • Pored manufakturne proizvodnje, razvija se i mašinska proizvodnja; • Od povećanog broja najamnog radništva formira se radnička klasa; • Eksploatacija radnika vrši se putem ekonomske prinude, a ne vanekonomskom prinudom (silom) kao u feudalizmu; • b) Suprotnosti kapitalističkog društva (osnovne): (1) između rada i kapitala, t. j. između proleterij. i burž. , zatim (2) crkve i države i napokon (3) između kapitalističkih država, tzv. vladajućih nacija i potlačenih naroda u kolonijama)

3. BITNA OBILJEŽJA KAPITALISTIČKE DRŽAVE • a) Država je imala klasni, a ne „općenarodni“ karakter kako je proklamovano u buržoaskoj revoluciji: (nejedna kost po rođenju i staleškoj pripadnosti zamijenjena je nejednakošću po imovini); • b) Oblik vladavine: gotovo u svim evropskim držav. XIX v. postojale su monarhije i republike; • c) Oblik državnog uređenja: • Monarhija: (1) apsolutna, (2) ustavna i (3) parlamen tarna monarhija (zavisno od odnosa monarha prema ostalim državnim organima), • Republika: (1) parlamentarna i (2) predsjednička (vrhovni organi vlasti birani na određeno vrijeme); • d) Unutrašnje državno ustrojstvo: (1) složene federacije ili konfederacije i (2) unitarne države – centralističke ili dec entralističke,

4. ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA KAPITALISTIČKE DRŽAVE • Zajednička obilježja državnig uređenja buržoske države: (1) suverenitet, (2) ustavnost, (3) parlamentarizam i (4) po litičke stranke, . a) Pod suverenitetom podrazumijevamo potpunost držav ne vlasti unutar granica jedne države i njenu nezavisnost u odnosu na druge države; • b) Ustavnost podrazum. postojanje u državi jednog pisa nog ustava, (ogranič. nosilaca javnih ovlašć. ); • c) Parlamentarizam znači postojanje narodnog predstav ništva – parl. (kontroliše izvrš. vlast, vladu); • d) S proširenjem parlament. sistema i postepenim proši renjem biračkog prava pojavljuju se i političke stranke, preko kojh se odvija politički život; • ;

5. KARAKTERISTIKE PRAVA • a) Burž. pravo: u suštini pravo koje obezbjeđuje eksploa taciju, ali se ipak korjenito razlikuje od feudalnog prava: • Svi feudalni pravni sistemi izričito naglašavaju i regulišu neravnopravnost ljudi, s obzirom na njihovu klasnu i stalešku pripadnost; • Nasuprot tome, jedan je od osnovnih princ. . burž. prava tzv. jednakost pred zak. ili pravna jednakost; , • Princip prav. jednak. , ostaje u sušt. samo formalan, usljed postojanja stvarnih i velikih ekon. i društvenih razlika među bogatim i siromašnim, kapitalistima i radnicima, koji djeluje i dalje, iako u drugim vidovima nego u feudalizmu: • Osnovni pravni izvori u buržoaskom društvu postaju zako ni, dok se obi čaj i recipirano rimsko pravo ugl. potiskuju. • Zakonodavna aktivnost je vrlo intenzivna, pa u ovo vrijeme nastaju zakonici ili kodeksi.