Klub Ekonomskog instituta Zagreb MAKROEKONOMSKA ANALIZA IZVOZNE KONKURENTNOSTI

Klub Ekonomskog instituta, Zagreb MAKROEKONOMSKA ANALIZA IZVOZNE KONKURENTNOSTI PREHRAMBENE INDUSTRIJE REPUBLIKE HRVATSKE dr. sc. Goran Buturac, urednik dr. sc. Maruška Vizek

CILJ ISTRAŽIVANJA Ø nove spoznaje o izvoznoj konkurentnosti prehrambene industrije: ü uzroci i trendovi nastajanja promjena ü komparativne prednosti i specijalizacija ü značaj izvoza prehrambene industrije ü čimbenici unapređenja izvozne konkurentnosti 2

REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3

OSNOVNI TRENDOVI Ø izvozni rast Ø neelastičnost potražnje Ø rast izvozne orijentiranosti Ø vanjsko-trgovinski deficit Ø izvozna koncentracija 4

IZVOZ PREHRAMBENIH PROIZVODA 5

IZVOZ PIĆA 6

CEFTA Ø najvažnije izvozno tržište Ø vanjsko-trgovinski suficit Ø najveći broj proizvoda s komparativnim prednostima Ø vodeći proizvodi: konditorski proizvodi, pivo, voda, riba Ø promjena uvjeta nakon ulaska Hrvatske u EU Ø najnoviji trendovi: pad izvozne konkurentnosti 7

EU 15 – “stare” članice EU Ø vodeći proizvodi: riba, meso, umaci, proizvodi od brašna Ø veliki vanjsko-trgovinski deficit Ø značajna proizvodna i tržišna koncentracija Ø mali broj proizvoda s komparativnim prednostima Ø relativno najveća jedinična cijena izvoza Ø najnoviji trendovi: pad izvozne konkurentnosti 8

NMS 12 – nove članice EU Ø vodeći proizvodi: šećer, umaci, voda, konditorski proizvodi, meso Ø veliki vanjsko-trgovinski deficit Ø značajna proizvodna i tržišna koncentracija Ø mali broj proizvoda s komparativnim prednostima Ø nedovoljna izvozna orijentiranost i razina specijalizacije Ø najnoviji trendovi: pad izvozne konkurentnosti 9

RUSIJA Ø 1, 7 posto izvoza Ø komparativne prednosti nedovoljno razvijene Ø izvozni rast Ø vanjsko-trgovinski suficit Ø vodeći proizvodi: juhe, umaci, keksi, vino Ø najnoviji trendovi: rast izvozne orijentiranosti 10

TURSKA Ø brzo rastuće tržište Ø 0, 2 posto izvoza Ø neiskorišteni potencijali Ø vanjsko-trgovinski deficit Ø vodeći proizvodi: slad pržen ili nepržen, biljna ulja, maslinovo ulje Ø najnoviji trendovi: nedovoljan rast izvozne orijentiranosti 11

ZNAČAJ PREHRAMBENE INDUSTRIJE 12

STRUKTURA UPORABE HRANE I PIĆA 13

INTERMEDIJARNA POTROŠNJA HRANE I PIĆA 14

MULTIPLIKATORI OUTPUTA Multiplikator tipa I 1. 96 1. 46 1. 53 1. 94 1. 83 Multiplikator tipa 2 2. 53 2. 28 2. 11 2. 75 2. 45 Usluge tiskanja i usluge u vezi s tiskanjem (Č) 1. 62 2. 30 Kemikalije, kemijski proizvodi i umjetna vlakana (P) 1. 66 2. 14 Proizvodi od gume i plastike (P) Ostali nemetalni mineralni proizvodi (P, Č) Osnovni metali (P) Proizvodi od metala (P, Č) Strojevi i uređaji (P, Č) Uredski strojevi i računala (Č) Električni strojevi i aparati (P) 1. 62 2. 16 1. 97 2. 59 1. 63 1. 75 1. 72 1. 69 1. 70 2. 15 2. 45 2. 39 2. 43 2. 29 Radiotelevizijska i komunikacijska oprema i aparati (P) 1. 80 2. 47 Motorna vozila, prikolice i poluprikolice (P) Namještaj (Č) 1. 98 1. 77 2. 71 2. 48 Hrana i piće (P, Č) Odjeća, krzno (P) Koža i proizvodi od kože (P) Drvo, proizvodi od drva i pluta (P) Celuloza, papir, proizvodi od papira (Č) 15

PERSPEKTIVE RAZVOJA I OČEKIVANJA Ø nastavak jačanja izvozne orijentiranosti Ø sve veća izloženost kretanjima na globalnom tržištu Ø rast konkurencijskog pritiska Ø manji utjecaj gospodarskih prilika, veći konkurencije Ø značajniji rast uvjetovan ulaganjima u inovacije i istraživanje tržišta Ø uloga države 16

ZAKLJUČAK Ø usporavanje izvoznog rasta Ø konkurencijski pritisak Ø izražena koncentracija Ø usmjerenost na rastuća tržišta Ø strateški značaj 17