Interventni programi Cilj interventnih programa korigovanje otklanjanje ili

  • Slides: 12
Download presentation
Interventni programi

Interventni programi

 Cilj interventnih programa: korigovanje, otklanjanje ili ublažavanje negativnih posljedica propuštenog učenja i sticanja

Cilj interventnih programa: korigovanje, otklanjanje ili ublažavanje negativnih posljedica propuštenog učenja i sticanja iskustva u ranom djetinjstvu Rano djetinjstvo predstavlja kritični i formativni period u razvoju ličnosti, usljed čega posljedice ranih negativnih iskustava mogu biti trajne i ireverzibilne

Rano negativno iskustvo Dejvis: Rano negativno iskustvo može da ostavi trajne i često nenadoknadive

Rano negativno iskustvo Dejvis: Rano negativno iskustvo može da ostavi trajne i često nenadoknadive posledice ne samo na planu fizičkog zdravlja, senzornog i motornog funkcionisanja, već i na planu ukupnog psihosocijalnog i psihoseksualnog ponašanja Mladi, nezreli i neizgrađeni mehanizam dugo vremena ostaje zavisan od brige i pomoći drugih ljudi koji u većoj ili manjoj mjeri obezbjeđuju potrebne uslove za njegov razvoj Praktična briga razvojnih psihologa za otklanjanje ili barem ublažavanje nepovoljnih sredinskih efekata

Rano iskustvo: mit ili činjanica? Psihoanalitička (klinička istraživanja) a) značaj ranog djetinjstva kao formativnog

Rano iskustvo: mit ili činjanica? Psihoanalitička (klinička istraživanja) a) značaj ranog djetinjstva kao formativnog perioda u razvoju ličnosti i formiranju karaktera b) posljedice ranog negativnog iskustva po mentalno zdravlje Eksperimentalna istraživanja u okviru teorija učenja - uporište u psihologiji životinja

 Klasično stanovište o ranom iskustvu: 1. Period ranog djetinjstva predstavlja senzitivni ili kritični

Klasično stanovište o ranom iskustvu: 1. Period ranog djetinjstva predstavlja senzitivni ili kritični period razvoja, jer je mladi organizam, na koga učenje još uvijek nije ostavilo nikakav trag, posebno osjetljiv na spoljašnje uticaje 2. Efekti ranog iskustva su trajni i ireverzibilni (neizbrisivi) pa se posljedice propuštenog učenja ne mogu (u potpunosti) nadoknaditi 3. Efekti ranog učenja nisu specifični, već globalni i opšti; umjesto specifičnog sticanja navika kao naučenih asocija između draži i odgovora, rano iskustvo ima opšte dejstvo na perceptivne sposobnosti, sposobnost učenja i rješavanja problema, adaptaciju na stres, . .

 Radonjić: rano učenje se karakteriše sporošću i neprimjetnošću, dok je kasnije ljudsko učenje

Radonjić: rano učenje se karakteriše sporošću i neprimjetnošću, dok je kasnije ljudsko učenje lako i brzo upravo zbog toga što se zasniva na tekovinama ranog učenja Iako čovjek posjeduje visok plasticitet ponašanja i i mnoga se propuštena iskustva mogu sticati ili nadoknađivati u bilo kom životnom dobu, klasično učenje o trajnosti i neizbrisivosti tragova ranostečenih iskustava ne može se odbaciti

Obogaćivanje socijalne sredine Optimalna sredina za dijete – bogati izvori senzorne, motorne i socijalnoemocionalne

Obogaćivanje socijalne sredine Optimalna sredina za dijete – bogati izvori senzorne, motorne i socijalnoemocionalne stimulacije, sadržane u organizaciji prostora, oblika i boja, uvođenju igračaka i dječije opreme, ali prije svega postojanje stalni i trajnih interakcija koje odrasli ostvaruju sa djetetom Djetetu materijalni svijet nužno posredovan od strane odraslih Nije važna količina i bogatstvo objekata, koliko je značajan način na koji se oni uvode u senzo-motorno i socijalno-emocionalno iskustvo djeteta

 Zadovoljavanje svih psiho-socijalnih potreba djeteta prirodno se odvija u toku pružanja osnovne njege

Zadovoljavanje svih psiho-socijalnih potreba djeteta prirodno se odvija u toku pružanja osnovne njege i zaštite ( u toku hranjenja, kupanja, povijanja, držanja i premještanja, očekuje se da odrasli spontano izlaze u susret dječijim potrebama za sigurnošču, ljubavlju, samocjenjenjem, znanjem i samoostvarivanjem) Pogrešan stav: posebni postupci „fizičkog“ i „psihičkog“ bavljenja djetetom Specifični didaktički postupci neposredne stimulacije razvoja u cilju razvijanja senzornih, motoričkih, intelektualnih spsosbnoti, . . (podrazumijevaju različite oblike stimulacija: taktilne, vizuelne, akustičke, verbalne, . . )

 Proces socijalnog podsticanja razvoja uvijek podrazumijeva razvijanje pozitivne emocionalne klime sigurnosti, prihvaćenosti, ljubavi

Proces socijalnog podsticanja razvoja uvijek podrazumijeva razvijanje pozitivne emocionalne klime sigurnosti, prihvaćenosti, ljubavi i zaštite koju odrasli pružaju djetetu Faktor socijalne sredine ima uvijek jače i trajnije dejstvo na razvoj djeteta od pukih fizičkih uslova, odnosno faktora fizičke sredine

 Primjeri interventnih programa: - socio-edukativni programi namjenjeni porodicama u riziku - programi kompenzatornog

Primjeri interventnih programa: - socio-edukativni programi namjenjeni porodicama u riziku - programi kompenzatornog obrazovanja romske djece (Srbija) - program ranog učenja (Amerika) - program rane intervencije (Amerika) - Head start predškolski program (Amerika)

Zaključci interventnih programa 1. Svi interventni programi daju određene efekte 2. Pozitivni efekti veći

Zaključci interventnih programa 1. Svi interventni programi daju određene efekte 2. Pozitivni efekti veći u onim domenima aktivnosti u kojima postoji manje početno zaostajanje, i obrnuto 3. Uprkos pozitivnim učincima, svi interventni programi imaju ograničeno dejstvo 4. Efekti programa nalaze se u obrnutoj korelaciji sa uzrastom (djece) na kome se započinje sa njegovom primjenom

 Idealan plan individualnog razvoja djeteta podrazumijeva optimalnu socijalnu sredinu u okviru prirodnog porodičnog

Idealan plan individualnog razvoja djeteta podrazumijeva optimalnu socijalnu sredinu u okviru prirodnog porodičnog konteksta razvoja, porodice, koja izlazi u susret svim dječjim potrebama i time obezbjeđuje maksimalne uslove za razvoj i samoaktualizaciju ličnosti „Slabi i skoro neprimjetni utisci koji pogađaju naše nježno djetinjstvo imaju vrlo snažne trajne posljedice“ -Lok