KAKO SE ODREUJE KAMATNA MARA I TO NA

KAKO SE ODREĐUJE KAMATNA MARŽA I ŠTO NA NJU UTJEČE Velimir Šonje Sastavljeno na temelju istraživanja objavljenog u HUB Analize br. 62

Pitanja • Što je kamatna marža? • Što utječe na razlike kamatne marže među zemljama? • Što utječe na kretanje (promjene) kamatne marže u vremenu?

Što je kamatna marža (I) Na temelju kamatnih stopa na nove (stambene) kredite s v. k. i devizne depozite (FXD) ne može se dobiti točna slika ostvarene kamatne marže Marža nije samo dobit, sastoji se od četiri komponente Ovo nije dobar prikaz marže (kruške i jabuke): stambeni krediti s v. k. ne financiraju se samo iz deviznih depozita već iz skupa izvora sredstava koji pojedinačno koštaju različito

Što je kamatna marža (II): razlika između marže banke i marže s gledišta potrošača Potrošač treba pažljivo birati između na tržištu ponuđenih parametara jer kamatna stopa na kredit = parametar + marža. Potrošač izabire Euribor kao referentnu stopu - parametar Potrošač izabire NRS kao parametar Mnogo je važnije kako će se parametar kretati u budućnosti, nego kolika je početna marža u trenutku sklapanja ugovora o kreditu.

Što je “parametar” (referentna kamatna stopa) Kretanje u prošlosti (lijevo) ne znači da će se slična kretanja i odnosi nastaviti u budućnosti. 3, 5 3, 0 Nepredvidivost dugoročnog kretanja kamatnih stopa znači da je s varijabilnim kamatnim stopama uvijek vezan rizik. 2, 5 2, 0 1, 5 1, 0 On se otklanja, barem za neko vrijeme, fiksiranjem kamatnih stopa. 0, 5 6 m. EURNRS 6 m. HRKNRS 6 m. EURIBOR авг-17 июн-17 апр-17 фев-17 дек-16 окт-16 авг-16 июн-16 апр-16 фев-16 дек-15 окт-15 авг-15 апр-15 июн-15 фев-15 дек-14 окт-14 авг-14 апр-14 июн-14 фев-14 дек-13 окт-13 авг-13 июн-13 апр-13 фев-13 -0, 5 дек-12 0, 0 Fiksna kamatna stopa u pravilu je veća od varijabilne na istu vrstu kredita. Razlika je kao premija osiguranja od promjene parametra.

Što je kamatna marža (III): najpotpunija mjera je realizirana kamatna marža (podatak za EU Q 1 2017, izvor: ECB) 3, 5 3, 0 ŠTO JE (REALIZIRANA) ILI NETO KAMATNA MARŽA? 2, 5 2, 0 Ostvareni kamatni prihod Aktiva na koju se obračunava kamata Plaćeni kamatni troškovi Pasiva na koju se plaća kamata 1, 5 1, 0 (u postotnim bodovima) Finska Luksemburg Švedska Danska Francuska Njemačka Nizozemska Italija Belgija Irska Austrija Litva Portugal Malta Latvija Španjolska Slovenija Estonija Cipar Češka Grčka Poljska Slovačka Rumunjska Hrvatska Bugarska Mađarska 0, 0 U. K. 0, 5

Objašnjenje razlika marži među državama članicama • Volumeni su ključni (kao i u većini poslovanja: veći volumen znači manji prosječni trošak) • S volumenom raste troškovna efikasnost (npr. pada omjer operativnih troškova i aktive) • Kako mjeriti volumen? Krediti po zaposlenom u bankama: u Hrvatskoj su oko 4 x manji od prosjeka EU • Uvođenje eura smanjuje maržu za 25 -30 bps (0, 25 -0, 3 postotna boda) u prosjeku; vjerojatno djeluje učinak smanjenja troška regulacije i rizika – ovo je između ostaloga važan razlog zašto su Bugarska, Mađarska i Hrvatska na vrhu • NPL (rizik mjeren udjelom takozvanih neprihodujućih kredita) utječe na veću maržu (NPL omjer od 10% povezan je s 15 bps većom maržom u prosjeku među zemljama) • Razlike u profitabilnosti ne objašnjavaju razlike marži među zemljama • Niti kad se mjeri direktno preko povrata na kapital • Niti kad se mjeri indirektno preko CR 5 omjera koncentracije pet najvećih banaka

0% 30/06/2017/ 30/09/2016/ 31/12/2015/ 7% 31. 03. 2015. 8% 30. 06. 2014. 30. 09. 2013. 31. 12. 2012. 31. 03. 2012. 30. 06. 2011. 30. 09. 2010. 31. 12. 2009. 30. 03. 2008. 30. 06. 2008. 30. 09. 2007. 31. 12. 2006. 31. 03. 2006. 30. 06. 2005. 30. 09. 2004. 31. 12. 2003. 31. 03. 2003. 30. 06. 2002. 30. 09. 2001. 31. 12. 2000. Kako se neto kamatna marža (NIM) mijenjala u vremenu? 10% 9% A P NIM 6% 5% 4% 3% 2% Max: Zadnje: Min: 1% 4, 33 2, 83 2, 16

-5, 0% 0, 5% -10, 0% . 1 30 2. 2. 0 00 31 6. 2 0. . 1 00 30 2. 2 1. . 0 00 31 6. 2 1. . 1 00 30 2. 2 2. . 0 00 31 6. 2 2. . 1 00 30 2. 2 3. . 0 00 31 6. 2 3. . 1 00 30 2. 2 4. . 0 00 31 6. 2 4. . 1 00 30 2. 2 5. . 0 00 31 6. 2 5. . 1 00 30 2. 2 6. . 0 00 31 6. 2 6. . 1 00 30 2. 2 7. . 0 00 31 6. 2 7. . 1 00 30 2. 2 8. . 0 00 31 6. 2 8. . 1 00 30 2. 2 9. . 0 00 31 6. 2 9. . 1 01 30 2. 2 0. . 0 01 31 6. 2 0. . 1 01 30 2. 2 1. . 0 01 31 6. 2 1. . 1 01 30 2. 2 2. . 0 01 31 6. 2 2. . 1 01 30 2. 2 3. . 0 01 31 6. 2 3. . 1 01 30 2. 2 4. . 0 01 31 6. 2 4. . 1 01 30 2. 2 5. . 0 01 31 6. 2 5. . 1 01 30 2. 2 6. . 0 01 6. 6. 20 17. 31 Kako objasniti promjene marže u vremenu? 35, 0% 30, 0% 4, 5% 25, 0% 4, 0% 20, 0% 3, 5% 15, 0% 3, 0% 2, 5% 10, 0% 2, 0% 5, 0% 1, 5% 0, 0% Rast plasmana Kamatna marža 1, 0% • Volumeni (rast plasmana lijevo) imaju presudan utjecaj – marža je rasla kroz razdoblje smanjenja plasmana 2013. -2017.

Rezultati ekonometrijske analize za razdoblje 2001. -2017. pokazuju: Najčvršći rezultat: cost-income omjer (operativni troškovi / operativni dohodak) utječe na maržu + volumen utječe na maržu Rast BDP-a nema očekivan učinak, no on se pojavljuje kada se umjesto BDP-a uzme u obzir rast kredita (volumen smanjuje maržu) Regulatorni trošak se ponaša različito u različitim modelima, potrebna detaljnija istraživanja (regulatorno rasterećenje uvijek može utjecati na maržu) Rizik likvidnosti utječe na maržu Tržišna koncentracija i profitabilnost ne utječu na maržu dok je utjecaj kreditnog rizika (NPL) oko nule.

Gdje je prostor za srednjoročno smanjenje marži? • Poticanje konkurencije • Institucionalna poboljšanja (pravosuđe, porezna uprava) + dobre politike = sve što smanjuje rizike • Smanjenje operativnih troškova (nastavak porezne reforme…) • Uvođenje eura i smanjenje troškova regulacije – izravni učinak + pozitivan učinak na volumen

Hvala!